Damir Magaš

Magaš, Damir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

In memoriam 23/2 (2018) 207-211207U spomen na život i djelo: profesor emeritus dr. sc. Nikola Stražičić (1924. – 2018.)Nakon bogatog i uspješnog pedagoškog rada i neumornog pregalaštva, u devedeset petoj godini života napustio nas je u Rijeci 11. kolovoza 2018. go-dine profesor emeritus Nikola Stražičić, vrijedni geograf, sin Marina i Mari-je, utemeljitelj suvremene pomorske geografije u bivšoj Jugoslaviji i Hrvat-skoj. Među malobrojnim hrvatskim geografima koji se bave ili su se bavili tom disciplinom, pripada mu pionirsko mjesto. Ostvarivši vidan doprinos razvoju ekonomske geografije, posebice pomorske, zaljubljen u more, otoke i priobalje, bavio se i drugim temama, posebice regionalnom geografijom Jadrana i hrvatskih otoka.Rođen je na toplom hrvatskom jugu, u Babinom Polju na otoku Mljetu, 12. ožujka 1924. u vrijeme kada je Dubrovnik bio sjedište oblasti. Pučku školu završio je u Babinom Polju 1935., a realnu gimnaziju u Dubrovni-ku 1943. Nakon kapitulacije Kraljevine Italije kao pripadnik 13. južno-dalmatinske brigade NOV-a bio je zarobljen tijekom invazije njemačke vojske na Mljetu potkraj 1943. Odveden je u Njemačku u logor i na rad u tvornici. Početkom srpnja 1945. vratio se u domovinu i proveo dva mjeseca u sabirnom logoru pod sovjetskom upravom. Nakon godinu dana oporavka od posljedica zarobljeništva, 1946. je upisao studij geografije i povijesti na Prirodoslovno-matematičkom i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studiranja, zbog posljedica života u logoru, godinu dana je proveo na bolničkom liječenju i u sanatoriju Brestovac te je diplomirao početkom 1952. Dekretom Ministarstva prosvjete te godine zaposlen je na Učiteljskoj školi u Rijeci kao profesor pripravnik, 1954. je položio struč-ni ispit u Zagrebu, a 1960. je u zvanju profesora više škole započeo predavati i na Višoj pomorskoj školi u Rijeci, predmet Pomorsko-ekonomska geografija. Jednu je godinu predavao Ekonomsku geografiju i na izvanrednom studiju koji je u Rijeci otvorio Ekonomski fakultet u Zagrebu. Zavolio je Rijeku i u njoj je proveo najveći dio života kao naturalizirani Riječanin.Na Višoj pomorskoj školi ostao je vanjski suradnik (na Nautičkom i lučko-transportnom odjelu) nakon što je 1962. prešao na novoosnovanu Pedagošku akademiju u Rijeci, gdje je utemeljio novu Katedru za geografiju i obnašao dužnost predstojnika (1962. – 1978.). Vodio je stručne kolegije: Socijalna geografija, Geografija Jugoslavije, Osnove kartografije i Metodika nastave geografije. U dva mandata bio je prodekan Pedagoške akademije. Magistrirao je 1968. na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu na poslijediplomskom stu-diju Elementi regionalizacije na temu Mljet – prilog poznavanju problematike izoliranog otoka (mentor: J. Roglić). Osnivanjem Fakulteta za pomorstvo i saobraćaj (danas Pomorski fakultet) u Rijeci 1978., prešao je na tu ustanovu u zvanju višeg predavača i u njoj ostao do umirovljenja 1995. Godine 1979. doktorirao je na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu na temu Otok Cres – prilog poznavanju geografije naših otoka (men-tor: J. Roglić), te je na Pomorskom fakultetu izabran najprije u zvanje docenta, zatim 1980. u izvanrednog i 1984. u redovitog profesora. Na Fakultetu je u jednom mandatu bio prodekan za nastavu te u dva mandata predstojnik Katedre za društvene znanosti i predstojnik Vijeća obrazovnog programa tehnologije prometa. Na poslijediplomskom studiju Multimodalni transport Pomorskog fakulteta vodio je predmet Pravci i dinamika robnih tokova na međunarodnom tržištu. Bio je mentor brojnim diplomantima i jednom ma-gistrandu, član povjerenstava za obranu desetak magisterija i četiri doktorata znanosti (dva na Pomorskom fakultetu u Rijeci i dva na PMF-u u Zagrebu), član brojnih povjerenstava za izbor u znanstveno-nastavna zvanja na sveučilištima u Rijeci, Zagrebu i Splitu, član Matičnog povjerenstva za znanstveno područje geologije i geografije pri Ministarstvu znanosti u Zagrebu (u dva mandata), član Znanstvenog savjeta za pomorstvo pri HAZU, član Društva za proučavanje i unaprjeđenje pomorstva Republike Hrvatske. Bio je (foto: www.rijeka.hr)23/2 (2018) 207-211 In memoriam208aktivan član Hrvatskoga geografskog društva i član njegova Upravnog odbora u Zagrebu (nekoliko man-data) te član uredništva Geografskog glasnika. Bio je i član uredništava Riječke revije i izdanja Povijest Rijeke. Sudjelovao je na tridesetak znanstvenih i stručnih kongresa i simpozija (osam kongresa geografa Jugo-slavije u razdoblju 1955. – 1981.); na I. i II. Hrvatskom geografskom kongresu (Zagreb, 1995. i Lovran, 1999. i desetak drugih) te surađivao na nekoliko znanstvenih projekata (Međunarodno pomorsko tržište i razvoj pomorske flote Hrvatske u okviru projekta: Koncepcija dugoročnog razvoja prometa na području Hrvatske, Institut prometnih znanosti Zagreb, 1983.; Globalna ocjena dosadašnjeg razvoja pomorstva i udio Hrvatske, RSIZ za znanost SR Hrvatske, 1985.; Dugoročni razvoj pomorstva Hrvatske do 2000. u okviru projekta: Znanstvene osnove dugoročnog razvoja Hrvatske do 2000., Pomorski fakultet u Rijeci, 1985.; Znanstvene osnove dugoročnog razvoja pomorstva Hrvatske do 2010., Republički zavod za druš-tveno planiranje Hrvatske i Pomorski fakultet Rijeka, 1990.; Pomorsko-putnički terminal u Rijeci, Pomor-ski fakultet Rijeka, 1993.). Recenzirao je više sveučilišnih udžbenika, udžbenika zemljopisa/geografije za gimnaziju i osnovnu školu, brojne članke i prikaze u raznim stručnim edicijama. Održao je brojna javna predavanja u Hrvatskom geografskom društvu u Rijeci, Zagrebu, Puli, Zadru i Osijeku, kao i u narodnim sveučilištima u Rijeci i na Kvarneru i Istri. Bio je dugogodišnji suradnik Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“ (Pomorska enciklopedija, Pomor-ski leksikon, Atlas Jadrana). Godine 1959. primio je Priznanje Kotarskog odbora narodnih sveučilišta u Ri-jeci za predan i nesebičan rad na prosvjećivanju i kulturnom uzdizanju građana. Za znanstveni i pedagoški rad primio je nagradu „Ivan Filipović“ (1977.), dvaput Godišnju nagradu Grada Rijeke (1982. i 1989.; za objavljene knjige o Cresko-lošinjskoj otočnoj skupini i o Rijeci), Nagradu Općine Cres – Lošinj – za knjigu Otok Cres (1983.) i Orden rada sa zlatnim vijencem – za uspješan nastavnički rad (1990.). Intenzivan rad nastavio je i nakon stjecanja neovisnosti Hrvatske. Premda je uskoro, 1995., otišao u mirovinu, nastavio je s objavljivanjem radova, održavanjem predavanja itd. Godine 1998. izabran je u zvanje profesora emeritusa na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Za postignuća u znanstvenom radu primio je državno odličje Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1997.), za izniman doprinos razvitku geografske znanosti u Hrvatskoj nagradu Federik Bartolačić Grisogono Hrvatskoga geografskog društva – Zadar (2001.), te za životno djelo nagradu Grada Rijeke (2003.) (Riđanović, 2003., Faričić, 2005.).Čitav svoj radni vijek posvetio je obrazovanju mladih studenata i unaprjeđenju rada u geografskoj struci među kolegama geografima sudjelujući na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima. U pregalačkom radu u prosvjetnim ustanovama Rijeke na svim razinama, isticao se u izobrazbi brojnih naraštaja učitelja i nastavnika, ekonomista i pomorskih stručnjaka raznih profila. „Stotine njegovih studenata i kolega sa za-hvalnošću i radošću sjećaju se profesora i znanstvenika koji je marljivo, pedantno i nadasve stručno uvodio naraštaje najboljih hrvatskih pomorskih časnika, geografa i drugih u kompleksan svijet različitih globalnih i hrvatskih pomorskih aktivnosti. Profesorovi udžbenici Pomorska geografija svijeta i Pomorska geografija Jugoslavije (s ponajvećim dijelom posvećenim Hrvatskoj) pripadaju najvrjednijim geografskim izdanjima koja su objavljena u Hrvatskoj uopće. Građa navedenih udžbenika čini okosnicu nastavnih programa po-morske geografije na Pomorskom fakultetu u Rijeci, Pomorskom fakultetu u Splitu, Odjelu za pomorstvo In memoriam 23/2 (2018) 207-211209Sveučilišta u Dubrovniku, Visokoj pomorskoj školi u Šibeniku, Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru, Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru…“ (Faričić, 2005.). Nikola Stražičić i njegova djelaStvaralački opus profesora Stražičića čini i velik broj objavljenih radova: desetak knjiga udžbenika i pri-ručnika, više od dvjesto znanstvenih, stručnih i popularnih radova, leksikografskih natuknice u enciklope-dijama, leksikonima itd. Objavljivao je u domaćim i inozemnim publikacijama, među ostalima u časopisi-ma Hrvatskom geografskom glasniku, Riječkoj reviji, Pomorskom zborniku, Geografskom horizontu, Pomorstvu, Suvremenom prometu, Prirodi, Speleologu, Dubrovačkim horizontima, Hrvatskom zemljopisu, Kalendaru Jurina i Franina, te natuknice u Pomorskoj enciklopediji (II. izdanje), Enciklopediji Jugoslavije i Atlasu Ja-drana Leksikografskog zavoda. Održao je mnogobrojna stručna i znanstveno-popularna predavanja širom Hrvatske. Izražavajući otvorenu podršku i zadovoljstvo otvaranjem studija geografije, jačanjem Hrvatskoga geografskog društva i osnivanjem/obnovom Sveučilišta u Zadru, održao je nekoliko istaknutih predavanja, sudjelovao u predstavljanjima časopisa i knjiga, u radijskim emisijama u Zadru u realizaciji Hrvatskoga geografskog društva – Zadar ili geografskog odjela. Među objavljenim radovima ističu se: Istra i Slovensko primorje – geografske karakteristike (1954.), Gorski kotar – geografski podaci (1954.), Zemlje o kojima se govori (1955.), Rikavice na otoku Mljetu (1955.), Istra, Hrvatsko primorje i Gorski kotar (1956.), Rudno bogatstvo naše domovine (1956.), Zenica – temelj naše teške industrije (1956.), Bliski Istok (1957.), Jablanica – naša najveća hidrocentrala (1956.),  Kako nastaju pomrči-ne Sunca i Mjeseca (1957.), Riječka luka – porast važnosti (1958.), Kako nastaju godišnja doba (1958.), Afri-ka na putu nezavisnosti (1958.), Čovjek na pragu Svemira (1958.), Jugoistočna Azija – jučer i danas (1959.), Marko Polo, veliki svjetski putnik i istraživač (1959.), Svjetska produkcija nafte u prvom polugodištu 1958. g. (1959.), Kako nastaju mjesečeve mijene (1959.), Vijesti iz Međunarodne geofizičke godine (1959.), Svjetska trgovačka mornarica (1959.), Svjetska tankerska flota (1959.), Zanimljivi geografski pojmovi (1959.), Nafta u Svijetu 1959. god. (1960.), Promet Riječke luke u 1959. godini (1960.), Hidroenergetski sistem »Gojak« (1960.), Kielski kanal (1960.), Kako se računa vrijeme (1960.), Nemirna Latinska Amerika (1960.), Kapetan Ivan Visin – Jugoslavenski Magellan (1960.), Panamski kanal (1960.), Pomorski prolazi – ključne tačke svijeta (1961.), Jadran u djelima dr. Iva Rubića (1961.), Potresi – strašne sile prirode (1961.), Plitvička jezera (1961.), Afrika se oslobođa (1961.), Mljet – naš novi nacionalni park (1961.), Vulkani – strašna ognjena brda (1962.), Susak – otok vinogradara i ribara (1962.), Brionski otoci (1962.), Hvar – Jadranska Madeira (1962.), Čovjek i vulkani (1962.), Rovinj (1962.), Skandinavske zemlje (1962.), Kuvait – patuljak i gigant istovremeno (1963.), Jedinstveno djelo o našem pomorstvu (uz ediciju Pomorski zbornik) (1963.), Brazil – probuđeni kolos (1963.), Brazilia – nova metropola Brazila (1963.), O nazivima naših otoka (1963.), Što je Sunčev sustav (1963.), Budva – Mali Dubrovnik (1963.), Poreč (1963.), Lošinj (1963.), Mars – naš najinteresantniji sve-mirski susjed (1963.), Bolivija (1964.), Čile (1964.), Orkani (cikloni) – vjetrovi koji donose pustoš i smrt (1964.), Polinezija (1964.), Ponešto o imenima naših naselja (1964.), Kornati – naša Mikronezija (1964.), 23/2 (2018) 207-211 In memoriam210Ekonomska geografija Jugoslavije (1964., 1966., 1969.), Potresi, najstrašnije prirodne katastrofe (1965.), Kako nastaju padaline (1965.), Čehoslovačka (1965.), Poljska (1965.), Novooslobođene zemlje u 1964. godini (1965.), Gigant na Đerdapu (1965.), Afrika dana  (1965.), Razvoj trgovačke flote u svijetu (1967.), Brodo-gradnja u svijetu (1967.), Razvoj trgovačke flote u svijetu, (1967.), Brodogradnja u svijetu, (1967.), Meksiko – zemlja drevne civilizacije i dinamičnog razvoja, (1967.), Nafta u svijetu (1968.), Putujem danas, stići ću jučer (1968.), Japan – Zemlja izlazećeg sunca (1968.), Panamski kanal – čvorište pomorskih putova između Atlantika i Pacifika (1969.),  Jugoslavija – zemlja s tisuću otoka (Lošinj, Cres, Mljet (1969.), Otok Mljet – re-gionalna izdvojenost i socijalno-geografski problemi (1969.), Otok Mljet – prilog poznavanju obalne razvede-nosti (1970.), Otok Mljet: ekonomsko-geografska struktura (1970.), Otok Mljet (1970.), Krk – naš najveći otok (1970.), Ekonomska geografija Jugoslavije: udžbenik za IV razred ekonomskih škola (1970.; suautor R. Pavić), Rijeka – razvoj i suvremeno značenje (1971.), Marseille – najveća luka Francuske i Mediterana (1971.), Svjet-ska trgovačka mornarica u 1970. godini (1971.), Saplunara na otoku Mljetu, kompleks nepoznatih prirodnih ljepota (1971.), Otok Cres (1971.), Prilog poznavanju pomorstva i ribarstva otoka Mljeta u prošlosti i danas (1972.), Otok Rab – jedan od bisera sjevernog Jadrana (1972.), Marseille-Fos, najveća luka na Mediteranu (1973.), Nagli porast trgovačke flote u svijetu u razdoblju 1966-1976. i udio japanske brodogradnje (1974.), Pomorsko-ekonomska geografija svijeta: pomorsko-prometna geografija svijeta (skripta) (1974.), Prvih dvanaest mjeseci ponovno otvorenog Sueskog kanala (1974.), Osnove ekonomske geografije Jugoslavije (1974.), Mljet (1974.), Odgojno značenje geografskih sadržaja u nastavi osnovne škole (1974.), Cresko-lošinjska otočna skupi-na (1975.), Rijeka i njezina okolica – jedinstvena regionalna cjelina (1975.), Prilog poznavanju razvoja i lito-ralizacije naselja na otoku Mljetu (1976.), Rijeka (1975.), Regionalni razmještaj pomorskog robnog prometa i velikih luka u svijetu (1975.),  Nagli porast trgovačke flote u svijetu u razdoblju 1966.-1976. (1976.), Razvoj brodogradnje u svijetu, u razdoblju 1966.-1976. (1976.), Mljet – primjer izoliranog otoka (1977.), Prilog poznavanju reljefnih i hidrogeografskih značajki otoka Mljeta (1977.), Ljepote i znamenitosti Mljetskog jezera (1979.), Prometno-geografski položaj i perspektive turističke valorizacije otoka Cresa (1979.), Vransko jezero na Cresu – hidrološki, ekonomski i ekološki aspekt (1980.), Suvremene tendencije razvoja naselja na otoku Cresu (1980.), Pomorstvo otoka Cresa (1980.), Prirodna osnova geoprostora, udžbenik za I. razred gimnazije (1980.; 11 izdanja do 1996. suautori A. Kalogjera, M. Brazda, K. Derado, M. Šašek, V. Vujnović), Otok Cres: prilog poznavanju geografije naših otoka (1981.), Drevni Osor i legenda o Argonautima (1981.), Antićevi radovi o turizmu (1982.), Masovni tereti na svjetskom pomorskom tržištu: (regionalno-geografski aspekt) (1984.), Teku-ći tereti na međunarodnom pomorskom tržištu: (regionalno-geografski aspekti) (1984.), Otok Cres, Biblioteka male turističke monografije (1984.), Pomorska geografija svijeta (pomorsko-ekonomska regionalna geografija svijeta) (1984., 1987., 1994.), Vransko jezero na Cresu – golema prirodna „šterna“ (1985.), Trgovačka morna-rica u svijetu (regionalno-geografski aspekt) (1985.), Prilog poznavanju rodoslovnog stabla lošinjskih Haračića: u povodu 130. obljetnice rođenja prof. Ambroza Haračića (1985.), Selce: geografski položaj, prirodna osnova i razvoj naselja (1986.), Mediteran – prirodno-geografski i pomorsko-ekonomski aspekt, Rijeka (1986.), Prirod-no-geografske značajke kao poticajni i ograničavajući faktori razvoja jadranskih otoka (1987.), Prirodna osno-vica grada Rijeke (1988.), Prirodno-geografske značajke otoka Mljeta kao osnova društveno-ekonomske valori-zacije otočnog prostora (1989.), Prirodna osnova geoprostora i stanovništvo (1989.; suautori: A. Friganović,  M. Brazda, K. Derado, A. Kalođera), Die Inseln Cres und Lošinj – ein Beispiel gegensätzlicher Tendenzen in der Veränderung der zahlenmässigen Bevolkerungsbewegung in der Nachkriegszeit (1989.), Pomorska geografija Jugoslavije (1989.), Geografski i geoprometni položaj Jugoslavije upućuju na jadransku pomorsku orijentaciju (1989.), Prirodno-geografske značajke otoka Mljeta kao osnova društveno-ekonomske valorizacije otočnog pro-stora (1989.), Lošinj i Cres u doba osnivanja Hrvatske čitaonice u Malom Lošinju (1990.), Sueski kanal – naj-stariji i najprometniji umjetni pomorski prolaz u svijetu: (u povodu 15-godišnjice ponovnog otvaranja (1990.). Panamski kanal – jučer, danas i sutra: u povodu 75. obljetnice postojanja (1992.), St. Lawrence Seaway (Mor-ski put sv. Lovrijenca) – prometna važnost i funkcija (1992.), Kielski kanal: umjetna vrata Baltika: (uoči 100. obljetnice postojanja) (1993.), Rijeka – vodeća hrvatska luka (1993.), Riječka luka – geoprometni položaj, ra-zvoj i funkcija (1993.), Stari kartografski izvori u radovima Danila Klena (1993.), Prilog poznavanju demo-In memoriam 23/2 (2018) 207-211211grafskog razvoja grada Rijeke tijekom posljednja tri stoljeća (1994.), Cresko-lošinjsko otočje – geografska obiljež-ja (1995.), Prilog poznavanju geografskih osnova lokacije, funkcije i razvoja Osora (1995.), Svjetska trgovačka mornarica dosegla je dosad najveću tonažu (1995.), Rijeka – Haupthafen Kroatiens und wichtiger Transithafen für Mitteleuropa (1995.), Croatia – a coastal and maritime country (1996.), Prilog poznavanju pretpovijesnih gradina u okolici Bakra (1996.), Osnovna geografska obilježja Županije primorsko-goranske (1996.), Pomorska geografija svijeta (regionalna pomorska geografija svijeta) (1996.), Prilog poznavanju ukupnog broja hrvatskih jadranskih otoka i broja naseljenih otoka među njima (1997.), Izvorišta i vodotoci na području grada Rijeke (1997.), Pomorstvo Europe (Atlas Europe) (1997.), Jadransko more – vrata Srednje Europe (1998.; suautori B. Kesić; P. Komadina), Sjevernojadranske luke: vrata srednje Europe (1998.; suautori B. Kesić; P. Komadina), Prapovijesne gradine na području grada Rijeke (1998.), Rijeka – naš grad (1999.), Riječki izvori i vodotoci u vremenu prošlom i sadašnjem (1999.), Svi hrvatski otoci (2001.), Otok Cres: jedan od dva najveća hrvatska otoka (2001.; suautori: N. Buzjak, Ž. Car, T. Perinčić, R. Ozimec), Riječka luka – od malog emporija na ušću Rječine do lučkog sustava na obalama Kvarnera, Riječka luka – povijest, izgradnja, promet (2001.), Opatijski tramvaj: od opatije sv. Jakova do turističkog središta europskog značenja (2002.), Prilog poznavanju razmještaja prapovijesnih gradina na Grobnišćini (2002.). Cio životni put život profesora Stražičića bio je vezan s morem i njegovim obalama pa i u vrijeme liječenja te studiranja geografije i povijesti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Njegova pionirska i utemeljiteljska postignuća u području pomorske geografije neka budu poticaj hrvatskim geografima u aktivnijem uključivanju u istraživanje hrvatskoga jadranskog prostora u svrhu njegova kvalitetnog razvitka kao i napretka cijele naše domovine. Neka mu je vječna slava i hvala!Damir Magaš23/2 (2018) 207-211 In memoriam212

U spomen na život i djelo: profesor emeritus dr. sc. Nikola Stražičić (1924. – 2018.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia