Prikaz skupa: Konzervacija i restauracija papira br. 4: Grafički materijal, znanstveni skup, Restauratorski centar Ludbreg ‒ Hrvatski restauratorski zavod, 8.‒18. 6. 2004

Margarita Sveštarov Šimat

Croatian

Sveštarov Šimat, Margarita

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

STRU»NI SKUPOVIKVARTAL  3-4/2004.50druπtvu i okoliπu.“ No, za potpuno preuzimanje odgo-vornosti arhitekti zahtijevaju, po uzoru na drugeeuropske zemlje, organiziranje samostalne Komorearhitekata. Na kraju dokumenta arhitekti zakljuËujukako „kultura graenja predstavlja trajan procesjavnog dijaloga o stvaranju izgraenog okoliπa iodnosi se na sve izgraeno, a ne samo na arhitekturu.“Kako je u razgovoru nakon kongresa izjavio pred-sjednik Razreda arhitekata Hrvatske komorearhitekata i inæenjera, arhitekt Zlatko Hanæek:“RijeË je o pokretanju jednog procesa, odnosno opostavljanju nacionalnog konsenzusa u kome seistiËe da je arhitektura kao djelatnost podruËje odnacionalnog interesa. Ovdje su naznaËeni samo nekimoguÊi putovi kojima se te naπe teænje mogu ostva-rivati. Dakle, govorimo o odreenom sklopu pitanjakoja smo pokrenuli, a koja imaju samo jedan cilj, a toje kvaliteta izgraenog okoliπa. Ta kvaliteta je odopÊe dobrobiti i ona je u biti najvaæniji zadatak zasve nas - i za politiku, i za javnost, i za struku. U tomprocesu veliko znaËenje ima upravo javnost, koja jekatalizator koji moæe donijeti promjene, odnosno,prisiliti politiku da nae adekvatne odgovore.“eliki skup, a s pravom ga moæemo nazvativelikim, jer trajao je jedanaest dana, joπ jednom je ustruËnoj i kulturnoj javnosti usmjerio paænju na dvo-rac Batthyány*, Ëiji novi curriculum vitae zapoËinje1991. kada postaje prostorom privremenog smjeπtajau ratu ugroæene hrvatske kulturne i umjetniËkebaπtine. Sretan sporazum kojim grad Ludbregtadaπnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i πportaustupa dvorac Batthyány za potrebe zaπtite kulturnebaπtine sklopljen je 1992. godine. Nakon viπe-godiπnjeg cjelovitog saniranja i opremanja, uzmeunarodnu struËnu pomoÊ Bavarskog zemaljskoginstituta za zaπtitu spomenika (bavarskih donacijanadbiskupija München-Freising i Bamberg, zakladaHypo-Kultur Stiftung i Bavarskog dræavnog ureda1992.-1993. te namjenskih kredita Bavarskezemaljske banke i ustanove za financiranje obnove1997.), ovaj je prostor postao osmiπljenim mjestomvaænih sadræaja za oËuvanje krhkog stanja hrvatskebaπtine. Prostor i projekcija namjene dvorcaBatthyány povjerene su Restauratorskom zavoduHrvatske, danas u sastavu Hrvatskog restauratorskogzavoda. Osim restauratorskih radionica koje su jez-gra kontinuiranog koriπtenja prostora, a funkcionirajuod 1994. godine u ovom reprezentativnom zdanju,restauriranom i konzerviranom u izgledu iz 18. st.,on postupno postaje i poligonom okupljanja struËnihskupova, razmjene iskustava iz prakse i teorijskihsaznanja. U dvorcu Batthyány odræano je dosad pet-naestak strukovnih skupova, seminara iz razliËitihpodruËja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti, aod toga Ëak tri (2001., 2002. te 2004. godine)JEDANAEST DANA O PAPIRUKonzervacija i restauracija papira br. 4: GrafiËki materijal, znanstveni skupRestauratorski centar Ludbreg - Hrvatski restauratorski zavod 8.-18.6.2004.Margarita Svaπtarov BanovV* Reproducirana fotografija dvorca vlasniπtvo je Hrvatskog restauratorskog zavoda.prijelom   12/6/04  10:49  Page 50STRU»NI SKUPOVIKVARTAL  3-4/2004.51posveÊena problematici papira i papirne grae. RaditoËnosti treba istaknuti da je prvi seminar takve vrsteodræan u Dubrovniku, dok je drugi zapoËeo u Dub-rovniku, a zakljuËen je u Ludbregu.»ini nam se da je ovaj uvod bio je potreban kako bise podsjetilo na relativno kratku pretpovijest koja jeomoguÊila i ovaj skup o konzervaciji i restauracijipapira u razmjerima i koncepciji u kojima je realiziranod 8. do 18. lipnja 2004. Jedanaestodnevni skupsloæenih organizacijskih zahtjeva ostvarili suRestauratorski zavod Hrvatske, Venice Office -ROSTE (UNESCO Office in Venice - Regional Bureaufor Science in  Europe) te Hrvatski dræavni arhiv. Uorganizacijskom i „uredniËkom“ timu (smatramo daimena odgovornih u ovako velikom profesionalnom ientuzijastiËkom projektu treba istaknuti) bili su: IskraKarniπ (RZH) kao prva i odgovorna, potom TatjanaMuπnjak (HDA, srediπnji laboratorij za konzervaciju irestauraciju), Damir DijakoviÊ (Unesco Office inVenice - ROSTE) i Andreja DragojeviÊ (RZH).Posvetivπi skup papirnoj i grafiËkoj grai koja najviπepodlijeæe nerijetko nepovratnoj deteriorizaciji(mikroklimatski uvjeti, zanemarivanje, neprikladnaoprema i Ëuvanje, neprimjereno koriπtenje, nepred-vidive situacije koje nazivamo ljudski faktor),najkrhkijeg materijala koji biljeæi umjetniËku (crteæi igrafike) i povijesnu informaciju (knjige i arhivskimaterijal, kartografija te efemeride), organizatori suusmjerili pogled na joπ jednu neuralgiËnu toËku sta-nja naπe baπtine koja se, jednostavno reËeno, samoËuva ili, joπ jednostavnije reËeno, samo spaπava, dokse razmjeri njene ugroæenosti ne mogu ni procijeniti.Ovo ne moæe i ne æeli biti kritika, veÊ samo dijagnozastanja koje joπ nije podvrgnuto sustavnoj anamnezi,πto je opet naπa kroniËna neuralgija u bilo kojem odpodruËja koje se bave baπtinom. No, veliki registri,procjene, statistike koje rado zapoËinjemo i nedovrπavamo, nisu lijek. Jedini put je, a to pokazuje iovaj skup, zapoËeti djelovati, pojaËavati intenzitetdjelovanja, jaËati struËnu sposobnost, umnoæavati je,mijenjati je i konaËno djelovati!Na razini organizacije i koncipiranja programa lud-breπki je skup osmiπljen kroz scenarij suËeljavanjasvih uloga u oËuvanju kulturne baπtine - to nijenovost u praksi, ali je svakako najproduktivniji modelovakve vrste skupova. U tom smislu u njemu su sud-jelovali povjesniËari umjetnosti, restauratori i konzer-vatori (najrazliËitijih profila i vjeπtina koje ta strukov-na skupina ima), ali i muzealci i jedna grafiËkaumjetnica. Svi su oni izlagali rakurse svojeg iskustvai znanja, tako da se govorilo o valorizaciji umjetniËkegrafiËke baπtine, oËuvanju njenog fiziËkog integriteta,o njenom prikupljanju i prezentiranju putem muzej-ske i arhivske prakse koja je apostrofirala i osnovniproblem - naËin koriπtenja grae. To je bio osnovniokvir i naravno da je u tome bilo najviπe rijeËi orestauratorskoj i konzervatorskoj praksi. Sada, kadaje vidljivo kako je nuæno uspostaviti dijalog, a da jepolje dijaloga sretno pripremljeno i dobro prihvaÊeno,bilo bi korisno za sljedeÊi skup takve vrste pravovre-meno sastaviti strukovne timove konzervatora irestauratora, povjesniËara umjetnosti i kustosa (iliarhivista i bibliotekara). Trebalo bi unaprijed, naodabranim uzorcima kao problemskim paradigmamai cjelinama, osmisliti cjelovit krug odgovornostiprema grai kako bi se izmjenjivalo iskustvo i projici-rali oblici i naËini zaπtite, ali i ponaπanje prema grai(Ëuvanje, koriπtenje i izlaganje) koje smatramo akut-nim problemom, takozvanom riziËnom situacijom,koja se teπko moæe i definirati bez anamneze stanja iprotokola bavljenja graom. Takvu vrst prosudbemoæe ponuditi samo struka zaπtite, konzervacije irestauracije u konsenzusu s povjesniËarima umjet-nosti i kuratorima grae, odnosno strukom takoz-vanih Ëuvara baπtine u najodgovornijem smislu togpojma (kada se radi o papirnoj grai, to su poglavitomuzeji, galerije, biblioteke i arhivi).Ludbreg,dvorac Batthyány.prijelom   12/6/04  10:49  Page 51STRU»NI SKUPOVIKVARTAL  3-4/2004.52BuduÊi da u ovakvom tekstu nije moguÊe fokusirati iobraditi vrijednost izloæenih tema kako bi se dobiopregled o realiziranom programu, uloæenom trudu irezultatu, najbolje je iskazati ga u brojkama. Uzpedeset deklariranih sudionika iz zainteresiranihhrvatskih institucija (Hrvatski dræavni arhiv i srediπnjilaboratorij za konzervaciju i restauraciju, Dræavniarhiv u Splitu, Hrvatski restauratorski zavod te odjelu Dubrovniku, Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica izZagreba te Metropolitanska knjiænica NadbiskupijezagrebaËke, Akademija likovnih umjetnosti) te joπpetnaestak inozemnih gostiju iz srodnih institucija(Slovenija, Makedonija, Albanija, Bosna i Hercego-vina, Engleska, Francuska, Belgija, Austrija,NjemaËka itd.), odræano je trideset izlaganja te osamradioniËkih sekcija (Ëetiri su odræali Pamella iStephen Allen koji su, zbog svog autoriteta i djelo-vanja u Hrvatskoj, posebice u Dubrovniku, veÊ poz-nati sudionici ovih skupova). Na neki naËin „uokvi-rene“ uvodnim predavanjima i predavanjima devetogdana posveÊenim naravi stare papirne i grafiËkegrae koju Ëuvamo u hrvatskim zbirkama,raznovrsne su se teme, u najveÊem dijelu posveÊenepapirnoj problematici (povijest i produkcija papira,sastav, vrste i uzroci oπteÊenja, oËuvanja, restauraci-je, opreme, dokumentacije, Ëuvanja, prenoπenja, izla-ganja) razvijale i ostalih dana. Kao zasebna tematskacjelina pojavila se problematika papirnih zidnih tape-ta (specijalistiËki produbljena i proπirena, jer je bilaprisutna i na skupu 2002. s izlaganjem i izloæbomposveÊenom uzorcima tapeta iz 19. st. iz dubrovaËkepalaËe GuËetiÊ-KatiÊ) te problematika fotografije ispecifiËnosti njenog materijala. TreÊi i Ëetvrti dan bilisu posveÊeni izloæbi i radionici Hrvatskog dræavnogarhiva, odnosno njegovog srediπnjeg laboratorija zakonzervaciju i restauraciju, predstavljajuÊi razinu itehnoloπke moguÊnosti svoga djelovanja.Ne spominjuÊi posebno imena sudionika (osim orga-nizatora i ustanova), æeljela bih istaÊi da je materijalskupa na vrijeme objavljen u opseænim saæecima i upriruËnoj publikaciji na engleskom jeziku uz dodatakvrlo korisnog adresara s elektronskim adresama svihsudionika. Kako je on u svom informacijskom kon-ceptu primjeran i funkcionalan, oËekujemo ga nainternetskim stranicama, kao i najavljeno izdanjezbornika s izlaganjima i pregledom i rezultatom radaradionica koji je, zbog svoje specijalistiËke naravi, bioograniËen samo na praktiËare restauracije i konzer-vacije.prijelom   12/6/04  10:49  Page 52

Jedanaest dana o papiru

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia