Ruth Becker

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prof. dr Ruth BeckerHumboldtovo sveudiliSte u BerlinuPROBLEMI, ZADACI I MOGUCNOSTI RANOG ODGOJAI OBRAZOVANJA DJECE POREMECENE U PSIHOFIZIEKOM R,{ZVOJUU DEMOKRATSKOJ REPUBLICI NJEMAEKOJl VaZnost i cilJevi ranog odgojaDru5tveni je cilj da se svim ljudimaomoguii svestran i skladan razv.ilak,Sto u nadelu vrijedi i za osobe o5te-iene u psihofizidkom razvoju. NaS jezadatak osposobiti te osobe da ous-prkos o5teienja vrSe produktivnu ilidru5tveno koris.nu djelatnost, da ude-stvuju u politidkom i kulturnom Zi-votu zemlje i da vode usklaclen po-rodidni Livot, te da sposobnosti kojesu posjedovali prije nastupa oSteie-nja ponovo steknu, zadrLe:i dalje ra-zviju".tOstvarenje tog cilja otelano jezbogsve veiih dru5tvenih zahtjeva, napret-ka znanosti i tehnike, a bilo bi naj-vi5e onemoguieno kad se ne bi pri-mjenjivale preventivne mjere koje seodnose na otkrivanje, odgoj, obrazo-vanje i rehabilritaoiju osoba sa psiho-fizidkim o$teienjima u vrlo ranomrazdoblju.S jedne strane, ranom dijagnozomi rehabilitacijom osiguravamo iskori-Stavanje potencijala koji utjedu naform,iranje lidnosti u najintenzivni-jem razvojnom razdoblju, tj. u prvimgodinama Livota, a s druge straneomog,r.riujemo optimalnu integracijuosoba sa psihofizidkim o5teienjimau socijalistidku dru5tvenu zajednicui onda kada se ima na umu odnosizmedu uloZenog tnoSka i dr-uStvenei osobne koristi.2. ProblematikaNa medicinskom podrudju u DRNJsve vi5e ostvaruje se nadelo rane di-jagnoze i ranog tretmana. Putem ru-tinskih pregleda i praienja >rizikodiecen omoguieno je vrlo rano otkri-vanje svih psihofiz.idki o5teienih oso-ba te pravodobno poduzimanje mjeraza unapredenje njihova razvoja.Za razliku od medicine, rehabilita-tivna pedagogija ne bavi se svim o5te-ienim osobama, vei samo onirna kojesu psihofizidki o5teiene i koje nazi-vamo ,os,obe sa smetnjama u udenjuo(Lernbehinderte). Sto razumijevamopod pojmom "smetnje u udenju"?Nasuprot do sada primijenjenompojmu udenja, koji se odnosi samona usvajanje znanja,i vje5,tina uSkol-skoj nastavi (udenje u uZem smislu),upotrebljavamo pojam udenja u 5i-rem sm,islu, bazirajuii na teoiji Leo,n-tijeva udenja. Na taj nadin pojmomudenja obuhvaiamo osnovne dinioceodgovorne za razvoj lidnosti (stjeca-nje znanja, sposobnosti i vjeStina,form,iranje uvjerenja i stavova). Isto-dobno se izbjegava ogranidavanje pro-cesa udenja na odredenu dob te sevodi briga o dinjenioi da se udenjeodvija u svakoj Zivotnoj dobi. Odre-divanje pojma "smetnje u udenju ba-zira na Sirem razumijevanju pojmaudenja.u Prema K.-P, Beckeru (3) ra-zumijevamo pod pojmom smetnje u53udenju socualne reperkusije biolo5-kih o5teienja (kao 5to su kronidnaoboljenja, organska o5teienja, opiesmetnje centralnoga Zivdanog siste-ma) koje onemoguiuju osobi da dllZevrijeme i uspje5no aktivno usvaja iormira drtu5tvenu sredinu, u procesukolektivne djelatnosti, pod uvjetimaredovnih socijalnih struktura, kao Stosu redovna Skola, djedj'i vrtii itd.Smetnje u udenju osobito se oditu-ju u zaostajanju, poremeiajima i spe-cifidnim ,oblicima pona5anja na pod-rudju motorne i osjetne aktivnosti,miSljenja, govora i socijalnog pona-Sanja. Te upadljrive oznake oznaditiemo u daljem izlaganj'u kao bitneoznake smetnji u udenju. To, dakle,zna(i da se rehabilitativ"na pedagogijabavi grupama o5teienih osoba dija bi-olo5ka o3teienja i smetnje kode os-novni proces odgovoran za formiranjelidnosti - proces udenja - pod re-dowim uvjetima pedago5ke djelat-nost'i.Danas se s rehabilitativno pedago5-kog stanovi5ta najve6i broj djece sporemeiajima tr psihofizidkom razvo-ju obuhvaia tek u Skotrskoj dobi. Sa-mo vrlo malom broju djece ornguienje odgoj ,i obrazovanje pod specijal-nim uvjetima, od treie godine Livota.Zetrtmo li ostvariti malo prije na-vedeni cilj svrsishodno je i potrebno:a) medicinsko praienje >r'iziko dje-ce" Sto omoguiuje rano identificira-nje eventualnih,odstupanja u razvojui isto tako rani (u prve tni godinetivota) podetak rehabilitativno peda-go5kog postupka;b) povezivanje i koordiniranje me-dicinskih, rehabilitativno pedagoSkihi drugih mjera vei u tom ranom raz-doblju.Samo se na takav nadin mogu ma-loj djeci sa psihofizidkim o5teienji-ma osigurati povolj,ni uvjeti za raz-voj. Zato Schmidt-Kolmer (4), kao idrugi a,utori, s punim pravom zahti-jevaju da,fehabilitat'ivno pedago5kitretman oSteiene djece ne zapodnei'.tek u detvrtoj godi,ni Livota, vei 5toje moguie prije, tj. neposredno na-kon dijagnoze, kako bi se postigii Ze-ljeni uspjesi. Na taj se nadin moZeu najboljem sludaju pojava smetnjiu udenju sprijediti ili barem svesti nanajmanju moguiu mjeru.NaS se problem sastoji u tome dagotovo ne posjedujemo nikakvo isku-stvo u rehabilitativno ,odgojnom i o-brazovnom radu kod djece sa psiho-fjzidkim o5teienjem u dobi od 0 do3 godine. To znadi da treba razv,itiadekvatne metode, sluZeii se pri to-me in'ternacionalnim iskustvima.3. Zadatak rehabilitativne pedagogi-je u okviru ranog odgoja i obrazo-vanjaIz dosada navedenog proizlazi ne-koliko zadataka za rehabilitat.ivnu pe-dagogij,tt.Oni se sastoje u:a) rehabilitativnom savjetovanju ro-ditelja, odgajatelja u jaslicama i dr.u svrhu prevencije smetnji u udenjuili osposobljavanja roditelja za sura-dnju u pr.ocesu rehabilitativnog odgo-ja i obrazovanja;b) rehabilitativno pedago5koj dija-gnostici radi otkrivanja bitnih ozna-ka smetnji u ,udeniu i njihove nagla-Senosti u individualnim sludajevima;i time u upotpunjavanju medicinskei psiholoike dijagnostikec) uvoilenju i strukturiranju reha-bilitativno pedago5kog odgojno-obra-zovnog procesa u svrh,u otklanjanja'ili smanjenja smetnji u udenju'i osi-guravanju svestranog,i skladnog raz-voja lidnosti.a) Rehabilitativno savJetovanje (5, 6)Buduii da su vanjski dinioci psihi-dkog razvoja dovjeka dominantni uodnosu prema unutarnjim diniocima,mozemo, navodeii Rubinsteina (7), is-taii: dovjek - i onaj sa smetnjamau udenju - razvija se procesom od-54goja i obrazovanja. Stoga je vaZno:utjecati na okolinu i specifidne mo-guinosti obitelji pojadano iskoristitiza prevenciju odnosno rehabilitaciju.Vainost aktiviranja obi,telji u odgoj-noj djelatnosti sastoji se pnije svegau tome Sto se upravo na psihofizidkirazvoj malog djeteta moZe povoljnodjelovati na osnovi emocionalnih ve-za s roditeljima - redovito osobitoprema majci - i osjeiaja sigurnostikoje dijete ima u obitelji.Preduvjet efektivnog savjetovanjaroditelja jest upoznavanje s pozitiv-nim i negativnim djelovanjem sredi-ne i odgojne situacije. Roditeljimaje potrebno obrazloiiti poloZaj u ko-jem se njihovo dijete nalazi, uputitiih kako treba dijete odgajati i obra-zovati, vodeii pri tome brigu o nje-govom oSteienju, te ih upozoniti nakoji se nadin mogu izbjeci negativniutjecaji sredine. To ukljuduje ukla-njanje netodnih procjena i nepravil-nih stavova kao ,i izbjegavanje kon-fliktnih situacija. Ti se zadaci reha-bilitativne pedagogije, pokazani naprimjeru obitelji, mogu prenijeti ina odgoj u djedjim jaslicama.b) Rehabilitativno pedagoSka dijagno-stikaMedicinski i psiholo5ki nalazi sluZekao baza zahvatanja opsega i nagla-Senosti smetnji u udenju prema na-c) Uvoilenje i organizacija rehabili-tativnog odgojno-obrazovnog pro-cesaRehabilitativni odgoj i obrazovanjebazira na odgojnim i obrazovnimpro-gramima djedjih jaslica, odnosno pro-gramima djedjih vrtiia. U tim suMetodcvedenim bitnim oznakama. ZaCacikoji odgovaraju kronolo5koj dobi dje-teta, a sluZe otkr'ivanju uodljivih ka-rakteristika na podrudju motorike,govora, osjeta i mi5ljenja, kao i soci-jalnog pona5anja, preuzeti su iz pla-na i pnograma za jaslice premaSchmidt-Kolmeru, a nadopunjuju sespeoifidnim ispitivanjima prema vrstioSteienja.Nije, metlutim, dovoljno samo utvr-diti razvojni stupanj djeteta i opsego5teienja. Da bi se dobila todna pro.cjena djeteta, tj. njegove lidnosti, po-trebno je dati prognozu razvoja. Zato je najpogodniji oblik trajne opser-vacije, koja se mora protegnuti nasve oblike djedje djelatnosti, osobitona,igru. Znataj opservacije treba oso-bito naglasiti jer je kod male djeceveoma te5ko doii ,do objektivnih is-kaza.Podatke koji se odnose na dijete,treba nadopuniti procjenom njegovesredine, osobito obitelji i njene od-gojne djelatnosti. Te mjere omogu-iuju obuhva(anje dijalektidki uzaja-mnog odnosa izmeclu biolo5kih i soci-jalnih dinilaca. Cjelokupnost dijagno-stidkih podataka predstavlja uvjet zaplaniranje mjera koje treba poduzetii koje treba dovesti u odnos s ciljem,sadrZajem i metodskim strukturira-njem rehabilitativnog procesa odgojai obrazovanja te savjetovanja rod.ite-lja.programima fiksirani sadrZaji odgojai obrazovanja. Metodski postupci od-govaraju o'nima koji se primjenjujuu opioj pedagogiji. Te se metode na-dopunjuju specifidnim postupcima imetodama u koje ubrajamo korektu-ru, komponzaciju i aktiviranje (8).KorekturaKompenzacijaProvodi se pri pogreinom izvoclen.ju aktivnosti kojeodgovaraiu kronoloikoj dobi dieteta.U nemoguinosti izzvodenia odretlene aktivnosti pro-vodi. se kompenzacija zaobllaznim putem ili substi-tucilom.Jf,Aktiviranje funkcionalnihrezervlTe opie rehabilitativno pedago5kemetode primjenjuju se ovisno o vrstiProv-odi se pri ispadu aktivnosti koje odgovaraju kro-nolo5koj dobi d.ieteta i pri postojaniu rudimentarnihontogenetskih ostataka.oSteienja.4. IstraZivanja na podrudjuranog odgoja i savjetovanjaSvrha istraZivanjaU okviru Sekcije za rehabilitativnupedagogiju i komunikativne znanostiu Berlinu z-apoteli smo ispitivanjemI do 3 godine stare djece s o5teie-njem vida, o5teienjem sluha, cere-bralnom paralizom, mentalnom retar-dacijom, alalijom i rinolal,ijom (djeces rascjepom usne, nepca i deljusti),radi toga da se ,ispitaju moguinosti,uvjeti i metode rane rehabilitativnopedago5ke d,ijagnoze, odgoja i savje-tovanja roditelja. O tom ispitivanjuZelimo ukratko izvijestiti.Djeca koju smo ukljuiili u ispitiva-nje, upuiena su nam u veiini sluda-jeva ,iz klinika, a rjede iz ustanovaza zaititu djece i omladine. Pri tomese uvidjelo da su njihove dijagnozekakokada bile neprecizne i bilo ih jepotrebno precizirati u toku procesaodgoja i obrazovanja.4.2. SadrZaj i metode istraZivanJaU potrazi za adekvatnim metoda-ma odl.udili smo se za primjenu ra-zvojnog arka (Entwicklungsbogen) odSchmidt-Kolmer (4) koji smo meclu-tim adaptirali i nadopunili premavrsti o5teienja. Te se izmjene odnosena materija lii metode (tako smo npr.kod djece s ,o5teienjem sluha primi-jenili zvudne igradke razliditih fre-kventnih podrudja Sto je omoguiilopromatranje reakcija djece za vrije-me igre i skupljanje pouzdanih poda-taka o stvarnom stanju sluha, tj.ogranidenje sluSne sposobnosti). Pri-mijenili smo sve u razvojnom arku56rane rehabilitatlvno pedago5ke dijagnostike,rodite{a psihofiztdki oStedenihnavedene zadatke za predvitlerne do-bne skupine i svstali ih u pe't pod-rudja koja odgovaraju bitnim ozna-kama smetnji u udenju: motorika,osjeti, govor, mi5ljenje i socijalno po-naianje. (Slridno postupaju Eggers iWagner (9, l0), koj,i su se o.dlud,ili zadetiri podrudja: motorika, govor, ude-nje i socijalno pona5anje.)Pedago5ka opservacija i procjenapovezuje se s procesom rehabilitativ-nog odgoja i obrazovanja. Kao glarmaaktivnost javlja se igra Sto i odgova-ra dobi djece.Dok je velik broj u literaturi nave-denih ispitivanja male djece prove-den u djedjim jaslicama, na5e se is-traLiv anje, uklj uduj uii rehabilitativniodgoj i obrazovanje, provodi u podet-ku u obitelji, a u kasnijem razdobljuvr5i se u specijalno pedago5kom sa-vjetovali5tu. Na taj nadin prelazimood individualnog rada s jednim dje-tetom k formiranju malih grupa. Dje-ca o$'teiena u psihofizidkom razvojurelativno se rijetko ukljuduju u re-dovne djedje jaslice, dok se posebnegrupe za tu djecu u ,okviru redovnihjaslica nisu pokazale svrsishodnezbog relativno malog broja djece. (Je-dinu iznimku dine jaslice za slijepudjecu u okviru Zavoda za slijepe uKarl-Marx-Stadtu). Treba, medutim,napomenuti da npr. u Moskvi posto-je specijalne tjedne jaslice za djecuod 18 mjeseci nadalje s o5teienjimasluha, vida i djecu s alalijom. Naj-veiu te5ko6u na podetku rada pred-stavlja uspostavljanje kontakta izme-du specijalnog pedagoga i djeteta,tako da je kod osobito osjetljive ipovudene djece rad trebalo zapotetiiskljudivo pomoiu majke.Savjetovanje roditelja vrSi se us-menim'i pi,smenim putem, uglavnomputem individual'nih razgovora, semi-nara za roditelje, hospitacija s prak-tidn'im u'p,utama i pisama za r.oditelje.4.3. Dosada5nja iskustva i zakljudciNa osnovi relativno malog brojaprobanata ne moZemo provesti gene-ralizaciju. Zbog toga iemo se ograniditi samo na iznoSenje dosada5nj,ihiskustava.Grafidki prikazi koji slijede treba-ju pokazati:1. ko;ji su razvojni zaostaci vidljivikod djece u dobi od 2 do 3 godine,koja jo5 nisu bila podvrgnuta reha-bilitativno pedagoSkom postupku, uusporedbi s djecom koja nemajuo5teienja a iste su dobi;2. koji se rezultati mogu postiiiranom primjenom rehabilitativno--pedago5kih mjera.Uzet iemo kao primjer slu5no o5te-ieno dijete s povredom mozga i Po-kazali koliki je razvojni napredakpostignut u razdoblju'od 6 mjeseci zapojedina podrudja lidnosti (ll). Rijedje o trogodi5njem djedaku kod kojegsu postavljene ove dijagnoze:Rana povreda mozga kao posljedicatransfuzije krvi zbog Zutice novo'ro-dendeta.Klinika za uho, grlo i nos dala jeu vezi sa slu5nim o5teienjem ovo mi-Sljenje, ,kod KOR-a' nejasne reakcijena 500 i 1000 Hz. Reakcije u slobo-dnom zvudnom polju kod 70 i 80 dBobostrano pojadanje. Opia razvojnaretardacija, ne postoji razvoj govora,moguia laka povreda mozga<<.Grafidki prikazi I do 6 pokazujurazvojni stupanj djeteta prije podetkai nakon rehabilitativno pedago5kogtretmana koji ie trajao pola godine.t KOR - kondicionirani oriientaciiski refleksSpecijalni pedagog je radio jedanputtjedno s djetetom, ostalo vrijeme ra-dili su roditelji prema uputama kojeim je dao specijalni pedagog.Ustanovili smo da se kod veiineispitanika u dobi od 2-3 godine re-tardacija u razvoju odituje u svimbitnim oznakama. Bez odgovarajuiegtretmana poveiava se ta retardacijaiz godine u godinu. U navedenom pri-mjeru sluSno oSteienog djeteta biloje moguie u razdoblju od 6 mjeseci,u kojem je dijete podvrgnuto speci-jalnom odgoju i obrazovanju, na Po-drudju motorike, mi5ljenja i socijal-nog pona5anja post'iii rezultate kojisu gotovo odgovarali funkcion,iranjuneoSteienog djeteta iste dobi. Na sen-zornom i govornom podrudju moglose u manjoj mjeri smanjiti retarda-ciju.Kod djece svih vrsta. psihofizidkiho5teienja najvedi zaostaci u razvojujavljaju se redovito u govoru i miS-ljenju.Rezultati na5eg rada jasno Poka-zuju da se rehabilitativni odgoj i o-brazovanje ne moZe ograniditi na je-dno ili nekoliko podrudja lidnosti, veida je nuZno obuhvatiti sve bitne oz-nake i djelovati na cjelokupnu lidnostkako bi se mogao Postiii svestran iuskladen razvoj. To se pogotovo od-nosi na djecu kod koje o5teienje po-stoji od roclenja ili vrlo rane dobijer kod njih joi nije razvijen sistempsihidkih. procesa.Spremnost i sposobnost roditeljada suraduju u procesu odgoja i obra-zovanja svog djeteta, bila je razli-dita, ali u principu zadovoljavajuia.Roditelji su prije podetka eksperi-menta u odnosu prema djetetu naj-deSie postavljali znatno premale za-htjeve - s jedne strane saZaljevalisu ga i nastojali mu sve olak5ati, sdruge strane nisu znali Sto od djetetamogu zahtijevati i kako mogu na nje-ga djelovati, vodeii pri tome brigu)/l. svrlJxuPtt tllrt 0trtIE(it9.JtuE, r0tmnA, ostrlt, 6fro, sctJluo po SAU[)0ortlcrdrI1003 9 12l5 t8212t 21Strfuj dortlOl& prlJr I mloo trrtlar2. illsr.JttJE0orilpdrI1003 I 12l5 18.21 212t IShprJ dortlp& prUr I rll bdrrm36 39 irrvoJm dob (r rJrrrclr)luroJrl rtpul=ffimlrroJrl rtrfoJ=m1ttot9 trrroJm dot (r rtr*lr!I100t. r0t0t tIl0odlptrt 9 ltll l82l 2rn rsS!'d dortlfrtr r+{lr t rlor trlhnrl.0sJtllOltlplrluvoJrl rtrgralI lrrrrJm dd (t rrrelolusporedbe s drugom ostecenom dje-com pridonijela je formira,nju real-nijeg starra u odnosu prema sposob-nostima pona5anju i razvojnim mo-guinostima svoga djeteta.=[Mt50 lt?0I100tr.r.l rhx{=lm|rI 19'03 9 l? l! l0 ?l U n S I S !9 hrrolr lCr (r rlroc|lr)fbg, dcdlor|o prtr, I rhcn tehano oSteienju djeteta. Mnogi su rodi-telji, zahvaljujuii usmjerenom savje-tovanju, stekli ispravan odnos premasvom djetetu i naudili kako mogu su-stavno djelovati na dijete. Moguinost595.00t0t0ortllndrI100rtuprnJ0mI 9?0Rrrvojnl:19691003 I 12 151821 7\ 27 I3335Stlllrj dostlfu& prlJr i .*0i tr.tr..r6. S0ctJALi0 P0tASltJt0rilgnu6ti9 Sarvojna dob (r rjesoclrr)R..yojnl rtupij=m36 39 RrnoJnr dob (r rjrrmlrr)roditelja o5teiene djece uspjeinijeprovodi i koordinira s medicinskimtr€tmanom.t9?0ls93 9 12 15l8 2't7\ ?tsStnorJ lortlp& plJr I rld tmtr.irDosada5nia ispitivanja pridonoserje5enju problema kako da se raniodgoj i obrazovanje te savjetovanje10.LITERATURAl. Becker, K.-P.: Rehabilitationspddagogik im Sczielismur; - ein Beitrag zur theo-retischen Kldrung von weltanschaulnch-ideologischen Grundproblemen, Wiss.Z. der HU, ges.-wiss, Reihe, XXI, 1972/1, s. 4.2. Gollnitz, G.: Die Friierfassung und Friihb:handlung behinderter Kinder in derDeutschen Remokratischcn Republik, 4. Internationaler kongress fiir Heilp"{da-gogik, Wien, 1969, s. 562.3. Becker, K.-P.: Rehabilitationspddagogik im oSzialismus - ein Beitrag zur theo-retischen Kliirung von weltanschaulich-ideologiscl-ren Grundproblemen, Wiss.Z. der HU, ges.-rviss. Reihe, XXI, l972ll, s,7.4. Schmidt-Kollmer, E.: Der psvchologisch-h]'gienische Aspekt des Lern- bzw.Aneignungsprozcss in der friiher Kinclheit, 4. Internationaler Kongress fiir Heil-pridagogik, Wien 1969, s. 38.5. Becker, R.: Rehabilitative Erziehungkberatung, Z. t. d. gesamt Hvgiene undihre Grenzgebiete, 1.97211, s. 72-74.6. Siek, K.-H.: Die Elterneinleitung als Beitrag zur Vehi.itung von Lernbehinderun-gen, Wiss. Z. der HU, ges.-wiss. Reihe, XXI, 197211, s.38,39.7. Rubinstein, S. L.: Grundlagen der allgemcincn Psychologie, Berlin 1958, s' 199.8. Becker, K.-P.: Theorie der Sonderpaidagogik, Studienmaterial zur AllgemeinenSonderpddagogik, Humboldt-Universitat zu Berlin, Fernstudium Hilfsschulpd-dagogik, 196912, s.38.Eggers, H.; K.-D. Wagner: Untersuchungen ?ur kcjrperlichen_ und_psychischenEntwicklung von Kleinkindern in Krippen, Arttl. Jugendkunde, 1965, 5,'6.Eggers, H.; K.-D. Wagner: Zur Erfassung verschicdener Bereiche der_ k_ci.rper-lichen und psychischen Entwicklung von Kleinkindern in Quer- und Ldngs-schnitt, Pddiatrie und Grenzgebiete , 196613, s. 205-219.11. Kchmidt, E.: Friierziehung und Elternanleitung bei Hcirgeschddigten im Altervon 2-3 Jahren, Wiss. Z. der'HU, ges.-rviss. Reihe, XXI, 197211, s.39-76'PROBLEME. AUFGABEN UND MOGLICHKEITEN DER FRUHEN ENTDECKENUND ERZIEHUNG DER BEHINDERTEN KINDER IN DDRZusammenfassung:Es wird i.iber Versuche und Erfahrungen zur Friiherziehung geschddigterKleinkinder berichtet. Ziel der Friiherziehung ist es, die persdnlichkeitsbildendenPotenzen der entwicklungsintensivsten Zeitspanne der erstcn Lebensjahre zu nutzenund eine optimale Einoidnung in die Gesellschaft zu ermiiglichen. Als Aufgaber.rder Friiherziehung werden genannt: 1. die rehabilitative Erziehungsberatung, derEltern und die Elternanleitung, 2. die rehabilitationspdd. Diagnostik, 3. die rehabi-litationspdd. Erziehung und Bildung. Die Friiherziehung basiert,auf dem Erziehungs-und Bildungsprogramm der Krippen, das schddigungsspezifisch ergdnzt wird._Spe-zielle methodische Arbeitsweisen sind die Korrektur, die Kompensation und dieAktivierung funktioneller Reserven.S njemadkog prevela: dr Borka Teodorovii,Fakultet za defektologiiu Sveulili5ta u Zagrebuot

Problemi, zadaci i mogućnosti ranog otkrivanja i obrazovanja djece poremećene u psihofizičkom razvoju u Demokratskoj Republici Njemačkoj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia