D. Trajer

V. Kušić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

SPECIFIENE POIESKOEESTRABIENOG SLABOVIDNOG DJETETAU PROCESU ODGOJNO.OBRAZOVNE INTEGRACIJESaietakRelationo je uetiki broi osoba sa oKte'enjima org&na uida koie se susre(u sapote(kotama op-ieg i, prof esi,onalnog obrazouanja. Il kategoriii strabiraiude i slabo-uid,ne d.jece osint, medicinske rehabilitacije ne uodi se douoljno tatuna o niihotsoiindiuid.ualnoj i specifitnoj situaciji za orijeme Skolooania, a ni, kasniie. Broi stta'biine i slabouid.ne iljece raznih stupn.jeua u. Jugoslaur,ji je relatitsno aelik te iznosioko 501s, {to je slitno d.rugim extopskim zemljam'a,Strabizam je anomalan polo2aj oinih jabutica koii tsiie ili manie ilortodi dopatotoikih senzornih promjena u funkcijama uidla. Nairae &non"Lalan polohai bulbusaituara diplopiju (d,ooslike), a djete da se rije\i d.uoslilca'na ui\e naiino pokulauaprilagod.iti se centralnirn putem na takuo patolo\ko stanie. Na tai naiin nastaiezona neutral,izacije i skotoma na mreZni,ci. iime se umaniuie vidna oitrina Ekiliedegoka.bapate moZe se na taj na.iin f unkcionalno potpuno iskoristiti percepciia oidana jednbrn oku. Datje postoji moguinost nastanka anormalne retinalne korenspo-dencije tj, stapanja anomalne slike Ekiljeteg oka sa slikont na zilrarsom oku ujed,nu nefizioloiku sliktt. Strabi|no diete desto ima patolo\ki, prom'ienien binoku'larni oidni srnier, a time i kriou lokalizaciiu u prostotu.Autori su analizirali, 200 strabid,ne i ambliopne diece koja pohadaiu osnounuikolu te su iznjeli pote\koce u nastaoi, i, udeniu n podruEiima: pisania, d.itanja,l,ikounog, odgoja, matematike i tielesnog oilgoia.Trajer D. i Ku5i6 V.Klini6ka bolnicaDr ,,Mladen Slajanovi6" - ZogrebRelativno je velik broj osoba soSteienjima organa vida u Procesuop6eg i profesionalnog obrazovanja.O5te6enja vida su razne etiologije: odkongenitalnih pa do cijele lepeze ste-denih uzroka.U kategoriji slabovidne i strabiraju-6e djece, osim medicinske rehabilita'cije, ne vodi se dovoljno raduna o nji-hovoj individualno-specifidnoj situacijiUDK: 376, IOriginalni stru6ni radza vrijeme Skolovanja i kasnije. Brojstrabi6ne i slabovidne djece raznihstupnjeva u Jugoslaviji je relativnovelik, iznosi 50/0, dakle slidno kao i udrugi.m evropskim zemljama.U redovnoj nastavi nastavnicidovoljno upoznati s Pedago5'problemima slabovidne djecegeneze. Posljedica toga je dau praksi ne koriste mogu6no'nisukimovese247TRAJER D. i sur. Specifidne poteskoie . . . Defektotogiia. Vol. 1g (1982), 1_-2,241_246sti kompenzacije smanjene funkcijevida niti se prepoznaju poteskocei psihologijske karakteristike slabovid-ne djece. Problemi percepcije monoku-larnog vida, smetnje binokularnog istereovida, te senzorne anomalije ustrabidne djece nisu mnogo proudava-ne kao poseban problem u procesuodgojno-obrazovne integracije. Takotlerbrojna djeca s nistagmusom, albiniz-mom i drugim kongenitalnim anomali-jama prakticki predstavljaju pedago5kiproblem, ali nisu uzeti u razmatranjeu ovom radu.Strabidno slabovidna djeca organ-ski su potpuno zdrave osobe u kojihse desto tek sistematskim pregledi-ma otkriva smanjen vid na jedno ilina oba oka.Strabizam je anomalan poloZaj od-nih jabudica koji viSe manje dovodido patolo5kih senzornih promjena ufunkciji vida. Naime, Anomalan polo-Zaj odnih jabudica stvara diplopiju(dvoslike), a da bi se rijedilo dvoslikadijete se na vi5e nadina poku5avacentralni.m putem prilagoditi na takvostanje.Prva je faza stvaranje zone neutra-lizacije i skotoma na mreZici, 6ime sebriSe vidna percepcija Skilje6eg okana odredenom mjestu. Daljnja mogu6-nost je nastanak anormalne retinalnekorespondencije, tj. stapanje anomalneslike Skiljeieg oka sa slikom na zdra-vom oku u jednu nefizioloSku ali ipakjedinstvenu sliku. Najradikalniji nadineliminiranja dvoslika jest supresija ilipotiskivanje slike na Skilje6em okuputem potpunog centralnog iskljudiva-nja funkcije jednog oka. U strabidnedjece pojava supresije je dosta desta,u tom sludaju dijete je funkcionalnimonokulus i sluZi se samo jednimokom.242Da bi nastale senzorne anomalijeu djeteta, ne mora uvijek postojatiizra2eni strabizam nego samo mala di_sparacija slika na mreZnici oba oka.5to -se klinidki jedva primje6uje. tJzstrabidne, u 900/o sludajeva piisutnesu i refrakcione anomalije, koje su de-sto jedan od etiolo5kih faktora stra-Lizma. Uz gotovo svaki strabizam naj-de56e je prisutna dalekovidnost, a rle-de kratkovidnost i astigmatizam. Ai<onavedenim senzornim anomalijamastrabidnog djeteta dodamo i smetnjekoje prouzrokuju refrakcione anomaii-je, realno moZemo odekivati potesko-6e kod percepcije vida na blizinu idaljinu, Sto se odituje prilikom nasta-ve. Kratkovidno dijete, odnosno miopvidi relativno bolje na blizinu, ali nadaljinu desto i uz korekciju vidi sla-bije, pogotovo kod lo5ijeg osvjetljenjai iz ve6e udaljenosti. Hipermetrop iastigmatidar ima kar:.xteristidne smet-nje jer bez korekcije ne vidi na dalji-nu niti na blizinu i zbog trajno pove_iane akomodacije moZe nastupiti za-maranje i glavobolja. Sasvi,m je logid-no da dijete koje strabira prije ili ka-snije ima pote5ko6e u nastavi i prili-kom udenja, jer se izlaZe poveianimnaporima akomodacije ve6 prema uz_rastu djeteta i zadacima nastave. Tose desto odituje u ocjenjivanju uspjehaudenika jer ako nastavnik nije upoz-nat s njegovim subjektivnim pote5ko_cama, nerijetko mu pripisuje slabijuinteligenciju, nemarnost ili slidnb.Osim spomenutih anomalija, u strabid-nog i slabovidnog djeteta mogu bitiprisutne i neke druge disfunkcije vi-da koje takoder proizilaze iz poreme-6ene senzo.motorne koordinacije u ra-du odnih miSiia. U fiziolo5kim prilika-ma dijete ima monokularni i binoku-larni zajednidki vidni smjer koji muTRAJER D. i sur. specifidne pote5ko6e . . . Defektologija. vol. 18 (19821, 1-2, 241-246omogu6ava subjektivni osje6aj gledaravno naprijed, a time i subjektivnulokalizaciju u prostoru. U strabidnogdjeteta taj je osjecaj poreme6en takoda zajednidki vidni smjer ima kosuprojekciju u prostoru. Zato u takvedjece moZemo desto vidjeti atipienokoso drZanje glave i vrata, Sto je na-rodito uodljivo u Skolskom radu i dita-nju. Nisu rijetki ni sludajevi kosogdrZanja glave, odnosno tortikolisa kojinastaje kao kompenzatorni poloZaj nasenzomotornu anomaliju, jer se tonusi motilitet odnih mi5ica fizioloSki na-lazi pod utjecajem dubokog senzibili-teta mi5i6a vrata i ktaljesnice. u stra'bidne djece i ovaj se mehanizam mije-nja. Ujedno je u tom sludaju promije-njena normalna kordinacija oko - ruka,Sto se odituje u ekscentridnom gleda'nju i taktilnom osjetu. Vjerovatno dai pojava ljevorukosti stoji u stanovitojrelaciji s ovom senzornomotornomanomalijom, jer je stanovit broj stra-bidne djece i ljevoruk. Pote5koie di-tanja i pisanja znatne su u djece ovekategorije i na prvi pogled kao da seradi o disleksiji i disgrafiji premda sutu u pitanju disfunkcije druge etiolo-gije. Strabidno ambli-opno dijete osimnavedenih smetnji desto moZe imatinaru5eno monokularno vidno polje, ko'je je jedan od vaZnih elemenata u fun'kciji vida. Tako hendikapirano dijeteima stanovite kvalitete binokularnogvida, ali mu je stereovid na blizinu de-sto manjkav ili potpuno izostaje a kaoSto se zna, danaSnje vrijeme civiliza-cije i tehnike u mnogim profesijamazahtijeva kvalitetan vid. lnade' premabrojnim statistikama strabidno-ambli'opna djeca imaju normalan psihoso'matski status i uglavnom zadovoljava'ju6i kvocijet inteligencije, dok su de'sto osjetljiva zbog svoje mane'U namjeri da upoznamo mogueepote5ko6e takve djece u nastavi i ude-nju, analizirali smo 200 strabidne iambliopne djece koja pohadaju osnov-nu Skolu. To smo udinili na taj nadinda smo na posebnom kartonu registri-rali op6u i specijalnu anamnezu ostrabizmu, oStrinu vida, senzorne terefrakcione anomalije. Pronaclene dis'fukcije vida uzete su kao parametrimogu6ih pote6ko6a udenika u nastavi.Navedene anomalije slabovidne istrabidne djece prouzrokovale su po-te5ko6e udenika u nastavi i udenju na-rodito u podrudjima: pisanja, ditanjalikovnog odgoja, matematike i tjele'snog odgoja.Tako je u odnosu na Pisanje natle'no da djeca dosta sPoro i nesigurnopiSu, da pi5u ve6a slova i Pri tom ihdobro ne povezuju, 6esto prelaze pre-ko linija u biljeZnici i sl. Karakteristid-no je da pri pisanju drZe glavu Pre-blizu tekstu i to narodito pri slabijemsvjetlu. U podru6ju ditanja zamije6enoje da se brle zamaraju, Sto zavisi odduljine ditanja, o5trine vida, velidineslova, udaljenosti i osvjetljenju pro'storije. Primje6eno je preskakivanjeslova, redova i gubitak kontinuiteta uditanju. DrZanje glave u procesu dita-nja obidno je nepravilno.U podrudju likovnog odgoja ovisnoo vrsti i teZini zadatka takoder su na-dene te5ko6e. lntenzitet tih smetnji jetim ve6i ako se radi o geometrijskomcrtanju, i to kako crtanju olovkom ta-ko i raznim bojama. Budu6i da amblio-pi naSeg uzorka imaju ispad percepci-je pojedinih boja u vidnom Polju togrijese u primjeni boja u crtanju.Naru6en stereoskoPski vid dest jenalaz u strabidne i ambliopne djecekoja imaju te6koie u podrudju likov'nog odgoja.243TRAJEB D. i sur. Specifidne poteskoie . . . De{ektologija. Vol. jg (1gB2J, 1-_2, 241_246Uspjeh u matematici uveliko zavisiod kvocijenta inteligencije pojedinogdjeteta. U odnosu na vid u na5e djecepoteSkoce su nadene pri gledanju nadaljinu jer ona ne mogu dovoljno pra-titi pisanje na plodi i tako gube kon-tinuitet izlaganja nastavnika. Zanimljivje podatak da preteZan broj ispitanikamiopa ima vrlo dobar uspjeh u mate-matici. Jedna od glavnih pote5koiadjece s refrakcionim anomalijama istrabizmom u nastavi matematike jebrZe vizualno i mentalno zamaranje tepopu5tanje koncentracije u nastavi.U tjelesnom odgoju smetnje zbogsmanjene vidne o5trine zamjecene suu pojedinim disciplinama kao Sto sugadanje iz pu5ke i pojedine precizneigre. Ve6ina djece sa strabizmom iambliopijom pokazuju izvjesnu nesi-gurnost poketa i kretanja u prostoruprilikom igre i izvodenja vjeZbi nasp.ravama. Vjerojatno tome pridonosii kompleks manje vrijednosti, a i di-njenica da prilikom tjelesnog odgojamoraju skidati naodale. Zbog ispldabinokularnog polja i stereoskopskogvida u prostoru, strabidna djeca obic_no dine-gre5ke pogotovo u igri lop-tom. Slidno se dogada i zbog kiive lo-kalizacije u prostoru, Sto je desta po-java kod strabidne djece.U proudavanoj skupini djece sma-njena o5trina vida nije jedini razlogpraktidnih vizualnih te5ko6a u nastavinego tu igraju ulogu i pomanjkanjedrugih kvaliteta vida kao Sto su fuzija,vidno polje, osjet boja, lokalizacija uprostoru i stereovid. Zapravo intenzi.tet smetnji zavisi od vrste i teZine sen-zomotornih anomalija, ali i od dobidjeteta te njegove sposobnosti kom-penzacije pojedinih ispada. Dapade,individualno je i to da li ie u pojedi-nog djeteta postojati i neke sekundar-244ne smetnje kao npr. one psihidke isocijalne prirode. O tome, kao i o oso-bnoj sklonosti i sposobnosti za nekeaktivnosti treba voditi raduna ne sa-mo za vrijeme Skolovanja nego i priizboru zvanja i ukljudivanju u rad. Ne-ma zapravo todne granice u oStrini vi_da koja bi se smatrala presudnom zanastanak praktidki vaZnih smetnji uprocesu obrazovanja. U praksi susre-ienro prilidan broj udenika s relativnoslabim vidom koji zadovoljavaju u svimpredmetima nastave, a takoder i onekoji imaju neznatno slabiji vid, ali seZale na pote5koie pri nastavi i u6enju.Naime, metlu Skolskom djecom nalazise izvjestan broj djece s organski idijagnostidki urednim nalazom, ali ko-ja se pri udenju brzo zamaraju, imajuglavobolje dvostruki ili nejasan vid.To je pojava kompenziranog strabizmai naziva se heteroforija. Ona se uSkolske djece pojavljuje u 180/6 slu5s-jeva, a nastaje zbog slabije psihofizid-ke konstitucije djeteta, preambicioz-nog programa nastave, te u nervoznedjece zbog suvremenog nadina Zivota.Analiziraju6i dobivene podatke i naosnovi na5eg iskustva moZemo datizakljudak:1. Sistematskim pregledima Skol-ske djece u ortoptidkom smislu kon-statira se da 4olo djece nema sve kva-litete vida i da samo ostrina vida ni-je jedini kriterij za dobru vizualnu per-cepciju.2. U izdvojenoj skupini djece trebatodno dijagnosticirail senzomotorneanomalije i pregledima pratiti njihovdaljnji razvitak. Naime, strabizam, am-bliopija i konsekutivne anomalije nisuireparabilne nego je metodama fizio-loSke rehabilitacije mogu6e postiiinormalan monokularan i binokularanvid. Tako se sistematskim ortoptidkoSpecifidne poteskode Defektofogija. Vol. 18 (1982)' 1-2, 241-246pleoptidkim vjeZbama moZe postie ipromjena ekscentri6ne fiksacije, po'bolj5anje fiksacionog mehanizma, pro-mjena patoloSke lokalizacije u prosto-ru, pove6anje vidnog polja pogleda'pobolj5anje sposobnosti ditanja i po-bolj6anja stereovida.3. Osim medicinske Profilakse iterapije, lijebnik oftalmolog treba vo-diti raduna i o eventualnim sekundar'nim ili paralelnim o5te6enjima djete-ta, biti u vezi s Psihologom, Pedago-gom, i socijalnim radnikom, te Po mo-gudnosti 5to vi5e suradivati s nastav-nicima i roditeljima djeteta u vaZnijimproblemima.4. Strabogena slabovidnost s peda-go5kog aspekta nema jasne kategori-zacije i korisno bi bilo udiniti klasifi'kaciju za stupanj i vrstu ambliopije ipsihofizidki status djeteta. 7a teZeambliope ponekad treba uvesti i do'datnu nastavu, ? u pojedinim sludaje'vima olak5avati udenje raznim pomo6'nim sredstvima, odnosno pomagalimakao Sto su magnetofon, Pisaia maSi'na, specijalne biljeZnice ili knjige sve6im slovima. To je posebice vaZnoza integracijske uvjete odgoja i obra'zovanja.5. Za svako strabidno i slabovidnodijete treba ispisati specijalni formu-lar s todnim podacima i s primjedba-ma pedagoga i socijalnog radnika ra'di objektivnog procjenjivanja pote5ko-6a u nastavi i stvaranju odluke o pro'fesionalnoj orijentaciji.6. Na osnovi iznesenog i na5eg du'gogodi5njeg iskustva ukazuje se po'ire-ba osnivanja savjetovaliSta za sla-bovidnu djecu u kojem bi spomenutistru6njaci koordinirano vrSili svojufunkciju u problematici slabovidnedjece.LITEBAIURA1. Adler, F. H.: Psyhology of the eye KRIMPTON, London, 1953'2. Bold, w.: sehbehinderung als pedagogisches Problem. Ber. 69 Zus' Dtsch' ophthalo'Ges, Heilderberg, 1968.3. PaviSii, Z.: Oftalmologija, Med. knjiga, Zagreb-Beograd' 1971 '4.Ferii,F.,V.Voskreskensky,M.Markii:|spitivanjeodnosa.strabiza.m-menta|nirazvojudjece.Radovisaznanstvenogskupa-,|straZivanjanapodrudiudefekto-logije ll, Zagreb, 1978.5. Kruger, K.: Psysiologische und metodische Grundlagen der Pleoptik und ortoptik'Thieme, LeiPzig' 1964'6. Zovko, G.: Po|o:aj djece s |aksim- smetnjama vida u redovnoj osnovloj Skoli. la-dovi sa znanswenogr .[riu'-ftiiiii"unii nu podrudju defektologije, Zagreb. 1978'245SPECIFIC DIFFICULTIES AF CHILDREN WITH SI'RABISMT]S AND PARTIALLYSIGH?SD CHILDREN IN THE PROCESS OF EDUCATIONAL INTEGRATTONSumrnarAficurties in the pracess of acad,emic and, uocationar eilueation. ihis categora ofpartiallg sighte.d children anit chilitren ui,th strabism,us, i,n adtlition to medicalrehabilitation, neeil addi.tions,.r suppo,rt iluring- and, after inn eioiii, of ed,ucation,because theg meet uith,s_pecific piobrems anla sttuaiioir. iniiiiaer o! partiaHssighted chililren anil crtildren ,:ith strabismus oI uarains d"giini oI seDerita inYugoslaui! is rather great, i. e. up to solo. This percentage is similar to those f ounilin other Europian countries.-. s_trabism'us refers to- an abnormar positi,on of the egebar\s. This resurts indisturbances in the oistmr {unction whici mag_be,i,t artiiii{dibrln, oI seuerits.The abnormar positi.on _of the eaes conses dlbtopl,a, 1,. i.' aiuati-iiiion. The chit(tatternpts to supress iloubre pision in d,ifferent waEs,'emploging centrar mechanisrns.In this waa a porti,on of the uisual fieia f aits _to- deueitt ira""qiiti'iiruar acuitE inthe ambti,opi,c eae. tt is - euen p-ossibre f:o,r tne "i;ri];;;;;;"i1" onn eae to becompletelg eliminateitr. -The possibititll atio er.ists nat oUnoi*ii iitinot correstr)on_dencv mag d,eoelop. The chitd u:ith-strabisius rr_equenila ari,"iiii 4i,fficulties inbinocutar uision,-uhich-resurts in probtemi i"" l"'"iiriiis-i{i"tir" r" space. Theeuthors erarnined 200 chird,ren 'sith strabismus and, ambtiopia attending elemen_t-ary schools, and, theg d,escribe the probtems those cnitiiin- eriirienced. in theforlouinig area's: uriting, reading, aris, mathernatics and, phusicai education.TRAJER D. i sur. Specifiine poteskoee... Defektologija. Vol. 18 (1982\, 1_2,241_246246

Specifične poteškoće strabičnog i slabovidnog djeteta u procesu odgojno-obrazovne integracije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia