Mithad Kozličić

Croatian

Kozličić, Mithad

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

16 KLAUDIJE PTOLEMEJ l ISTOCNI JADRAN 1. Kako je izgledala naša obala i koliko ju je točno antički čovjek poznavao tokom protohistorije i antike, pitanje je koje se nužno nameće svakom istraživaču naše kulture i prošlosti tog vremena, a osobito onome koji istražuje našu najstariju po-morsku prošlost. Jedan od načina za pronicanje do takve spoznaje bila bi i vrlo kompleksna interdisciplinarno utemeljena proučavanja vijesti (ili, pak, cijelih dje-la) antičkih pisaca, osobito -dakako -onih čija su djela bila geografskog karakte-ra. Tu, svakako, podjednako treba imati u vidu Hekateja i Teopompa, kao početne izvore, usporedo s izvorima kakvi su oni koj_i se danas u povijesnoj znanosti legiti-miraju kao Pseudo-5kilakov Peripl ili, pak Pseudo-5kimnova Perijegeza pa tamo sve do enciklopedijskog djela Natura/is historia Piinija Starijeg ili Strabonove Geo-grafije, da ne spominjemo brojne, za našu obalu manje po obujmu i važnosti, izvore. izvore. Ako bismo samo te izvore imali pred sobom, i pored vrlo izražene brojnosti podata-ka koji se u njima donose, te nedvojbeno p risu tnog kvaliteta koji ti podaci u sebi sa-državaju, dobili bismo tek fragmentiranu sliku istočnog Jadrana i to takvu da ne bismo - u najvećem broju slučajeva - mogli na adekvatnoj suvremenoj karti u ~i­jelosti predstaviti istočni Jadran: jednostavno bi nam nedostajali podaci za pojedi-ne dijelove naše obale. Riječ je, dakako, o činjenici da je kod svih njih doduše dat solidan fundus podataka, ali nikada toliko kvalitativno i kvantitativno dostatan da bi pružio cjelovitu (tj: potpunu) kartografsku rekonstrukciju izgleda obale pre-ma viđenju antičkog čovjeka. Takvu sliku, dosta cjelovitu i potpunu, kako s kartografskog tako i općenito s his-torijsko-geografskog gledišta dobit ćemo tek s Ptolemejevom Geograftj'om, koja je dakle, za našu obalu (ali i za cijelu ondašnju e ku menu), doista vrhunac geografskog i kartografskog predočavanja. Nije ta slika, prema tome, savršenstvo antike samo zbog izvanredne kako općenito geografske tako i posebno kartografske metodologi-je, nije to ona ni po brojnosti podataka, jer će ih na primjer Plinije u svojem djelu donijeti čak i više (ali samo brojčano, tj. ne i kvalitativno), već predstavlja savršen-stvo prije svega zbog samog prikaza obale, zbog činjenice što smo tek s njom dobili i podatke o udaljenosti, na primjer, između Ortople i Lopsike (koju ne donosi ni jedno staro pa ni srednjovjekovno djelo· nadahnuto antičkom baštinom!' što nam tek to djelo, kroz relativno složen metodološki pristup razjašnjava osnovnu činjeni­cu: kako je to antički čovjek vidio našu obalu, kako ju je promatrao i, konačno, iz svega toga, koliko ju je zaista poznavao. Zato je Ptolemejeva djelo i opći ključ poznavanja historijske geografije istočnog Ja-drana antičkog doba. Ono nam, naime, nudi sasvim realnu mogućnost da, pošto proniknemo u njegovu bit, na temelju toga proniknemo u bit i svih ostalih geograf-skih djela u kojima se donose podaci o na~j obali, bilo da ona prethode Ptolemeja-vu djelu ili da slijede u stoljećima nakon njegova nastanka. Jer, konačno, Ptolemeje-va vizija istočnog Jadrana jest vizija 2. stoljeća n~ ere, ali su podaci na temelju kojih je građena ta vizija nerijetko stariji i nekoliko stoljeća od vremena Ptolemeje-va astronomskog, matematičkog, geografskog pa i kartografskog djelovanja polo· vicom 2. stoljeća u Aleksandriji, toj riznici mudrosti antičkog čovjeka. Na temelju poznavanja dosadašnje literature i onoga što je već predočeno jasno je da u prvi plan dolazi potreba daljeg izučavanja ovog antičkog djela. To za nas posebno vrijedi, jer - konačno - krajnje je vrijeme da i sami načinimo značajne pomake u proučavanju vlastite kulturno-povijesne tradicije koja, evidentno, ima izuzetnih odraza i na našu suvremenost: dakako, pri tome prvenstveno mislim na interdisciplinarna historijsko-geografska istraživanja. 2. Ptolemej se sa svojom Geografijom našao na kraju dugog razvojnog puta astro-nomske, matematičke, geografske pa i kartografske misli antike. Ćinjenica da je spa-jao sva četiri misaona područja u svojoj ličnosti uz logično priređenu genijalnost, kao i činjenica da je djelovao upravo u Aleksandriji, mogla je rezultirati pojavom ne samo njegova astronomskog djela već i onog geografskog (da ostala ne pominje· mo), koja su podjednako vrhunac svaka u svojoj oblasti. Već odatle je njegova Geografija velika, jer se geog-afskom znanošću, i onda a i danas, mogao uspješno baviti samo čovjek dobro upućen i u prirodne i u društvene znanosti. Takav je upra-vo i bio Klaudije Ptolemej. Ali imao je, očigledno, i vrlo važne osobine kao što je opće (enciklopedijsko) znanje i izvanredan smisao za uopćavanje svega postignutog do njegova vremena. Upravo zato može se reći: Geografija ,.nije" -sa svim svojim činjenicama i poda-cima - isključivo Ptolemejeva djelo. Ona je zbir antičkog znanja i poznavanja nas-tanjenog svijeta grčkog i rimskog čovjeka, koje je Ptolemej na svoj način odabrao, dopunio osobnim spoznajama, te prikazao u vlastitu sistemu, na temelju vlastitih istraživanja i shvaćanja onda!njeg svijeta. Odatle, opet, Geografija jest Ptol~mejevo djelo kojim se on legitimira kao pravi znanstvenik, i zato ona niti može biti niti jest kompilacija, jer se duh ptolemejskih geografskih i kartografskih načela osjeća gotovo u svakom podatku koji je na ovaj ili onaj način zabilježen u Geografiji. 3. Geografija se sastoji iz tri integralna dijela: uvoda (l knjiga), u kojem su izložene osnovne postavke geografske znanosti kako ju je shvaćao Ptolemej. U tom dijelu su ujedno date i osnove kartografije kao znanosti ali i kao metode prikazivanja geografskih podataka na globusu ili na ravnom papiru (geografskoj karti). U drugom dijelu, koji je obujmom najveći (ll do VII knjiga), daju se geografski i kartografski podaci o svijetu antičkom čovjeku o"nda poznatom: kartografski se definiraju gra· nice regija, protezanja mora, položaj pojedinih naselja, ušća rijeka, zaljeva i slično, što znači da se za svaku od tih geografskih toćaka donosi vrijednost geografske širine i geografske dužine u stupnjevima i dijelovima stupnjeva (minutama). Treći dio (VIIl knjiga) sadržava astronomski definirane geografske pozicije najbitnijih geografskih točaka ekumene kroz najduži dan (iz kojeg se lako dobiva vrijednost 17 18 geografske širine) i stupnjevnu udaljenost od aleksandrijskog meridijana (odakle se može izračunati geografska dužina). U toj će se grupi npr. naći i astronomsko--geografski podaci za naš Jader (Zadar), Salonu (Solin), Naronu (Vid kod Metkovi· ća) i otok Skardonu, tj. očigledno oni koji će biti temelj kartografiranja cijelog is-točnog Jadrana. Na kraju ovog dijela priložena je geografska karta svijeta, a zatim i regionalne geografske karte među kojima i one koje prikazuju dijelove kako is-točnog Jadrana tako i općenito naše zemlje. 4. Ptolemej je našu obalu ,.kartografirao", slijedimo li već gore napomenuto, tako što je prvo obilježio kartografske položaje Jadera, Salone, Narone i otoka Skardone pa tek zatim ostalih geografskih točaka. Sasvim je jasno da je za te .,ostale geograf· ske točke" imao podatke o njihovoj udaljenosti od pomenutih (,.glavnih") točaka kao i smjer (prema sjeveru) u kojem su se nalazile; dakle, upravo one podatke koje nemamo u ostalim djelima sličnog karaktera. Pošto je izvršio kartiranje obale, tek je tada mogao pristupiti analognom zadatku .,kartografiranja" unutrašnjosti, kako rimske provincije Dalmacije tako i ostalih regija u unutrašnjosti naše zemlje. 5. Sama obalna linija istočnog Jadrana kartografirana u Ptolemejevoj Geografiji ne može se analizirati tako da se u njoj pokušaju prepoznati svi obrisi naše obale, i to dakako prvenstveno s kartografskog aspekta, jer Geografija jednostavno nije toliko precizna. Ipak, ona je kartografirana dosta precizno, osobito imamo li u vidu u to vrijeme dostignuti stupanj u razvoju geografije uopće, odnosno kartografi· je .• te opće poznavanje naše obale i otoka u vrijeme antike. Takva Ptolemejeva obal· na linija otoka i obale je, s druge strane, i u skladu s izgledom obalne crte u to vri-jeme, pa već i njegove karte vrlo rječito pokazuju kako nije bilo nikakvih -od sta-rog vijeka do danas- radikalnih izmjena njena izgleda. Našavši se u procjepu između starijih autora i njihovih vizija našeg Jadrana te auto· ra koji.~ mu neposredno prethodili kao i vlastitih suvremenika, Ptolemej Je učinio stanov1t1 kompromis. Obalu nije prikazao ni kao Eratosten (gotovo N-S) ali ni kao kasnij~ ~~~inom .. ~jemu suvremeni) pisci (pretežno W-E). Vjerujući da bi ovi zadnji morah biti toČniJI od Eratostena, držao je da obalu treba prikazati tako da ona više teži smjeru W-E nego N-S, što sam svojim radovima dosta detaljno obradio. Njegov~ se obala, uglavnom, ~oteže u smjeru NWW-SE E tj. približno 300°-120°, za razliku od današnjih mjerenja prema kojima se naša obala (u prosjeku) proteže u s":' jeru 320° ~ 145~. tj. ~W-SE. Ipak, i to treba smatrati velikim napretkom koji je don~ PtolemeJ ~OJim djelom. Da nije zakrenuo obalnu liniju, prilagođavajući pri ~~m 1 astr~nomsk1 dane pozicije za Jader, Salonu, Naronu i otok Skardonu toj vizi-JI protezanJa naše obale, rezultat bi bio još bolji. ~~~ski dio ob~le, dakako, odstupa od naznačenog prosječnog smjera, i to je jedi-01 dto ob~le ~Je se ona proteže u smjeru W-E ili 275°-095°. Opet, obala će tamo ~eć od _R•zomčkog zaljeva poprimiti smjer N-S. U tom slučaju obala od Tarsatike :;a.smJer 29?0-110° što je samo za 5° različito od čistog NWW-SEE,da bi se od rg1runta dalJe kretala u smjeru 320°-140o. Toj su koncepciji u potpunosti prilagođeni i kartografski prikazi otoka, koji se ap-roksimativno protežu u smjeru 310°-120°. 6. Pogledamo li priložene tabele s podacima kao i ptolemejske karte (V i Vl kartu Evrope), moći će se konstatirati, da je na njima kartografskim .. jezikom" prikazano u pravom smislu riječi gotovo sve što bi se trebalo nalaziti na kartama njihova mje-rila. Proanaliziraju li se svi ti podaci, moći će se - uz upotrebu interdisciplinarnog , metodološkog pristupa - zaključiti kako su prikazani izuzetno dobro. Ta ocjena jasno - posebno ima težinu u ovakvim istraživanjima, i u biti govori o tome da su prisutne kartogafske greške takve da se mogu povesti pod određene krivulje, od-nosno -dalje -da su zakonomjerne, što logično onda potvrđuje sve naše navedene zaključke. Detaljnije obavijesti o ovome antičkom monumentalnom djelu mogu se naći u lite-raturi koju navodim Mithad Kozličić LITERATURA A. CERMANOVIĆ-KUZMANOVIĆ, Jugoslavenske zemlje na PtolemeJevoj karti, Monuments cartographica Jugoslaviae, knj. l, Beograd 1975. L JELIĆ, Najstariji kartografski spomenik o rimskoj provinciji Dalmaciji, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1898,227-245 i 531-559. Claudii Ptolemaei Geographia. ed. C. Mu/IlJf, vol. 1-11, Paris 1883-1891. M. KOZLIČIĆ, Ptolomejevo viđenje istočne obale Jadrana, Vjesnik za arehologiju i historiju dalmatinsku, 74/1980, 103-188. M. KOZLIČIĆ, U~ rijeke Tedanija (Ptol. ll 16,2), Senjski zbornik, 9/1982, 15-32. M, MARKOVIĆ, Razvitak kartografskih upoznavanja dana~njih jugoslavenskih z .. malja, knj. l, Zagreb 1975. M. MARKOVIĆ, O najstarijim geografskim l pomorskim kartama Jadranskog mora, Pomorskizbornik, 12/1974. M. MILANKOVIĆ, Istorija astronomske nauke od njenih prvih početaka do 1727, Beograd 1979. A. E. NO RDENSKIO LD, Faksimile- Atlas, Stockholm 1889. E. POLASCHEK, Ptolemaios als Geograph, PW-RE sup/., vol. 10., Stuttgart 1965. E. POLASCHEK, Ptolemaios als Geograph, PW-RE sup!., vol. 10., Stuttgart 1965. J. ROGLIĆ, Osnovi kartografije. Uvod u geografsko poznavanje karata, Zagreb 1972. J. O. THOMSON, History of ancient Geography, Cambridge 1948. 19 Slika 1: Segmenti Ptolemejevih karata Evrope: 1. V tabla Evrope 2. Vl tabla Evrope (premaC. Muller) K-L. ' l '"' ,~ !! ' l o -\ ~~ 0 j ,-~, ~~ ~ ~ ' ~ ·-=: "' Ji! ' \... ..,.,.. .. ..!..-0 J,:~.$ ·= li! .. -' \l ! i! • l ,, ' Slika 2: Kartografski prikaz geografskih toćaka istočnog Jadrana čiji se geografski položaj definira u Ptolemejevoj Geografiji T-2 Ređ.br. I'St.iY M.1esto ~!"1tecije 11jesto u Geo~ratska du!ina Geo~rarsk:a i irina Geoll:rariji f-t o l. Real. Razlika Pt o l. Re ~tl. Rat1U::a l. 'r•r@;eatru• colonia T ret III 1,2~ 34°30' 13°40' -20°50' 44°55' 45°~s· +0°4}' 2. For~~ionis t1u.,11 oatia RUana, ;l.ioee III 1,2~ 35° n•••· -21°16' 44°55' 45°34' +Uo}')' 3. Parent luli Poreč. Ill 1,23 35°20' 13°36' -21°44' f4..4°55' 45°15' ,!,0 2<)' "· Pola Pula III 1,23 36° 13°51' -22°09' 44°40' 44°52' +0°12' 5. Res act lu• Vhač~ III 1,23 36°15' 13°59' -22°16' 4-4°45' 44°45' o" oo• 6. A.1vone Labin, ?a-,ae II 16,2 36°50' 14°10' -2?0 40' 450 45°05' •0°05' 7. Flanona Ploain II 16,2 37° 14°11' -22°49' 44050' 45°09' +0°19' 8. raraatica Trsat II 16,2 ~?040' 14°26' -23°14' 44°45' 45°20' +0°35' 9. Oenei tluvii oat la Rjoč!Juo, u~če ll 16,2 38° 14°27' -23°33' 44°45' 45°19' +00~-· 10. Vol cera Novi Vibeđoleki II 16,2 38°30' 14°48' -23°42' 44°45' 45°08' +0°23' ll. Seni• Son j II 16,2 n• 14°54' -24°06' 44°40' 44°59' +0°19' 12. Lopaica JurjtYo II 16,2 39°15' 14°55' -24°20' 44°40' 4-4°56' +0°16' 1,. l'o<lanii tlu"Yii oatia Zraanja,. o!\~e ll 16,2 39°20' 15°,5' -2,0 45' "o~, 44°12' -0°18' 14, ortop la St inica II 16,2 4C0 14°54' -25°06' 44°30' 44°44• +0°14' 15. Vesi• Karlo ba« II 16,2 ·~·20· 15°15' -25°15' "030' 4 •• ,,. +0°03' 16. Ar~QTUntu• Staril!:nd-Pakla o. II 16,2 40°45' 15°27' -25°18' ..,..o~, 44°18' +0°12' 17. Carini ua h riA II 16,2 41°10' 15°,7' -25°,}· ...... 44°08' +0°08' 18, A enona "in II 16,2 41°30' 15°11' -26°19' ...... " 0 15' +0°15' 19. Iader colonia Zadar II 16,2 42° 15°15' -26°45' .,••s• "oO?' +0°22' 20, TitU tlu-rU oat1a Krlta, tite II 16,2 42°20' 15°59' -26°21' 43°10 1 "'055' +0°45' 21, Scard.ona Sltno4111 II 16,2 42°40' 15°56' -26°"' .,.30. .,0 49' .0°19' 22. Si culi BiJaH, laJ tela II 16,, .. ,. 16°19' -26°"1' .,.20. .,." . .o• n· 2,. Salona• c:.olonia Soll.a II 16,} 4,020' 16°28' -26°52' 4}0 10' 4,•}2· .0°22' 2&, Epetiu• Sto~ II 16,, .. ,.40. 16°,2' -n"oa• .. ,. .,.20. +0020' 25. Pituntiu• Podat..- II 16,, ...... 16°36' -27°24' 42°45' .. ,•n· .o0 •2' 26. Ona tUli 0.11 II 16,3 ...... 16°"'' -27°17' 42°30' .. ,.26. +0056' 27. !faronia fluTU oatia fteretn, d6e II 16,, 44°40' 17°21' -27°19' 42°20' .,•o-.· ..o044' 28. Epidaurua Cu·tat II 16,3 ""'040' 18°24' -26°16' ~·20· 42°36' +0°16' 29. Rhhinu• Ria aa II 16,, 44°1l0 1 18°42' -25°58' 42°15' 42°'1' +0°16' 30. A eru i u. Kotor II 16,, ......... 5. 18°4?' -25°58' 42" 142°26' +0°26' ~1. Rbiaonieua ainua Bota lotor., ula s II 16,3 •s• 18°'2' -26°28' 42° 42°2'' +0°23' ,2, Bu.tua Bu.4Ya II 16,, 45° 18°50' -26°10' 41°45' 42°17' .o·~· H. Ulciniu• Ulcl.a,l II 16,3 4S0 19°12' -25°48' 41°~· •1°56' +<>0 26' ,., Drilooia !lu•U oath Dri•, ue. II 16,, •s• 19°"' ~25°27' 41°20' 41°45' +0°25' }5. LhiN!I Lj ot II 16,, •s• 19°39' -25°21' 41°10' 41°4?' +0°,7' 36. b ron. co l on ta Yiđ, I!Kkorlć II 16,7 _.o2Q, 17°}7' -26°4'' "2°45' "'005' ..o•20· Slika 3: Tabelarni pregled geografskih podataka za obalne geograrske toćke istoć· nog Jadrana prema Ptolemejevim izvornim i suvremenim podacima ::1 m .-"! e: .,-~ ·.-l .... H ,. ·.-l 'll •Ul ;:t: oi .>4 . "' .... ..... .. 'll ., H ;:t: bD o Cl . '-' .... o ~ "' oi .>4 e: ..i .... .... >N ... ::1 al ~ 0: al .-"! . "' .... "' .. al Gl H 0: bC o .. . '-' .... o ~ ::1 . "' o • .j.) "' lXI bD Gl o ...., .. :1: '-' ., ...., .... u .. .>4 .... .o ::1 o .. Ol ., ...., :E > .... ... al :z: . H .o . .., .. 0: . . . ~ 1:'- t<\ t<\ 1:'-N .... Ll\ ~ o o o o o o o o + + + + . . . . 1:'- "' "' (\J Ll\ .:t M o o o o o 1 .:t Ll\ ll'\ .:t .:t .:t . . . . ~ ~ o Ll\ (\t .... o o o o 1 .:t 1 1 .:t . . . ~ M (\J 1:'- Ll\ (\J "' "' .:t o o o o (\J (\J 1<'\ t<\ (\J (\J (\J (\J l l l l . . . . (]\ Cl) 1<'\ Ll\ M .... "' 1<'\ o o o o .:t .:t .:t .:t .... M .... ..-4 . . . ~ ~ o o M (\J o o o OCX) <D \O Cl) t<\ t<\ "' t<\ Cl) co a) co . .. . .. \O \O \O <D M ..-4 .... r-4 H H H H H H H H .., M • "' >111 lO .... • o ..i ~ ... "' ll o o :0: ll ::l ~ ~ ..i .. e lO ... ..i u p, o "' .... ., at M ... ... p. ~ ::l o < o . . . . M (\J t<\ ~ ~ ~ . . . ~ Ll\ Cl) t<\ \O M o Ll\ e:> .-t o .:t Ll\ .... (\J o o o o o o o l .... o o o o .... .... + + + + + + + ~ ~ . . ~ . ~ Ll\ Cl) t<\ M M ll'. ll'. .:t -t o "' .... ll'. .:t o o o o o o o l .:t "' "' "' "' (\J (\j .:t .:t .:t .:t .:t .:t .:t . . . . . . ~ ~ Ll\ o Ll\ @ .:t (\j ~ o o o o o o o l t<\ "' t<\ (\j (\j r-4 M .:t .:t .:t .:t .:t ~ .:t Cl o e >O ~ . . . . . . ~ "' (]\ Ll\ Ll\ O" .:t o o .:t (\J .:t 1<'\ o o o o o o 0\() l Ll\ \O <D. \O \O \O (\J (\J (\J (\J (\J (\J (\j l l l l l l l o .... .~ Q> ~ o .... o . . . . .. . '9 1:'- r-4 ll'. ll'\ r-4 .:t 1<'\ r-4 M t<\ M "' o o o o o o o l .:t Ll\ \O \O \O 1:'- 1:'-M .... r-4 M .... M M . . ~ . ~ ~ ~ o M o o o o o o o l ~ .... (\J "' "' : : .:t .:t .:t .:t "' .~ E Q) ·n v> "' "' <J e 8. "' e E >O o e .... o Q> "' E N ~ ll'. "' > ~ :J "' .... H H H > '" . "' E -e 8. e ... .r: o > ~ N co Cl) (]\ O" O" O" O" co .. . .. . .. .. .. . <D \O \O \O \O \O \O \O M M M ..... r-4 ..... ..-4 M H H H H H H t:l H H H H H H H H • ..,~ E "' .... ·;; Cl o Q> Q> ·.v Cl E ]~ - o g' ct >U • o '2 .j.) ~ -= o ~ "' .., o '-' ~ ..... .w "' "' :e G • ..i '" ~ tĐ ~ .... .o lO o ~ o ~ .. ..i "' .. o b .. > E-< co ::.: t;:J 0: 5. "' E e Q> .... i5. "' Q) "' .o e "' "' 1- .... <J "' '<t ..., "' ~• "' . ~ ..... ll ::l Q ..i lO '" Vi ~ ~ :z: e ..i .. ~ .... "' Q "' "' ~ .. o • ~ ..i .. ~ • .... .. fJ u .... .o M Ol oi ... ..... ... o Gl ... ..e: 8 • u <( o H E-< p. X co . . . . . . . . \O 1:'- a) C1' o .... (\J Ll\ .... M M 

Klaudije Ptolemej i istočni Jadran

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Directory of Open Access Journals