Two major trends can be differentiated, the first being traditional European Lexicology, the second general linguistic theory, with the lexicon as its
Center

Šipka, Danko

Serbian

Serbian Academy of Science and Arts Digital Archive (DAIS)

YU. ISSN 0350—185XUDK 808ИНСТИТУТ ЗА СРПСКОХРВАТСКИ ЈЕЗИКЈУЖНОСЛОВЕНСКИ ФИЛОЛОГXLVIIУ ређ и вач к и од б о р:др Даринка Гортан-Премк, др Ирена Грицкат, др Милка Ивић, др ПавлеИвић, Блаже Конески, др Тине Логар, др Александар Младеновић,др Мирослав Николић, др Асим Пецо, др Митар Пешикан,др Живојин Станојчић, др Драго Ђупић, др Егон ФекетеГлав ни у ред н и к :МИЛКА ИВИЋБЕОГ РАД1 9 9 1801.32DANKO ŠIPKA.(Sarajevo)NOVI TRENDOVI U PROUČAVANJU LEKSIKONAPosljednjih decenija, a naročito posljednjih godina sasvim je vidljivo dase leksikon više ne shvata kao vreća svaštara za smještanje idiosinkrazijskihelemenata u jezičkoj strukturi, dakle mjesto koje ne zavredjuje ozbiljnijulingvističku analizu. Brojni su priručnici u raznim krajevima istraživačkogglobalnog sela koji o tome govore. Tu je, da spomenemo samo neke jezike,čitav niz priručnika na ruskom jeziku (npr. Fomina, 1983, Kuznecova, 1982,Ufimceva, 1986), poznati češki (Filipec, 1985), francuski (Rey, 1970), i jošpoznatiji njemački priručnik (Wunderlich, 1985). Krugom tema, nivoom formalizacije, lucidnošću u obradi problema, jasnošću prezentacije i mnogimdrugi odlikama izdvojio se, čak i među tako uglednim radovima, niz priručnikana engleskom jeziku. Najnovija knjiga u tom nizu je An Outline of EnglishILexicology (Lipka, 1990). Оna je i neka vrsta stjecišta i sume ideja iznesenih uprethodnim knjigama. Prethode joj Lerical semantics (Cruse, 1986), Vocabulary. Applied Linguistic Perspectives (Carter, 1987), Words in the Mind.An Introduction to the Mental Lexicon (Aitchison, 1987), Words and TheirMeaning (Jackson, 1988).Стuseova studija, objavljena kao udžbenik u čuvenoj seriji „CambridgeTextbooks in Linguistics“, obradila je prvenstveno semantičke relacije u leksikonu. Autor je, kontekstualnim pristupom, na osnovu relativno malog brojainvarijanata jasno opisao relacije, a naročito je velika pažnja posvećena razradisuprotnosti. Takav opis uglavnom je na tragu poznate Lyonsove Semantike(Lyons, 1977).Carterova knjiga, kao dio edicije sa praktičnim stanovištima navodi perspektive primjene.222 Danko ŠipkaKnjiga Jeana. Aitchisona usredotočuje se na psiholingvističku stranuproblema. Obradjeni su problemi pamćenja i pronalaženja riječi, učenja riječikod djece, iznesene osnovne tehnike prikupljanja gradje, modelovanja i sl.Jacksonov priručnik, kao dio edicije „Učenje o jeziku“ koncentriše seprvenstveno na leksikološka pitanja relevantna za sastavljanje i korištenjerječnika, te na sam leksikografski rad, a pisan je kao udžbenik sa sasvimpouzdanom, ali elementarnom obradom problema.Konačno, knjiga profesora Lipke, skromnog naslova, a izuzetno vrijednogsadržaja, sumira ideje čitavog tog niza istraživačkih napora i zaokružuje ga.Ne radi se to samo o sumiranju onoga što je izlagano na engleskom jeziku,nego, prije, o sublimaciji iskustva onoga što se obično naziva tradicionalnaevropska leksikologija, dakle jednog u posljednje vrijeme izuzetno prisutnogpravca lingvističkog mišljenja.Leksikologija je, dakle, postala samostalna disciplina načinom razmišljanja i djelovanja, što se izuzetno dobro vidi iz Lipkinog rada. Struktura njegove knjige, objavljene kod čuvenog (za leksikografe, a i leksikologe) МахаNiemeyera, pokazuje krug tema i problema kojima se posljednjih godina leksikologija bavi. U prvom, uvodnom poglavlju autor iznosi opšte probleme.struktura engleskog leksikona, variranje engleskog, rječnici. Potom slijedirazrada četiri široke tematske oblasti: jezički znak, unutarnja struktura riječi,struktura leksikona, funkcije riječi. To je, ujedno, i najgrublja podjela oblastileksikoloških istraživanja.Proučavanje lekseme kao jezičkog znaka podrazumijeva: modelovanjeznaka (kod Lipke su opisani Sosirov pristup, pristup Richardsa i Ogdena,te Bühlera), analizu značenja znakova i vrsta značenja (jezik i zbilja, pristupi semantici, denotacija i upućivanje, druge vrste značenja, konotacija iobilježenost), te konačno određenje morfeme, riječi i lekseme.Unutarnja struktura riječi uključuje opis polisemije, morfološko-tvorbenestrukture, semantičke strukture kroz komponentnu analizu i semantičkaobilježja, te, konačno, leksička pravila i semantičke procese (kakvi su, npr.metafora i metonimija).Struktura leksikona bavi se odnosima među riječima, pa se proučavaju jedinice, klase i relacije, paradigmatske relacije (homonimija, sinonimija, hiponimija, antonimija, leksička polja ...), te sintagmatske relacije (sintagme ikolokacije).Funkcionisanje riječi odnosi se na riječi u kontekstu, gdje se dobar diopozornosti posvećuje monosemantizaciji, te riječi u svijesti, gdje se promatrakako se u našim glavama prelama jezički i vanjezički univerzum.Arhitektonika priručnika jasno pokazuje oblasti koje su u središtu sadašnjih strujanja u okviru tradicionalne evropske leksikologije. Na takav, u osnovi dobar i plodonosan pristup mogle bi se, po nama, staviti dvije zamjerke:a) određenje leksikologije dosta je usko, ne vide se izdvojite leksikološkeNovi trendovi u proučanja leksikona 223oblasti sa visokim stepenom autonomije (npr. frazeologija, terminologija,onomastika); b) nije dovoljno vidljiva razlika između opšteg i pojedinačnog.Naravno, sada treba da se zapitamo kako se prema svim tim leksikološkimtokovima postavljaju istraživači srpskohrvatskog jezika. Na osnovu vlastitoguvida (Sipka, 1990) u tekuću leksikološku produkciju, možemo reći da postojičitav niz radova o pojedinačnim leksikološkim problemima u opštoj ili serbokroatističkoj perspektivi, ali da nemamo sistematski organizovan i iscrpanpriručnik u kojem bi se na jednom mjestu mogli naći svi problemi.Kao svoj prilog utvrđivanju i pojašnjavanju predmeta leksikologije, aujedno i nacrt opšteg i srpskohrvatskog leksikološkog priručnika, sa dodatimdijelom o leksikografiji, iznijeli bismo sljedeću shemu:0. Pristup- namjera i namjena— metodologija1. Temeljni pojmovi i određenje leksikologije– opšti metodološki problemi- leksička jedinica— leksikon— leksikologija2. Leksičko značenje— komponente leksičkog značenja- polisemijska struktura- različiti pristupi leksičkom značenju3. Struktura opšteg leksikona— elementi-— razvoj— relacije. Upotrebne karakteristike leksičke mase— nadkontekstna raslojenost— unutarkontekstna raslojenost— kvantitativne odlike5. Leksikon srpskohrvatskog jezika— razvoj- izvori popunjavanja- savremeno stanje6. Mentalni leksikon— opšti metodološki problemi— modeli— таZvoj7. Leksikološke discipline sa visokim stepenom autonomije— tvorba riječi— frazeologija4224 Danko Šipka— terminologija- etimologija— onomastika8. Leksikografija- leksikografske discipline— tipovi rječnika— faze leksikografskog rada- struktura rječničkog teksta9. Rječnici srpskohrvatskog jezika.- razvoj srpskohrvatske leksikografije- savremeno stanje10. Literatura11. Rješenja zadataka12. Predmetni i imenski registarTematske cjeline imaju sljedeću strukturu:— obrada teme- izbor iz literature s komentarima- mogućnost primjene i daljih istraživanja.— zadaci i vježbe.Tako bismo poveli računa i o drugim leksikološkim oblastima sa visokim stepenom autonomije, te razdvojili opšte od posebnog. Ujedno, ovakavpristup vodi računa i o srpskohrvatskoj leksikološkoj tradiciji. Tu prije sveganislimo na izdvojen položaj tvorbe, frazeologije, terminologije i onomastike,a i na to da četvrti dio dopušta široku primjenu kog nas uveliko prisutnihsociolingvističkih strujanja, a šesti ulazak danas izuzetno aktuelnih psiholingvističkih tokova. Uz to, dodavanje dijela o leksikografiji sasvim je u skladusa dosadašnjom praksom tijesnog povezivanja leksikologije i leksikografije,o čemu svjedoče i skupovi pod tim naslovom. Primjenom ovakve sheme ipisanjem priručnika priključili bismo se na aktuelna evropska leksikološkazbivanja, ali i bili na tragu sopstvene produkcije. -No, sve dosada izneseno odnosilo se na samo jedan, makar u Evropi idominantan, tok u proučavanju leksikona. Gledano u globalnim lingvističkimokvirima taj tok ostaje dosta izolovan. Naime, aktuelne gramatičke teorijesintaksički su orijentisane, a leksikon shvataju kao skup idiosinkrazijskihobilježja. Tako, u osnovi, postoje dva paralelna i međusobno oprečna pristupaleksikonu. U leksikološkom, leksikon je ishodište i utočište svih proučavanja,dakle sami centar interesovanja, dok je u savremenim generativnim gramatikama na samoj periferiji.Najnoviji, izuzetno zanimljiv pokušaj prevladavanja takve situacije, jestepriprema projekta Teorija leksikona, koji pod vodstvom prof. Wunderlicha1991–1993. treba da se realizuje na düsseldorfskom, kölnskom i wuppertalskom univerzitetu.Novi trendovi u proučanja leksikona 225Namjera tog projekta je da se leksikon uklopi u gramatičke teorije ita mu se tu da centralno mjesto. Osnovni su ciljevi, onda, određivanjestrukture leksičke jedinice, arhitektonike leksikona, te mjesta leksikona u granatici. U tako definisanom projektu jasno su izražene veze sa leksikografijom i tradicionalnom leksikoogijom, kompjuterskom lingvistikom, tipologijomi traženjem univerzalija, proučavanjem govorne sposobnosti i psiholingvistikom.Projekt je podijeljen na četiri najšira dijela: struktura leksičkih kategorija, odnos leksikona i sintakse, morfologija i tvorba, te semantička struktura leksikona.Osnovni cilj izučavanja strukture leksičkih kategorija je određivanje šta jedomen imena, šta glagola, a šta su funkcionalne kategorije. Ta oblast sadrži trikonkretna projekta: veznici zavisnih rečenica u leksikonu, sintaksičke osobineengleskih prijedloga u leksikonu, te kategorija imena u leksikonu.Bavljenje odnosom leksikona i sintakse podrazumijeva razgraničenjedomena riječi i rečenice. Sveto ostvareno je najakom kognitivnolingvističkomfonu, kako se vidi i iz konkretnih projekata: kognitivna teorija i učenje leksikona, sintaksička valentnost u leksikonu, simulacija rada leksikona, leksičkazasnovanost kongruencije.Оdnos morfologije i tvorbe daje se u svjetlu odnosa rečenica — riječ.Коukretni projekti su: derivacija i leksička semantika, dopune glagolu unjemačkom i talijanskom, korijeni i afiksi, te organizacija ravni u leksikonu.Коmačno, semantička struktura leksikotta, koja se uvelika oslanja naprethodno navedene projekte, kao konkretne zadatke ima izučavanje struktura polja u koru, dualskih operatora, te značenja glagola.Kako se vidi i iz ovog šturog pregleda, leksikon je postavljen kao centralnatačka i jednoj cjelovitoj gramatičkoj teoriji. Projekt ima sve odlike savreimenih lingvističkih dešavanja (orijentacija na kognitivne procese, traženjeштiverzalija, kompjuterske simulacije itd). Navedena teorija leksikona tek jeu povoju. Nadarno se da će, pošto projekat bude prihvaćen i kad se sve što jenaznačeno i radi i objavi, doći do malog prevrata u gramatičkim teorijama.Konačno, na osnovu iznesenih činjenica možemo reći da je trenutnoproučavanje jeksikona svrstano u dva široka toka. Prvi, nazovimo ga uslovno„tradicionalna evropska leksikologija“ ima dosta precizno polje proučavanja.razrađene metode i tehnike, što se vidi u velikom broju priručnika. Istraživačisrpskohrvatskog jezika trebalo bi, jednim cjelovitim priručnikom, da se tješnjepovežu s tim tokom. Drugi, koji se tek počeo razvijati, vidi leksikon u sasvimdrugom svjetlu, kao centralno mjesto jedne gramatičke teorije. I o tom tokunaši bi, ovaj put ne leksikolozi, nego gramatičari, trebalo da porazmisle.226 Danko Šipkal. it e r. a. tu r. аAitchison, Jean Words in the Mind. An Introduction to the Mental Lexicon. BasilBlackwell, Oxford, 1987.Саrter, Ronald Vocabulary. Applied Linguistic Perspectives Allen & Unwin, London,1987.Cruse, D. А. Lexical Semantics. Cambridge, CUP, 1986.Filipec, Joseph, František Cermak Ceška leksikologie. Academia, Praha, 1985.Fomina, M. I. Sovremennyj russkij jazyk Leksikologija. Moskva. Vysšaja skola,1983.Jackson, Howard Words and their meanings. Longman, London, 1988.Kuznecova, E. V. Leksikologija russkogo jazyka. Moskva, Vysšaja škola, 1982.ILipka, Leonhard An Outline of English Lexicology. Max Niemeyer Verlag, Tübingen,1990.Melvinger, Jasna Leksikologija i leksikografija, skripta, Pedagoški fakultet, Osijek,1984.Rey, Alain La Lexicologie. Paris, Klincsieck, 1970.Sipka, Danko Komentarisana bibliografija radova srpskohrvatske leksikografije i leksikologije, rukopis u izradi, 1990. -Ufimceva, А. А. Leksičeskoe značenie. Moskva, Nauka, 1986.Wunderlich, Dieter, Christoph Schwartze Handbuch der Lexikologie. Аthenaum,1985.Wunderlich, Dieter (rukovodilac projekta) Sonderforschungsbereich Theorie des Leiricons, Finanzierungsantrag 1991—1992—1993. Heinrich-Heine-Universität Düsseldorf, Bergische Universität Köln, Gesamthochschule Wuppertal.S u m m а гуDanko ŠipkaCURRENT TRENDS IN THE RESEARCH OF THE LEXICONTwo major trends can be differentiated, the first being traditional European Lexicology, the second general linguistic theory, with the lexicon as itsCenter.

Current Trends in the Research of the Lexicon

http://dais.sanu.ac.rs/bitstream/id/18483/sipka.proucavanje.leksikona.1991.pdf

Current Trends in the Research of the Lexicon

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Serbian Academy of Science and Arts Digital Archive (DAIS)