Željko Zečić

Croatian

Zečić, Željko

University of Zagreb Faculty of Forestry Repository

In memoriam Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan (Knin, 20. 5. 1942. – Zagreb, 9. 2. 2018.)

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nova meh. šumar. 39(2018) 107Profesor dr. sc. Ante P. B. Krpan preminuo je na-kon duge i teške bolesti 9. veljače 2018. u 76-oj godi-ni života.Prof. dr. sc. Ante Paško Budimir Krpan osnovnu je i srednju školu završio u svom voljenom Kninu te je 1960. nastavio školovanje na Šumarskom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1968. godine. Nakon toga slijedila je potraga za za-poslenjem te se 1969. godine zaposlio u Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. U njem je radio nešto više od dvije godine, a od 1. rujna 1972. počeo je raditi na Šumarskom fakultetu u Zagrebu kao asistent na Katedri za iskorištavanje šuma. Ota-da počinje njegova bogata znanstveno-nastavna ka-rijera koja traje sve do 30. rujna 2007. kada prvi put odlazi u mirovinu. Ubrzo, od 1. siječnja 2008. vratio se poslu, ali u Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom u svoj-stvu znanstvenoga savjetnika i predstojnika Zavo-da za šumarsku tehniku i menadžment. Pritisnut ozbiljnom bolešću, oprostio se s aktivnim radom i drugi je put otišao u mirovinu 1. srpnja 2011. No, ni nakon toga nije prestao istraživati i objavljivati znanstvene radove.Bogatstvo znanstveno-nastavne karijere profe-sora Ante Krpana te predanost ostalim dužnostima vidljiva je tijekom 35-godišnjega rada na Šumar-skom fakultetu. Na matičnom je fakultetu magistrirao 1984. go-dine s temom »Istraživanje upotrebljivosti traktora IMT-558 na privlačenju oblovine u uvjetima nizin-skih šuma šumarije Lipovljani«. Doktorirao je 1992. godine s temom »Analiza čimbenika daljinskog transporta drva kamionima«.Za izvanrednoga profesora na kolegiju Iskorišta-vanje šuma izabran je 1993. godine, a za redovitoga 1998. godine. Od 2006. bio je redoviti profesor u traj-nom zvanju. Godine 1990. preuzeo je dužnost pred-stojnika Katedre za iskorištavanje šuma, a od 1995. vodio je i snažno razvijao u nastavnom i znanstve-noistraživačkom te kadrovskom smislu Zavod za iskorištavanje šuma, poslije, od 1. lipnja 2005. Zavod za šumarske tehnike i tehnologije. U tome je bio vi-zionar i čvrsti zagovornik biotehničke komponente u šumarstvu.Dužnost tajnika Zavoda za istraživanja u šumar-stvu Šumarskoga fakulteta obnašao je u jednom mandatu od 1990. do 1996. godine. Uz nastavne i znanstvenoistraživačke obveze trideset je godina djelovao na razvoju nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskoga fakulteta kao član Izvršnoga odbora te kao zamjenik upravitelja na objektima Zalesina (1974–1975) i Velika (Duboka, 1976–1992). Bio je i upravitelj Nastavno-pokusnoga šumskoga IN MEMORIAMProf. dr. sc. Ante P. B. Krpan (Knin, 20. 5. 1942. – Zagreb, 9. 2. 2018.)In memoriamNova meh. šumar. 39(2018)108objekta Zalesina, koji je vodio i unapređivao tijekom 12 godina (1992–2004).Nastavu je izvodio na dodiplomskom studiju Šumarskoga fakulteta. Na Šumarskom je odsjeku bio nositelj kolegija Iskorištavanje šuma, a na Drv-notehnološkom odsjeku Eksploatacija šuma. Bio je voditelj poslijediplomskoga znanstvenoga i poslije-diplomskoga specijalističkoga studija Iskorištavanje šuma od 1993. do 2005. godine, gdje je bio nositelj više kolegija.U okviru poslijediplomskoga znanstvenoga stu-dija vodio je kolegije: Studij rada i vremena, Kalku-lacije troškova i obračun ekonomičnosti, Raciona-lizacija i mehanizacija radova, Šumski proizvodi i Trgovina šumskim proizvodima.Na poslijediplomskom specijalističkom studiju bio je nositelj kolegija: Rušenje stabala i izradba šum-skih sortimenata, Proizvodi u iskorištavanju šuma i Transport drva s utovarom, istovarom i uskladište-njem.Bio je od 2005. do 2007. godine voditelj i dok-torskoga studija Šumarstvo – Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu. Svojim je zalaganjem dao značajan doprinos reformama obrazovnoga su-stava i uvođenju novih studija, studijskih programa i predmeta na Šumarskom fakultetu u Zagrebu na kojima je bio voditelj i nositelj kolegija.U novom, sadašnjem programu diplomskoga studija Šumarstvo, smjer Šumarske tehnike, tehno-logije i menadžment bio je od 2000. godine, odnosno od 2005. kreator i nositelj više predmeta, kao što su Pridobivanje drva I, Pridobivanje drva II, Šumski proizvodi, Trgovina šumskim proizvodima, Šumar-ske tehnike i tehnologije, Šumska biomasa za energi-ju, Okolišno prihvatljive tehnologije te još nekoliko obaveznih i izbornih predmeta.Bio je voditelj i mentor više od 30 diplomskih ra-dova, 8 magistarskih radova i 3 doktorska rada te član više povjerenstava za njihovu ocjenu i obranu.Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan ostvario je značaj-ne rezultate na međunarodnom planu u organizaciji europskih znanstvenika i stručnjaka koji se bave šu-marskom mehanizacijom (FORMEC), gdje je 1999. izabran za vicekoordinatora. Bio je član Svjetske udruge šumarskih organizacija (IUFRO) te dugogo-dišnji posebni suradnik njemačkoga Kuratorija za šumski rad i šumarsku tehniku (KWF) i suradnik FAO/ILO/ECE Joint Committee.Tijekom dugogodišnjega rada bio je na preko tri-deset studijskih putovanja. U više je navrata puto-vao u Njemačku, Italiju, Mađarsku, Rusiju, Bugar-sku, Austriju, Grčku i Švicarsku, odakle se vraćao pun novih spoznaja i ideja na kojima je zasnivao svoju znanstveno-nastavnu i stručnu aktivnost te tako poticao razvoj šumarstva.Održao je predavanja na Tehničkom sveučilištu u Dresdenu te na šumarskim fakultetima u Tharan-dtu, Brnu, Sopronu i Ljubljani.Sudjelovao je na mnogim domaćim znanstvenim skupovima: savjetovanja sekcija za iskorištavanje šuma Zajednice šumarskih fakulteta i instituta, tako-đer u više navrata u Beogradu, Ljubljani, Sarajevu, Skoplju, Zagrebu i u mnogim gradovima diljem Re-publike Hrvatske, a bio je aktivan i na više međuna-rodnih europskih i svjetskih znanstvenih skupova u Ljubljani, Zagrebu, Beču, te u Švicarskoj, Mađarskoj i u Finskoj.Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan ostavio nam je bogat opus samostalnih i koautorskih radova, više od 150 znanstvenih i stručnih te priloga u monografijama i knjigama. U posljednjih 15 godina svoju istraži-vačku aktivnost usmjeravao je u područje huma-nizacije rada, odnosno strojne sječe i izrade drva, s naglaskom na ekološke značajke pridobivanja drva. Posebnu je pažnju posvetio istraživanju potencija-la šumske biomase za energijsku uporabu, a zadnji znanstveni radovi koje je objavio bili su o amorfi.Počeci njegova znanstvenoistraživačkoga rada usmjereni su na pisanje znanstvenih studija i radova s tehničkim normama. Nekoliko ih je vrlo značaj-nih: Problem privlačenja drva iz prorednih sastojina (1987), Privlačenje tehničke oblovine pomoću for-vardera uz različite uvjete rada (1987), Privlačenje tehničke oblovine tvrdih listača zglobnim traktorom LKT-80 u ravnici i prigorju (1987), Sječa, izrada i pri-vlačenje drva u prorednim sastojinama u nizini uz primjenu grupnog, odnosno lančanog sistema rada (1988), Norme daljinskog transporta šumskih sorti-menata kamionima i kamionima s prikolicom (s uto-varom i istovarom) (1990), Norme vremena i učinci kod privlačenja drva traktorima (1990) i drugi.Od svih radova svakako treba spomenuti naj-značajnije znanstvene radove: Prilog klasifikaciji šumskih terena u svjetlu eksploatacije šuma u teš-kim uvjetima (1990), Daljinski transport drva u Hr-vatskoj – faktori razvoja i stanje (1991), Fizičke štete na tlu pri privlačenju drva (1993), Iznošenje trupaca hrasta lužnjaka žičarom Steyr KSK 16 (1995), Istraži-vanje oštećenja trupaca hrasta kitnjaka i bukve rat-nim djelovanjima (1996), Proizvodnost harvestera Timberjack 1070 pri proredi kulture običnoga bora In memoriamNova meh. šumar. 39(2018) 109(2002), Primjena skupnoga rada pri pridobivanju drva u prorednim sastojinama brdskoga područja (2006), Istraživanja bioprodukcijskih i energetskih potencijala amorfe (Amorpha fruticosa L.) (2014).Prof. dr. sc. Ante Krpan bio je posebno zainteresi-ran za izdavanje znanstvenih šumarskih monografi-ja u kojima je bio autor vrijednih radova: Iskorišćiva-nje šuma, u: Šume u Hrvatskoj (1992); Neka obilježja iskorištavanja hrvatskih jelovih šuma, u: Obična jela u Hrvatskoj (2001); Bukovi šumski proizvodi i teh-nologije pridobivanja drva iz bukovih sastojina, u: Obična bukva u Hrvatskoj (2003); Razvojne i uporab-ne značajke kultura alepskoga bora (Pinus halepen-sis Mill.), u: Šume hrvatskoga Sredozemlja (2011). A 2013. godine pri kraju svojih znanstvenih aktivnosti objavio je knjigu Iz povijesti šumarstva.Radio je na više od 35 znanstvenoistraživačkih i razvojnih projekata kao koordinator, voditelj teme ili suradnik. Sudjelovao je aktivno na međunarod-nom projektu FORNET, vezanom uz unapređenje obrazovnih procesa u šumarstvu. Vodio je nekoliko znanstvenih projekata: Promicanje proizvodnje u hr-vatskom šumarstvu (1996–2002), Razvoj vrhunskih i ostalih tehnologija pridobivanja drva (2002–2005), Korištenje i upravljanje kapitalom u šumarstvu. Potprojekt 1. Iskorištavanje biomase (2001–2005), Biopotencijal i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) (2008–2013.) i drugi.U Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskoga za-voda bio je urednik šumarskih članaka, bio je član Uredničkoga vijeća časopisa Šumarski list, Drvna industrija i Radovi, zatim član Međunarodnoga ured-ničkoga vijeća časopisa Mehanizacija šumarstva i ča-sopisa Croatian Jurnal of Forestry Engeenering te po-vremeni član uredništva časopisa Zbornik gozdarstva in lesarstva, Ljubljana. Bio je glavni urednik zbornika savjetovanja Kolokvij o bukvi (1986) i član Uredništva monografije Šume u Hrvatskoj (1992).Prof. dr. sc. Ante Krpan bio je redoviti član Aka-demije šumarskih znanosti, član Hrvatskoga šu-marskoga društva, Hrvatskoga ekološkoga društva, Hrvatskoga lovačkoga saveza i većega broja udruga te predsjednik Tehničkoga odbora za drvo u Hrvat-skom zavodu za norme.Za svoj dugogodišnji rad u travnju 2011. nagra-đen je medaljom časti Zapadnomađarskoga sveuči-lišta u Sopronu zbog uspješne suradnje sa Šumar-skim fakultetom u Sopronu, a 2012. u Dubrovniku mu je dodijeljeno priznanje Honorary Membership uime svjetske mreže FORMEC – Forest Engineering Network.Osim navedenih radova, aktivnosti i dužnosti koje je profesor Ante Krpan ostvario tijekom četr-desetogodišnje karijere nužno je spomenuti njegovu aktivnost kao člana Hrvatskoga lovačkoga saveza, odnosno kao lovca. Svojim je stavom prema lovstvu i lovu bio primjer mnogim mladim lovcima jer je u mladosti, još kao student, učio o lovstvu od naših prethodnika. Lov mu je bila strast i izuzetno zado-voljstvo pa je usprkos neumoljivoj bolesti odlazio u lovišta dok ga snaga nije napustila. Profesor Ante P. B. Krpan volio je umjetnost te se iz hobija bavio umjetničkom fotografijom. U tome je posebno uživao te je na nekoliko samostalnih izložbi izlagao svoje radova. Osim toga je tijekom posljed-njih dvadesetak godina organizirao višednevne ra-dionice likovnih umjetnika, posebno naših kolega šumara te se u raspravama i na izložbama isticao svojim umjetničkim talentom.Tijekom Domovinskoga rata prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan bio je kao predsjednik Društva Kninjana u Zagrebu aktivno uključen pri zbrinjavanju izbjeglih stanovnika Knina te je ponosno nakon Oluje 1995. ušao u oslobođeni Knin.Poštovani profesore, tvoji studenti, tvoje kolege, tvoji iskreni prijatelji i suradnici nikada te neće za-boraviti jer si ostavio neizbrisiv trag u njihovu radu i životu i na svom matičnom Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Bilo je dobro poznavati te i družiti se s tobom. Neka ti je laka hrvatska gruda.In memoriamProf. dr. sc. Željko Zečić

In memoriam Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan (Knin, 20. 5. 1942. – Zagreb, 9. 2. 2018.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

University of Zagreb Faculty of Forestry Repository

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

University of Zagreb Repository