Milko Mejovšek

Mejovšek, Milko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

UTJECAJ STRUKTURE I STABILNOSTI SUPEREGAOSUDENIH OSOBA NA NJIHOVO PONASANJE ZA .vir J irorE Eon2nver'rJA KAZN E u5eru.lR stoeooelOriginalni znanstveni dlanaksn2eraxNa uzorku osudenih osoba ispitana je na podetku procesa resocijalizacije snaga superega. U detirivremenske todke procesa resocijalizacije analiziran le utjecaj strukture i stabilnosti suPerega naefikasnost tog procesa.Rezultati pokazuju da se struktura superega sastoji od dvije komponente kojesu interpretirane kao savjesnost i autoritarnost. Prva komponenta ima znadajniji utjecaj u uspjeSnostipenolodkog tretmana. Superego se mole smatrati relativno stabilnom osobinom lidnosti. Rezultatiistraiivanja ukazuju na to da postojeCi penoloSki tretman nije prilagoden osudenim osobama spsihopatskom konstelacijom lidnosti.Milko Mejov5ekFakultet za defektologijuSveudili5ta u Zagrebu1. UVODPrema teoriji o tri osnovne komponentelidnosti koju je predloZio S. Freud (Fulgosi,1981) superego se sastoji iz dva dijela: sav'jesti i egoideala. Savjest kaZnjava za onepostupke koji nisu u skladu s normativimadru5tva putem do2ivliavania krivnje, aegoideal postavlja pozitivne ciljeve kojimateZirrro i kada ih postignemo nagraduje nasdozivljajem ugode i vlastite vrijednosti.Umjereno jak superego uklaPa se upoZeljnu strukturiranost lidnosti i veZe uzefikasnost kognitivnih procesora i efikag-nost konativnih regulacijskih sistema (npr'UDK:376.58Momirovic, Viskic-Stalec i MejovSek, 1974;Mejov5ek, 1977; Kovadevi6, 1981). Suvi5ejak superego desto dovodi do reakcija as-tenidnog tipa, a slab superego uz slabostega osnova je psihbpatskih reakcija (npr,Fenichel, 1961; Kecmanovi6 idr. 1980; Nas-tovi6, 1985).U penoloskom tretmanu psihopatskelidnosti predstavljaju ozbiljan problsm zbogkarakteristika koje su im svojstvene, uprvom redu zbog izuzetne impulzivnosti,agresivnostl, bezosjedajnosti i nametljivosti.Za njih ie tesko programirati trelman iliterapiju, te se javljaju nedoumice oko pitanjada li ih treba smjestavati u KP ustanove i1 Rad je realiziran u okviru projekta "Psihologijska istra2ivanja psihidkih procesa i ljudskog ponaSanja"projektni zadatak "Relacije pjihotoskih, sociolo5kih i kriminololkih karakleristika osudenih osoba injihova pona$anja za vrijeme izdrZavanja kazne li5enja slobode" koji linancira SIZ za znanost SFIH'251Defektologija, Vol.26 (1990), 2,251-263. Mejov5ek, M.: Utjecaj strukture istabilnosti ...bolnice zajedno s ostalim osudenicima ilipak izdvajati u specijalne uslanove fiurdin iGoreta, 1988). Oni koji su za njihovoizdvajanje smatraju da bi se u posebnimustanovama za njih lakse planirao i realiziraopenoloski tretman, odnosno da bi beznjihova prisustva u standardnim KP us-tanovama penolo5ki tretman imao vedegefekta. Oni penolozi koji nisu za izolacijupsihopala smatraju da se oni moguresocijalizirati jedino ako zajedno Zive s os-talim osudenicima u penalnoj institucijistandardnog tipa.2. CIL' ISTRAZVANJAPenoloskitretman je izuzelno slozena djelat-nost koja se odvija u neprirodnim uvjetimaizolacije od vanjske sredine. U specifidnimuvjetima livota osudene su osobe izloieneraznim deprivacijama i negativnostimazajednidkog zivota s drugim osudenicima.Penolo5kim tretmanom u ustanovi zal-vorenog tipa nastoji se i kod najteleosudenidke populacije raznim aktivnostimautjecati na stjecanje radnih navika, pozitivanodnos prema radu, razviti nove interese,podignuti obrazovnu i kulturnu razinu, razvitipozitivan odnos prema uZoj i Sirojsocijalnojsredini itime omogu6iti uspje5nu socijalnureintegraciju po isteku sankcije.Problem kojim se bavi ovo istraZivanje od-nosi se na stabilnost snage superega uuvjetima Zivota koji postoje u kazneno-popravnoj institucui zaworenog tipa. Kakose radi o odraslim osobama, bez obzira dalisu podiniocikrividnog djela ili ne, superegobi trebao biti relativno stabilan i kada jedoproi kada je lo5e formiran.Na pozitivan superego imaju Stetan utjecajrazne negativnosti kazneno-popravne in-252stitucije (kriminalna infekcija), ali ne trebapodcjenjivati niti sve ono pozitivno Stodjeluje u toku penoloskog tretmana na for-miranje superega, jer je to upravo i njegovosnovni cilj.Prema tome, polazna je hipoteza istraiiva-nja da 6e u sukcesivnim vremenskimtodkama penoloskog tretmana postizatibolje rezultate one osudene osobe koje suna pocetku tretmana ispoljavale jadu snagusuperega. Ova se hipoteza pokazala oprav-danom na jednom uzorku maloljetnihdelinkvenata kojima je izredena odgojnamjera Pojadana briga i nadzor (Mejov5ek,neobjavljeni rad).3. METODE RADA3.1. Uzorak ispitanikaUzorak ispitanika formiran je sludajnim iz-borom i sastoji se od 406 osudenih osobamuskog spola starih izmedu 21 i60 godina,osudenih za razlidita krividna djela kaznomli5enja slobode duljom od jedne godine. Natom uzorku ispitan je u Prijemnom odjelusuperego.Tokom tretmana u detiri vremenske todke urazmacima od tri mjeseca primjenjena jepenolo5ka anketa na jednom dijelu ovihispitanika. Relativno veliko osipanje uzorkaispitanika uzrokovano je raznim razlozima,npr. prelaskom na izdrZavanje kazne li5enjaslobode u drugu ustanovu, vanjsko radiliSte,lijedenjem zbog bolesti, uvjetnim otpustom idr. U prvoj vremenskoj todki broj ispitanikaiznosio je 211, u drugoj 143, tredoj 98 idetvrtoj 73. Velika fluktuacija ispitanikauglavnom je posljedica prelaska u drugeKazneneo popravne ustanove i na vanjskaradiliSta.Defektologija, Vol. 26 (1990), 2,251-269. Mejovsek, M.: Utjecaj strultul1i sltabilnosri ..:3.2 Uzorak varllabllU prikupljanju podataka o supereguosudenih osoba primijenjena je skalasuper-ega - CG iz baterije 16 PF, R.B. Cattella.*Podaci o penolo5kom tretmanu u detirivremnske todke prikuplieni su pomoduslijede6ih 50 varijabli (penolo5ka anketa):1. Redovitost rada na radnom mjestu2.Pololai u procesu rada3. Radni udinak4. Kolidina Skarta u toku rada5. Odnos prema stroju, alatu, opremi i sl.6. Odnos prema druglm osudenicima naradnom mjestu7. Odnos prema neposredno nadredenojosobi na radnom mjestu8. Ukljudenost u osnovno obrazovanJe9. Ukljudenost u usmjereno obrazovanje10. Uspjesnost u osnovnom obrazovanju11. Uspje5nost u usmjerenom obrazovanju12. ?raCenie TV Programa13. Posjedivanje kino predstava i priredbiestradnih umjetinika14. Uspje$nost u aktivnostima slobodnogvremena'.|5. Odnos prema pretpostavljenojosobi uaktivnosti slobodnog vremena16. Odnos prema osudenim osobama u ak-tivnosti slobodnog vremena17.Odnos prema opremi i materijalu u aktiv-nosti slobodnog vremena18. dlanswo u samoupravnim tijelima19. dlanswo u Odboru kulturno-prowjetnograda20. elanstvo u Odboru nastambe21 . Clanstvo u Proizvodnom odboru22.Ocjena ukupne aktivnosti u svimoblicima osudenidke samouPrave23.Ocjena ukupne aktivnosti u svimoblicima osudenidke samouprave u od-nosu na raniji Period24.Pololaj u odgojnoj gruPi25. PoloZaj u odgojnoj grupi u odnosu naranijiperiod26. Clanoswo u neformalnojgruPi27 . B.rc11 dlanova nef ormalne gruPe28. Kvaliteta neformalne gruPe29. Uloga u neformalnoj gruPi30. Nagrade i pogodnosti31. Pismena pohvala32. ProduZeni razgovor33, Slobodnirazgovor34.Prelazak u povoljniju klasifikaciiskugrupu35. lzlazak u miesto36. Nagradni dopust37. GodiSnjiodmor kod ku6e38. Vikend izlaz39. Upu6ivanje na vanjsko radiliSte40. Ostale nagrade i Pogodnosti41. Disciplinske kazne' destioe ove skale Stampane su viSe radova. Zainteresirani ditalao molE ih na6i u slijede6imdasopisima: Primijenjena psi'hologija, 1984, br. 1-2, str. 17 i 18. DeleKologija, '1984, br, 1-2, str' 4' i5'Defektologija, 1985, br.2,slr.42 i43. Defektologija' 1989' br' 1, str' 119-120'42. Opomena43. Uvjetna samica44. Bezuvjetna samica45.Odnos prema porodici u usporedbi sranijim periodom46.Potreba za intervencijom raznihstrudnjaka47. Uvjetni otpust48. Simuliranje bolesti49. Kronidna bolest50.Ocjena pona5anja u odnosu na ranijiperiodSvaka od detiri vremenske todke u kojima suregistrirani podaci o toku penoloSkog tra-mana slijedila js nakon tri mjeseca trotmana.Prema tome, prva vremenska tocka bila jenakon tri mjeseca tretmana, druga nakonSest mjeseci, tre6a nakon devet mjeseci ikonadno detvrta nakon jedns godinepenolo5kog tretmana. Penolo5ke anketepopunjavali su radnici sluZbe za preodgoj.3.3. Metode obrade podatakaLatentne dimenzije superega uwrdene supomo6u faktorske analize pod kom-ponentnim modelom. Broj latentnih dimen-zija odreden je na temelju PB kriterija, ainterpretirane su u orthoblique poziciji.Primjenom regresijske analize prva glavnakomponenta penolo5kog tretmanaregresirana je na latentne dimenzije super-ega u sve detiri vremenske todke da se utvrdinjihova prediktivna vrijednost.4. REZULTATI I INTERPRETACIJAU prostoru superega izolirane su dvijelatentne dimenzije. Prva se moze inter-pretirati kao pedantnost, odnosno savjes-tost ili u psihoanalitickom smislu kao analnafiksiranost. Druga je pretezno definiranapo5tivanjem zakona i propisa, odnosnototalitaristidkom orjentacuom te se moZe in-terpretirati kao autoritarnost,Prve glavne komponente penolo5kog tretmana u Cetiri vremenske tocke u osnoviimaju istu strukturu. Radise o prihva6anjutretmana, aktivnom sudjelovanju u njemu iTablica 'l.Paralelne (A) i orlogonalne (F) projekcije var'rjabli na faktore superega i njihova korelac'rjaFzeFzl.FrrFrr.21.48.75.36.24.08-.18.23.06.24.64.53.03.38.78.2..13.03-.24.01-.24.09.66.64.48.40.22.M.35.15.o7.58.67.42.2.-.05.47.25-.09.35.30.14.16.58.76.38-.03-.301.2.?45.68..o10.11.12.254_lDefektologija, Vol. 26 (1990), 2,251-263. Mejov5ek, M,: Utjecaj strukture istabilnosti ...nastavak tablice 1.FtrFrr Fza Fzr.57.48,30.32.24.11.24.o2.51.37.28.18.05.00.18-.18.37.43.15.43.50.27.23.4313.14.15.16.17.18.19.20..18.28.04.36.44.27.16.50r F1,F2 = .39opdenito o pozitivnim efektima tretmananaroeno u procesu rada, slobodnim aktiv-nostima, odnosu prema slutbenom osobljui drugim osudenicima, osudenidkojsamoupravi, a sto jasno pokazuje ipribavljanje raznih pogodnosti, odnosnoodstustvo disciplinskih mjera.Regresija prve glavne komponentepenoloskog tretmana u sve detiri vremensketodke pokazuje da su oba faktora superegavaljani prediktori uspje5nosti tretmana. Usve detiri vremenske todke, naime, faktorisuperega promatrani kao sistem (zajedno)pouzdano predvidaju pona5anje osudenihosoba. Ako se vremenske todke promatrajuu sukcesiji moZe se, medutim, zapaziti dafaktori superega pojedinadno gube nastatistidkoj znadajnosti kao prediktori. MoIese sasvim opravdano pretpostaviti da je dotoga doglo u prvom redu zbog znatnogosipanja uzorka ispitanika u vremenskimtodkama. Sumarno uzev5i ve6u prediktivnumo6 ima prvi faktor superega interpretirankao pedantnost ili savjesnost, a manju drugifaktor superega interpretiran kao autoritar-nost.Tablica 2.Prva glavna komponenta penoloskog tretmana u Cetiri vremenske tockePA Krrr) Kr te) Krts) Kr61.52.24.84.57.79.86.89.50.36.84.60.75.84le+.n.31.76.59.73.80.78.26.25.68.62.73.77.76t.2.3.4.5.6.7.255Defektologija, Vol. 26 (1990), 2,251-263. Mejov5ek, M.: Utjecaj strukture istabilnosti ...nastavak tablice 2Kro) Kr tz) Kr€) Kr tq)Lo10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.23.24.25.26.27.28.29.30.31 .32.33.34.35.36.37.38.39.40.41.42.43.44.45.46.47.48.49.50.-.03.12-.14-.01.04.06.55.67.65.65.41.o7.18.40.36.21.73.25-.03-.10-.30-.04.41.10.15.31.04.28.v2.11.35.11.21-.50-.43-.34-.1 1.03-.31.18-.06.o2.27.10-.19.01-.26-.04.11.54.67.65.66.52.11.2,.42.57.43.79.51-.06-.14-.35.-06,51.23.%.42.14.27.o7.08.22.13.11-.46-.33-.20-.35.23-.19.08-.28-.03.60.17-.04.06-.16.29.30.58.67.67.69.44.17.09.35.65,48.77.65-,01-.13-.26-.03.59.28,39.33.18.n.20.17.19-.01.05-.56-.50-.17-.26.26-.29.05-.27-.03.57.24.o7.13.00.34.36.60.71.70.71.48.20.12.38.66.40.78.64.o7-.10-.2..00.61.19.20.23.24.38.20.33.30.14.o7-.64-.16-.31-.46.30-.44-.16-.42-.09.572s6Defektologija, Vol.26 (1990), 2,251'?63. MejovSek, M': tltjecaj tgkttt"i8t"bi!no"ti "'Tablica 3.R€gresua prve glavne komponent€ penoloskog tretmana na faktoro supsrega u prvojvremenskojto6kiO(R) PART.B BETA P SIGMA-B O(BETA F(BEIA)5,78 .O7 .006 .846.09 .O7 .004 .85.a .000 .19 .n.29 .000 .20 .21DELTA RO SIGMA.D F DFr DFa,94 14.01Tablica 4.Regresija prve glavne komponente penoloskog tretmana na faktore superega u drugojvremenskojto6kio(R) PABT-R BErA P S|GMA-B O(BErA F(BErA)10.47 .09 .001 .972j4 .09 .307 .66.000 .28 .30.005 .09 .09.35.23DELTA RO SIGMA-D F.13 .93 10.11 14025ilDefektologija, Vol.26 (1990), 2,251-253. Mejov5ek, M.: Lfjeoaj strukture istabilnosti ...Tablica 5.Regresija prue glavne komponente penolo6kog tretmana na faktore superega u tre6ojvremenskojtodkiO(R) PART-R BETA P S|GMA-B O(BErA F(BErA).90.81.20.15.28.25FtFz.006 .19.013 .14 .11 ,069.11 .1765.673.79DELTA RO SIGMA.D DFr oDFz.09 .95 4.97 .009Tablica 6.Regresija prve glavne komponente penoloskog tretmana na faktore superega u detvrtojvremenskojtodkiO(R) PABT-R BETA srGMA-B O(BErA F(BErA).31.13 .057 .92.13 .180 .839.165.79,36 .002 .23 .26.32 .005 .16 .18FrFzDELTA RO SIGMA.D DFr DFz o70,39,15 .92 6.15255Defektologija, Vol. 26 (1990), 2,251-263. Mejov5ek, M.: Utjeoaj strukture istabilnosti ...lma osnove da se faktori superega inter-pretiraju u skladu s teorijom S.Freuda, prvikao egoideal, a drugi kao savjest, Za drugifaktor ova je interpretacija prihvatljivija negoSto je to za pwi faktor u kojem ima dostaelemenata onog dijela superega koji senaziva savjest,Dobiveni rezultati potvrduju polaznuhipotezu. Osudene osobe ja6eg superegapokazuju ve6i uspjeh u toku penoloskogtretmana. Opravdano je superego smatratirelativno stabilnom osobinom liCnosti koja jesloZena i sastoji se od dva dijela koja sui nterpreti rani kao savjesnost i autoritarnost,One osobe kod kojih dominira prva kom-ponenta superega, tj. savjesnost pokazujune5to ve6i uspjeh od onih kod kojihdominira druga komponenta superega,autoritarnost. To je iposve razumfivo, jer 6esigurno u bilo kojojaktivnostibofe rezultateposti6i oni koji nastoje da posao bude stobolje uraden, nego oni koji ne Zele razodaratiautoritet kojije naredio obavljanJe posla.Na suprotnoj strani nalaze se osudeneosobe slabog superega, U osudenidkojpopulaciji karakteristidni su psihopatl kojihprema nekim procjenama ima oko 18%(Pulevi6, Martinovich-Babi6, Weiner iBuduk,1988).Psihopatsku licnost karakterizira primarnaslabost ega koja je konstitucionalno uv-jetovana i upadljiva slabost superega (Nas-tovi6, 1985). Ove osobe su skloneimpulzivnim I agresivnim reakcijama da serasterete od vrlo jake unutarnje nap€tosti, tesu u neprestanim sukobima sa soc'rjalnomsredinom prema kojoj su neprijateljskiraspoloZene i koju njihov neizgradeni egoiskirvljeno interpretira, Uvjerene su u svojuvisoku vrijednost, Zele da im drugislule i daim se dive, nisu sposobne za duljeemocionalne veze. Pona5aju se bezobzirnoi posesivno. Glavne su im osobine slaboslkontrolne uloge ega, dominacija principazadovoljswa (pulzija ida) i nemogudnostpodno5enja unutarnje napetosti (Szondijev"psihopatski trijas", prema Nastovid, 1985).Karakteristike psihopata kao Sto su: nedos-tatak osje6aja krivnje, mala frustracionatolerancija, manjak planiranja, predvidanja iizdrZljivosti, sklonost agiranju uznepo5tivanje dru5tvenih normi, nesposob-nost uspostavljanja tr4nijih emocionalnihveza i nedjelotvornost ranijeg iskustva ikazni na pona5anjevrijede i zatzv. normalnupopulaciju uz jedinu razliku 5lo su kodpsihopata ekstremno izralene.Postojeci penoloski tretman, a to pokazuju irezultati ovog istraiivanja, nije djelotvoranna osudene osobe s psihopatskomkonstelacijom lidnosti, lako se smatra da supsihopatije pretezno hereditarno uv-jetovane, vi5e autora se slale da postojemogudnostiterapije. lzgledi su manji kadase radi o "psihopatskom trajnom stanju"gdje uz upadljivo slabiego postoji ivrlo slabisuperego, a ve6i kada superego nije slab, alise ego ne moZe oduprijeti pretjeranimzahtjevima ida; tu spadaju psihopati sneurotskom nadgradnjom i latentnipsihopati (Nastovi6, 1985). U penoloskomtretmanu ovih osoba pozitivne efekte trebalobi odekivati u prilagodenim programimarada u okvirima grupne terapije, radneterapije i terapije putem rekreacijskih, od-nosno slobodnih aktivnosti (Sobotindic,Maras i Ko5uljandi6, 1972). lako postojepozitivna iskustva, jos niti danas nemamopouzdane diferencirane programe rada sovom populacuom.2595. ZAKUUEAKSavjesnost i autoritarnost, komponente su-persga, valjani su prediktori uspjesnostiprocesa resocijalizacije. Snaga superegamole se smatrati relativno stabilnom dimen-zijom lidnosti. lndirektno, rezultati istraZivan-ja ukazuju na neprilagodenost postojedegpenoloSkog tretmana osudenim osobamakojo manifestiraju psihopatske poreme6ajeliCnosti,LITERATURA1 . FENICHEL,O.: Psihoanalitidka teorua neuroza. Medicinska knjiga. Beograd-Zagreb, 1961 .2. FULGOSI, A.: Psihologija licnosti. SXoSfa knjiga Zagreb, 1981.3. KECMANOVIC, D. idr.: Psihijatrija. Medicinska knjiga. Beograd-Zagreb, 1980.4. KOVACEVIC, V.: Problenli resocijalizacije maloljetnika s delinkventnim pona5anjem.Fakultet za defektologiju Sveudili5ta u Zagrebu i lzdavadki centar Rijeka. Zagreb-Rijeka,1981.5. MEJOVSEK, M.: Struktura lidnosti maloljetnih delinkvenata. Defektologija,lgTT, 19, 1,35-93.6. MEJOVSEK, M.: Relacije efikasnosti odgojne mjere Pojadana briga i nadzor isuperegamaloljetnika. Neobjavljeni rad.7. MOM|ROVI6, K., N. VISKIC-STALEC iM.MEJOVSET: netacije kognirivnih ikonativnihkarakteristika maloljetnih delinkvenata i efikasnosti resocijalizacije nakon penahog tret-mana, Defektologija, 1974, 10, 1-2,155-173.8. NASTOVId, l.: Ego-psihologija psihopatije. Dedje novine. GornjiMilanovac, 1985.9. PULEVIC, V. i dr.: Tretman delinkvenata sa psihopatoloskim karakteristikama. Penolosketeme, 1988, 3, 1-2, 95-102.10. SoBoTtNdtc, A., DJ. MAMS i LKOSUUANDIC: Socioparske licnosti i kriminalitet.Psihopatske lidnosti, str. 331-352. Psihijatrijska bolnica Vrap6e. zagreb, 1972.11. TURelN, R. i M. GORETA: Psihopatske lidnosti u suvremenoj forenzidkoj psihijatrui.Penolo5ke teme, 1988, 3, 1 -2, 7-13.IIl,260Detektologija, Vol. 26 (1990), 2,251-263. Mejovsek, M.: Utjeoaj strukture istabilnosti ...THE INFLUENCE OF THE STRUCruRE AND SUPEREGO STABILIW OFSENTENCED PERSONS ON THEIR BEHAVIOR DURING SERVING THEIR SENTENCE 1Summary:The strenght of superego was tested at the begining of the Process of resocialization on the sample ofconvicted persons. The influence of the structure and superego stability was analized in fourtime tpotsduring the resocialisation process. Besults show that the struoture of superego hae two componentswhich are interpreted as authoritarity and consoientiousness. The second comPonent has moreinfluence on the success of the penologic treatment. Superego can be regarded as the relatively stablepersonality characteristics. This results stressed out ths fact that the present penologic treatm€nt isn'tadapted for convicted persons showing psyohopatic personality constelation.1 This paper was realized within the project "Psychological investigation ol psyohic prooesses andhuman behavior, from the project task" The relations between psychological, sociological andcriminological charact€ristics of condemned persons and their behavior during serving their sentenoe',which wai financed by the Science Comitee of the Republic of Croatia.261

Utjecaj strukture i stabilnosti superega osuđenih osoba na njihovo ponašanje za vrijeme izdržavanja kazne lišenja slobode

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia