Sanja Zubčić, Neocirkumfleks u čakavskom narječju, Rijeka: Filozofski fakultet, 2018

Marijana Tomelić Ćurlin

Tomelić Ćurlin, Marijana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

470Croatica et Slavica Iadertina XIV/I (2018)VRIJEDAN DOPRINOS U PROUČAVANJU ČAKAVSKE AKCENTUACIJESanja Zubčić, Neocirkumfleks u čakavskom narječju, Rijeka: Filozofski fakultet, 2018.Godine 2018. hrvatska je znanstvena javnost dobila još jedno vrijedno djelo veza-no za čakavsku akcentuaciju. Riječ je o knjizi Neocirkumfleks u čakavskom narječju vrsne jezikoslovke Sanje Zubčić, izvanredne profesorice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. O samoj autorici može se štošta reći: njezini su doprinosi hrvat-skoj znanstvenoj javnosti golemi, o čemu svjedoče brojna njezina jezičnopovijesna, dijalektološka, akcentološka, metodološka i druga istraživanja. Knjiga Neocirkumfleks u čakavskom narječju rezultat je autoričina dugogodišnjega zanimanja za akcentološku problematiku, kojom se autorica bavila i za potrebe svoje doktorske disertacije. Već u “Predgovoru” autorica postavlja jasne ciljeve: prvi se odnosi na nastojanje da se precizno definiraju kategorije u kojima u sjeverozapadnom čakavskom dolazi mla-đi neocirkumfleks i da se one rasloje na potkategorije, a drugi je cilj taj da se prikaže rasprostranjenost neocirkumfleksa u sjeverozapadnom čakavskom arealu.Uz “Predgovor” slijede još četiri poglavlja: “Uvod”, “Neocirkumfleks”, “Neocir-kumfleks u čakavskom” i “Zaključak”, u kojima se produbljuju i osvjetljavaju spo-znaje o slavenskoj akcentuaciji s posebnim osvrtom na fenomen neocirkumfleksa u čakavskom narječju. Knjizi su pridodane tri dijalektološke karte: “Neocirkumfleks u prezentu glagola”, “Neocirkumfleks u određenom liku pridjeva” i “Neocirkumfleks u sjevernozapad-nim čakavskim govorima”. Na kraju knjige nalazi se zavidan popis literature s preko 200 bibliografskih jedinica. Slijedi “Popis ispitanika” te bilješka o autorici. Knjiga je objavljena u okviru potpore Sveučilišta u Rijeci Prilozi za istraživanje čakavskih dijalekata na području zapadne Hrvatske voditeljice prof. dr. sc. Silvane Vranić.U uvodnom poglavlju knjige kratko se izlažu temeljne postavke u kronologiji je-zičnoga razvoja slavenskoga jezika. Uz kratku raspravu o polaznom naglasnom su-stavu u starijoj kroatističkoj literaturi u odnosu na noviju terminologiju i promišljanja predstavljen je temeljni naglasni inventar koji se sastoji od pet praslavenskih jedinica: akuta (), dugoga (ã) i kratkoga (à) neoakuta te dugoga (ȃ) i kratkoga (ȁ) cirkumflek-sa, kao i njihova distribucija u praslavenskom jeziku.Rečenicom “Neocirkumfleks je noviji dugi naglasak silazne intonacije koji se ra-zvio na dijelu slavenskoga teritorija u određenim uvjetima” počinje drugo poglavlje 471Prikazi / Reviews, 451-543knjige. U njemu se autorica dotiče postanka, statusa i prirode toga naglaska. Radi se o naglasku silazne intonacije, naglasku novijega postanka koji je karakterističan za kajkavske i sjevernočakavske govore. U teoretskom pristupu spominju se postavke dosadašnjih istraživanja u kojima se neocirkumfleks povezuju s kompenzacijskim du-ljenjem i metatonijom. Autorica detaljno razrađuje i argumentira navedene pristupe iznoseći iscrpna mišljenja i teorije oko postanka toga naglaska. Posebno se autorica zaustavlja na tezama M. Kapovića, koji je u kroatističkoj literaturi o tome naglasku podosta i pisao. Pojava se neocirkumfleksa povezuje sa zanaglasnom dužinom novi-jega postanka pa autorica tu pojavu detaljno u knjizi raščlanjuje. Osim toga u ovom je dijelu knjige prikazana i distribucija neocirkumfleksa u slo-venskom jeziku i kajkavskom narječju. Preglednosti radi autorica daje tablični pre-gled kategorija u kojima se javlja neocirkumfleks u navedenim jezičnim sustavima, slovenskom i kajkavskom te zaključuje da se neocirkumfleks pojavljuje uglavnom u istim kategorijama u tim dvama sustavima. Osim toga, postanak je neocirkumfleksa u slovenskom i kajkavskom uvjetovan fonološkim razlozima, dok je u sjeverozapadnim čakavskim govorima uvjetovan fonološkim i morfološkim čimbenicima.Slijedi treće, središnje poglavlje u knjizi, koje se proteže na kojih stotinjak stranica u kojemu autorica nakon terminološkoga određenja korpusa koji je u središtu njezi-na proučavanja donosi i detaljan pregled dosadašnjega istraživanja sjeverozapadnoga čakavskoga sustava. Vrlo razumljivo i temeljito prikazuje tumačenja, metodološke pristupe i modele najrecentnijih imena na polju akcentuacije. Nakon teritorijalnoga određenja sjeverozapadnoga čakavskoga područja slijedi preciznije određenje neocir-kumfleksa, odnosno određenje kategorija u kojima se taj naglasak ostvaruje. Autorica jasno određuje tipove prezenta, a zatim određene pridjeve i podtipove u kojima se taj naglasak ostvaruje. Opsežna je to studija s velikim brojem primjera koje je autorica prikupila vlastitim terenskim istraživanjem. U analizi prve kategorije, u prezentu gla-gola autorica prihvaća klasifikaciju predstavnika moskovske akcentološke škole V. A. Dyboa te spominje glagole s tematskim vokalom e i s tematskim vokalom i. Prve posebno precizira nazivom prezenti e-tipa, odnosno prezenti s tematskim vokalom e te ih raščlanjuje prema dočetku prezentske osnove na e-, je- i ne-prezente. Zatim slije-di autoričino utvrđivanje naglasne tipologije glagola s neocirkumfleksom. Odabirom triju reprezentativnih sjeverozapadnih čakavskih govora Grobnika, Orleca i Orbanića, tablično se prikazuju pojedini glagoli s tematskim vokalom e prema naglasnim para-digmama te se nakon iscrpne analize i pregleda zaključuje da se neocirkumfleks može ostvarivati: “(a) u svih e-prezenata s osnovom na sonant koji su bili i jesu dijelom n. t. a te u onih glagola koji su u n. t. a prešli iz n. t. c; b) u svih je-prezenata koji su bili i jesu dijelom n. t. a; c) u svih ne-prezenata koji su bili i jesu dijelom n. t. a; d) u e-pre-472Croatica et Slavica Iadertina XIV/I (2018)zenata s osnovom na šumnik koji su bili i ostali dijelom n. t. a” (Zubčić 2018: 89–90). Potom se autorica okreće analizi glagola s neocirkumfleksom u sjeverozapadnim ča-kavskim govorima te, s obzirom na broj kategorija s neocirkumfleksom u prezentu (Karta 1. “Neocirkumfleks u prezentu glagola”, str. 173), dijeli govore unutar dijale-kata i njihovih poddijalekata. Nakon iscrpnoga pregleda punktova kratko se navodi da se ovaj naglasak, osim u prezentu, potvrđuje i u glagolskom prilogu sadašnjem, i to onih glagola koji u prezentu imaju taj naglasak. Autorica ovu cjelinu zaključuje tvrd-njom da je neocirkumfleks u prezentu glagola povezan s trima pojavnostima: mjestom naglaska, morfologijom glagola i naglasnim tipom te “(…) da bi se realizirao neocir-kumfleks, moraju biti zadovoljena sva tri čimbenika” (Zubčić 2018: 108). U analizi druge kategorije, pridjeva određenoga lika, spominju se također relevantni podatci iz dosadašnjih istraživanja, no autorica jasno sebi zacrtava cilj: “(…) pokušati točno odrediti u kojih se pridjeva određenoga lika ostvaruje neocirkumfleks, podi-jeliti ih u kategorije te popisati u kojim se mjesnim govorima taj naglasak ostvaruje u određenih pridjeva” (Zubčić 2018: 115). Kao i u prethodnoj kategoriji, i ovdje se kreće od naglasne tipologije pridjeva s neocirkumfleksom. Analiza je pokazala da se ovaj naglasak ostvaruje u određenih pridjeva koji su bili dijelom naglasnoga tipa a te da se neocirkumfleks javlja “(…) u pridjeva određenoga lika uvijek samo na zadnjem, katkad jedinom vokalu osnove” (Zubčić 2018: 126). Što se tiče naglasnoga tipa b, u nj se ubrajaju oni pridjevi koji su u neodređenom liku imali naglasak na nastavku koji je nakon redukcije poluglasa u nominativu jednine muškoga roda unatražno pomaknut na vokal osnove. Autorica dalje navodi i tvorbene obrasce pridjeva s neocirkumflek-som te zaključuje “(…) da postoji određen stupanj povezanosti između načina tvorbe pridjeva i pripadnosti naglasnom tipu, odnosno tvorbeni sufiksi kojima se tvore samo oni pridjevi koji u szčak. mogu nositi neocirkumfleks” (Zubčić 2018: 131).Analiza određenih pridjeva s neocirkumfleskom pokazala je da i ovaj naglasak ovisi o naglasnom tipu pa su izdvojene dvije kategorije: pridjevi naglasnoga tipa a i pridjevi naglasnoga tipa b. Potom slijedi grupiranje mjesnih govora s obzirom na pojavnost neocirkumfleksa u određenom pridjevu prema broju kategorija (Karta 2. “Neocirkum-fleks u određenom liku pridjeva”, str. 174.) te unutar pojedinih dijalekata i njihovih poddijalekata. Autorica ovu cjelinu zaključuje tvrdnjom da je neocirkumfleks u odre-đenom liku pridjeva povezan s dvjema pojavnostima: mjestom naglaska i naglasnim tipom pridjeva te “(…) da bi se realizirao neocirkumfleks, moraju biti zadovoljena oba čimbenika” (Zubčić 2018: 137). Prema tome, iz navedenoga proizlazi da je po-java neocirkumfleksa u određenih pridjeva i u prezentu glagola u sjeverozapadnim čakavskim govorima uvjetovana i fonološkim i morfološkim čimbenicima.Slijedi zaključno poglavlje knjige u kojemu se sažimlju spoznaje o neocirkumfleksu 473Prikazi / Reviews, 451-543u sjeverozapadnim čakavskim govorima (Karta 3. “Neocirkumfleks u sjeverozapad-nim čakavskim govorima”, str. 175); on se u sjeverozapadnim čakavskim govorima pojavljuje u dvjema kategorijama: prezentu glagola i određenom pridjevu te je u obje-ma kategorijama uvjetovan mjestom naglaska i naglasnim tipom. Knjiga donosi razne dosadašnje spoznaje, ali nudi i nova saznanja. “U 34 od 84 istražena szčak. govora, što čini 40%, potvrđuje se neocirkumfleks i u prezentu i u određenom liku pridjeva. U preostalih 50 mjesnih govora (60%) neocirkumfleks se potvrđuje samo u prezentu glagola, u širokom rasponu zastupljenosti njegovih kategorija, od sviju četiriju, do samo jedne, treće” (Zubčić 2018: 150). Zaključno poglavlje donosi i stratifikaciju sjeverozapadnih čakavskih govora. Vrlo je bitno naglasiti da sjeverozapadni čakavski govor čini onaj govor kojemu je neocirkumfleks sustavan barem u jednoj kategoriji (četiri glagolske i dvije pridjevske).Kao što je već rečeno, konzultirana literatura doista je bogata, oko 200 bibliograf-skih jedinica. Nalaze se tu i domaći i strani autori, starija i novija akcentološka i dijalektološka djela.Knjiga Neocirkumfleks u čakavskom narječju Sanje Zubčić vrijedan je doprinos hrvatskoj znanstvenoj stvarnosti. Vjerujemo da je iz svega rečenoga razvidno kako će ova knjiga biti nezaobilazna filolozima, ali i svima onima koji se bave proučavanjem hrvatskih dijalekata i njihovom prozodijom. Stoga autorici i izdavaču na kraju valja čestitati na ovom vrijednom izdanju.Marijana Tomelić Ćurlin

Vrijedan doprinos u proučavanju čakavske akcentuacije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia