During 2011, the impacts of two different dairy cow management systems (pasture- confinement and confinement-only), season and lactation on milk production and animal health was observed. Milk production and quality was estimated on the basis of the following parameters: daily production, fat content, protein, lactose, solids non-fat, somatic cells, indices of fat and protein, and the amount of urea in milk. Cattle raised in the pasture-confinement system (Farm 1) produced a significantly greater amount of milk than cows housed in a barn all year around (Farm 2). At Farm 1, milk yield was highest in summer, while on the Farm 2, it was highest in autumn. The content of milk fat, protein and non-fat dry matter was higher when milk production was lower (autumn) and vice versa. The content of milk fat and protein was lowest during summer. Significant differences between the two systems were also observed in the concentration of urea in milk. In the pasture-confinement system, the amount of urea was within the maximal normal values in spring and summer, i.e. during the pasture season, and decreased in autumn by 2.5 times. In the confinement- only system, no significant deviation in the concentration of urea in milk was observed. This study shows that in order to evaluate herd health and the sustainability of health and welfare of animals, regular monitoring of metabolic parameters is necessary in order to be able to estimate the health of animals on the herd and individual level.Sustav gospodarske proizvodnje i ekološki čimbenici, poglavito držanje i prehrana životinja imaju znatan utjecaj na njihovo zdravlje. Stoga je glavni cilj rada procijeniti utjecaj dvaju različitih sustava gospodarske proizvodnje mliječnih krava na proizvodnju i kvalitetu mlijeka. Isto tako, unutar svakog uzgojnog pristupa razmotreni su utjecaj sezone i laktacije na proizvodnju i kvalitetu mlijeka te time procjena zdravlja stada. U istraživanje su uključene dvije farme mliječnih goveda koje imaju različiti uzgojni sustav: stajski i stajsko- pašni. Podatci su obrađeni u razdoblju od siječnja do prosinca 2011. godine. Proizvodnja i kakvoća mlijeka je procijenjena na temelju sljedećih parametara: dnevna količina mlijeka, udio mliječne masti, bjelančevina, laktoze, suhe tvari, broj somatskih stanica te indeksu masti i bjelančevina i količini ureje u mlijeku. Goveda koja se uzgajaju u stajsko-pašnom sustavu (Farma 1) tijekom cijele godine davali su značajnije veću količinu mlijeka od krava koje su držane samo u staji tijekom cijele godine (Farma 2). Prinos mlijeka bio je najveći u ljetnim mjesecima, a najmanji u jesenskom razdoblju. Udio mliječne masti, bjelančevina i suhe tvari bio je veći kad je proizvodnja mlijeka bila manja, tj. u jesen, a manji pri većoj proizvodnji mlijeka u ljetnim
mjesecima. Kod stajskog načina držanja dnevna proizvodnja mlijeka bila je obrnuta u odnosu na stajsko-pašni način držanja, tj. veća u jesenskim mjesecima, a najmanja u ljetnom razdoblju. Udio mliječne masti i bjelančevina isto je tako bio najmanji tijekom ljeta, kada je bila i najmanja proizvodnja mlijeka u odnosu na ostali dio godine. Značajne razlike u uzgojnim sustavima vidljive su u koncentraciji ureje u mlijeku. Kod stajsko- pašnog držanja količina ureje u proljetnim i ljetnim mjesecima, tj. u vrijeme paše bila je i najviša i kretala se u granicama normalnih vrijednosti koje su, nakon pašne sezone već u jesenskim mjesecima pale za 2,5 puta. Kod stajskog načina držanja nije ustanovljeno jako odstupanje u koncentraciji ureje. Temeljem rezultata istraživanja može se zaključiti da je za procjenu zdravlja stada kao i za održivost zdravlja i dobrobit životinja nužno redovito pratiti metaboličke pokazatelje u cilju kontrole i procjene zdravlja životinja za sve životinje na razini stada i farme kako bi se na vrijeme mogle spriječiti pojave subkliničkih stanja, a time spriječiti i teže posljedice za životinju i vlasnika
