Kristina JUDAŠ

Croatian

Judaš, Kristina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

214Prikazi i recenzijeScrinia Slavonica. Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 16, Slavonski Brod, 2016., 485 str.Na dvadesetu godišnjicu osnutka Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, već tradicionalno pod vodstvom glavnog i odgovornog urednika Stanka Andrića, objavljen je u listopadu 2016. godine i šesnaesti broj znanstve-nog časopisa Scrinia Slavonica. Godišnjak na 485 stranica sastoji se od pet cjelina: prva cjelina sadrži trinaest autorskih članaka poredanih kronološkim redom s obzirom na temu, a zatim slijede rubrike Građa, Kronika, In memoriam, te Prikazi i osvrti. Godišnjak započinje radom »Seditio i στάσις : Tacit i Kasije Dion o pobuni panonskih legija 14. g.« (9–33) Josipa Parata, koji analizira najpodrobnije zapise o pobuni panonskih legija 14. godine, to jest relevantne ulomke Tacitovih Anala i Dionove Rimske povijesti. Pristupajući spomenutim izvješćima kao literarno-historiografskim osvrtima, autor razjaš-njava njihove temeljne sličnosti i razlike, način na koji se razmatrani ulomci uklapaju u cjeline kojima pripadaju te kako se na primjeru panonske pobune manifestiraju Tacitovi i Dionovi vojno-politički pogledi. Oba promatrana ulomka objavljena su u prilogu na kraju rada, i to u izvorniku te prijevodu na hrvatski jezik. U radu »Srednjovjekovne obrambene građevine na kartama iz 18. i 19. stoljeća u Držav-nom arhivu u Osijeku: Serije karata Beljskog, Valpovačkog i Vukovarskog vlastelinstva te zbirke zemljišnih karata Slavonije i Srijema« (36–52) Danijel Jelaš na primjeru karto-grafskih cjelina iz 18. i 19. stoljeća u fundusu Državnog arhiva u Osijeku problematizira ulogu novovjekovnih karata u medievističkim istraživanjima. Autor je izdvojio 44 karte na kojima se nalaze prikazi utvrda Atya, Baranyavár, Csák, Herman, Korođ, Leva, Sotin, Valpovo, tvrđave i dvora u Iloku te ruševine Ćilije kod Antina i Turskog grada kod Gabo-ša. Rad donosi pregled osnovnih podataka o svakoj utvrdi te kratak opis prikaza utvrda na kartama Državnog arhiva u Osijeku. U prilogu na kraju rada nalazi se i popis kartografskih izvora te osam reprodukcija karata.Rad Nedima Zahirovića »Mustafa-beg Halilbegović: iločki uglednik i sufija iz druge po-lovice 16. stoljeća« (63–70), donosi pregled poznatih podataka o dervišu, sufiji i osman-skom ugledniku Mustafa-begu Halilbegoviću, koji je živio u drugoj polovici 16. stoljeća u Voćinu (Šarengradu) pokraj Iloka. Nadalje, autor razmatra izvorne podatke koji govore o Mustafa-begu, odnosno dvije priče u djelu  Silsiletü l-muḳarrabîn beogradskog muftije Munirija, napisanom početkom 17. stoljeća, a sačuvanom u jednom primjerku koji se nalazi u biblioteci Sulejmaniji u Istanbulu. Muniri-efendi zabilježio je da je spomenute priče čuo upravo od Mustafa-bega, a događaji navedeni u objema crticama vezani su za čuvenoga halvetijskog šejha Muslihuddina, koji je Mustafa-begu bio duhovni vodič na sufijskom putu. Kako bi upoznao čitatelje sa sadržajem tih dviju crtica, autor je uključio u rad njihovu transkripciju i prijevod na hrvatski jezik. Anđelko Vlašić u radu »Iskorištavanje šuma u Slavoniji u osmanskom razdoblju (1526. – 1691.)« (71–90) iznosi pretpostavku da je za vladavine Osmanskog Carstva u Slavoniji više od 70% njezina prostora bilo prekriveno šumom. Budući da se slavonske šume koristilo kako za vojne potrebe tijekom habsburško-osmanskih ratova tako i za indi-vidualne potrebe civilnog stanovništva, autor pokušava utvrditi na koje se pobližne načine i u kojoj mjeri iskorištavalo slavonske šume te odgovoriti na pitanje koje su bile trajne 215CCP 81 (2018.), str. 191–214posljedice osmanske eksploatacije šuma na slavonskome šumskom fondu 16. i 17. stolje-ća. Analizom neobjavljenih i objavljenih izvora autor zaključuje da osmanska vlast nije provodila posebnu ili drukčiju politiku spram slavonskoga šumskog fonda u usporedbi sa situacijom u drugim dijelovima Osmanskog Carstva te da je slavonski šumski fond tije-kom osmanske vladavine ostao nepromijenjen. Autori Milan Vrbanus i Robert Skenderović u radu »Trgovački promet na tridesetnici Brod od 19. studenoga 1719. do kraja lipnja 1721.« (91–146), bogato opremljenom ta-blicama i grafikonima, predstavljaju rezultate analize trgovačkog prometa robe dovezene na tridesetnicu Brod, provedene na temelju sačuvanog zapisnika spomenute tridesetnice. Primjenom kvantitativnih metoda autori utvrđuju određene karakteristike trgovačke dje-latnosti, primjerice prebivalište trgovaca, vrijednosti i odredišta dopremljene robe, mjesto nabave, način transporta i vrste robe te karakteristike trgovačke djelatnosti brodskih trgo-vaca i trgovačkih družina. Autori zaključuju da se na području Broda i brodske okolice u proučavanom razdoblju odvijala značajna gospodarska djelatnost, osobito u pojedinim kategorijama stočarstva, vinogradarstva, voćarstva i povrtlarstva. Već spomenuti Robert Skenderović posvetio se i problemima istraživanja demografskih kretanja u predmodernim zajednicama u radu »Smrtnost nekrštene novorođenčadi kao problem u istraživanju nataliteta i mortaliteta katoličkih zajednica u Slavoniji, Srijemu i Baranji tijekom 18. stoljeća« (147–164). Autor na temelju zapisa u kanonskim vizitacija-ma slavonskih, srijemskih i baranjskih župa iz 18. stoljeća razmatra teološke aspekte pro-blema smrtnosti nekrštene novorođenčadi. Budući da su iz toga temelja proizlazile prakse koje su utjecale na kvalitetu vođenja zapisa o rođenima, tj. krštenima i umrlima, kanonske vizitacije posredno čine važan izvor za demografsku povijest. Srodnom temom bavi se i Eldina Lovaš u radu  »Reformirano stanovništvo sela Zmajevca u prvoj p olovici 19. stoljeća (1827. – 1850.)« (165–198), koji analizom podataka matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih prikazuje detaljnu demografsku strukturu stanovništva jednog područja. Analizom podataka prikazani su načini identifikacije mladenaca te godiš-nja, sezonska i mjesečna raspodjela vjenčanja, zatim ukupan broj rođene djece unutar prou-čavanog razdoblja, spolna struktura rođenih i broj mrtvorođene djece te godišnja i sezonska raspodjela umrlih, njihova starosna struktura i uzroci smrti. Rezultati analize potkrijepljeni su pripadajućim grafikonima i tablicama, a generalno upućuju na zaključak kako Zmajevac slijedi glavne hrvatske i europske demografske trendove u prvoj polovici 19. stoljeća.»Hrvatski ban Karlo (Károly) Khuen-Héderváry i hrvatsko nacionalno pitanje« (199–226), rad Ladislava Heke, uz prikaz političke i državničke karijere Karla Khuen-Héderváryja, analizira političke prilike u Ugarskoj i Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća i počet-kom 20. stoljeća te ulogu hrvatskog bana u odnosima između dviju država i dvaju naroda tijekom njegova banovanja i obnašanja funkcije ministra predsjednika ugarske vlade. Au-tor također problematizira predodžbe stvorene o Héderváryju, zaključujući da se, unatoč opravdanim kritikama, predodžba o njemu ipak postupno mijenja te se vrednuje djelatnost koju je poduzeo na polju gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvatske, a posebno Zagreba. Mislav Gabelica rekonstruira uporišta i društvenu strukturu frankovaca, odnosno pristaša Čiste stranke prava na prostoru Požeške županije u radu »Frankovci u Požeškoj županiji uoči Prvoga svjetskog rata« (227–259). Rad obuhvaća razdoblje od 1906. godine, kada počinje 216Prikazi i recenzijeprodor Čiste stranke prava u Požešku, Virovitičku i Srijemsku županiju, do 1914. godine, kada s izbijanjem svjetskog rata zamiru stranačke aktivnosti u Hrvatskoj. Na temelju lite-rature, novinskih članaka te objavljenih i neobjavljenih izvora, autor zaključuje da su druš-tvenu podlogu Starčevićeve Hrvatske stranke prava u promatranoj županiji činili niži slojevi stanovništva, što se podudaralo s općom slikom društvene strukture pristaša te stranke u hrvatskoj historiografiji. Izuzetak su predstavljale pristaše stranke u gradu Brodu i trgovištu Pakracu, gdje su frankovci uživali snažnu podršku imućnog građanstva židovskog porijekla. Sljedeća dva članka posvećena su nacionalnim manjinama na prostoru Slavonije u 20. stolje-ću. U prvome, naslova »Mađari istočne Slavonije između dvaju svjetskih ratova« (261–300) Denis Njari donosi prikaz položaja mađarske nacionalne manjine u međuratnom razdoblju. Rad je utemeljen na arhivskoj građi nastaloj terenskim istraživanjem te razgovorima Imre Deáka s pripadnicima mađarske nacionalne manjine u istočnoj Slavoniji u drugoj polovici 20. stoljeća, koja je pohranjena u arhivu Državne knjižnice Szécsényi u Budimpešti u zbirci rukopisa te pisana isključivo na mađarskom jeziku. Na temelju zabilježenih primjera, autor zaključuje da su Mađari u istočnoj Slavoniji u međuratnom razdoblju svakako bili diskrimi-nirani kao nacionalna skupina u odnosu na hrvatsko i posebice srpsko stanovništvo. Ta se diskriminacija ponajprije očitovala na planu vjerskih prava, prava na obrazovanje na vlasti-tom jeziku te u neskrivenoj isključenosti slavonskih Mađara iz agrarne reforme. Filip Škiljan autor je rada »Poljaci u novogradiškoj i brodskoj Posavini« (301–319), u kojem se na temelju dubinskih polustrukturiranih intervjua i studijskog istraživanja građe Hrvatskoga državnog arhiva, Matičnog ureda u Starom Petrovom Selu te Državnog zavo-da za statistiku bavi istraživanjem doseljavanja, prebivanja i asimilacije poljske manjine na području brodske i novogradiške Posavine. Poljaci su se na spomenuti teritorij doselili oko 1900. godine, da bi se u narednom razdoblju postupno asimilirali. Kao dokaz gotovo potpune asimiliranosti poljske nacionalne manjine na promatranom području, autor upu-ćuje na podatke u popisu stanovništva iz 2011. godine.»Određivanje hrvatsko-srbijanske granice u svjetlu sukoba hrvatskog i vojvođanskog partijskog vodstva tijekom Drugog svjetskog rata« (312–351) rad je Marka Keve, u ko-jem autor na temelju analize arhivskih i objavljenih dokumenata te relevantne literatu-re razmatra odnos hrvatskog i vojvođanskog komunističkog partijskog vodstva u okviru određivanja granice na Dunavu. Granica Republike Hrvatske i Srbije podijeljena je pri razgraničenju 1945. godine, no, zbog različitih interpretacija Centralnog komiteta KPH i Pokrajinskog komiteta KPJ za Vojvodinu, postojala su tri sporna područja: Baranja, Bač-ka i Srijem. Razdiobu teritorija u konačnici je riješilo vodstvo KPJ osnivajući Komisiju za razgraničenje, no u sukobu hrvatske i vojvođanske struje unutar Partije veliku ulogu odigrao je Josip Broz Tito jer je, zaključuje autor, oportunističkim pogledom na navedeni sukob odlučio kazniti »velikohrvatska« posezanja za teritorijem, a nagraditi »velikovoj-vođansku« politiku.  Posljednji članak u prvoj rubrici djelo je Sergeja Filipovića pod naslovom »Osnivanje i djelovanje Samoupravne interesne zajednice za standard učenika i studenata općine Osi-jek od 1975. do 1979.« (353–381). SIZ za standard učenika i studenata općine Osijek postojala je od 1975. do 1979. godine. Autor na temelju arhivskih izvora opisuje poslove SIZ-a, istražuje financijsko poslovanje, ulaganje u objekte studentskog standarda, kre-217CCP 81 (2018.), str. 191–214ditiranje i stipendiranje učenika i studenata te rad tijela SIZ-a, a u konačnici daje ocjenu uspješnosti njegova djelovanja. Tako zaključuje da je SIZ djelomično ispunio svoju svr-hu, postignuvši možda najveći uspjeh kreditiranjem preko 1000 učenika i studenata, no s druge strane nije uspio potaknuti među radništvom veću svijest o važnosti raspravljanja o pitanjima ulaganja u učenički i studentski standard.U rubrici »Građa«, posvećenoj objavi izvora, objavljen je stručni rad Mate Artukovića pod naslovom »Robert Schuman o sibinjskim žrtvama« (383–404). Uz uvodnu napomenu au-tora, objavljeno je pismo pravnika i francuskog državnika Roberta Schumana diplomatu, političaru i publicistu Iliji Jukiću iz 1935. godine. Pismo se čuva u Arhivu Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti u fondu Trumbićeva ostavština, a uz transkript je objavljena i njegova reprodukcija. Uz pismo je objavljen i Schumanov članak iz iste godine, objavljen u francuskom listu Sept pod naslovom Ujedinjenje strahovladom i krvlju u Jugoslaviji. Oba izvora odražavaju Schumanov kritički stav prema promidžbi jugoslavenske diplo-macije, represijama u Kraljevini Jugoslaviji te pogrešnom stavu francuskog novinstva o pravom stanju u Kraljevini Jugoslaviji, osobito u Hrvatskoj.Budući da je 2016. godine Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvat-skoga instituta za povijest proslavila dvadesetu godišnjicu od osnutka, cjelina »Kronika« (405–415), donosi prigodni članak glavnog i odgovornog urednika Stanka Andrića. Pod naslovom »Uz dvadesetu obljetnicu Podružnice« izložene su okolnosti u kojima je Po-družnica osnovana te je donesen pregled djelovanja i postignuća u prvih dvadeset godina rada. U tekstu »Treća dodjela Nagrade Podružnice mladim povjesničarima«, nagrade ute-meljene 2013. godine, kojoj je cilj promicanje istraživanja povijesti sjeveroistočnog dijela Hrvatske, Stanko Andrić izvještava o trećoj dodjeli »Nagrade za najbolji rad mladih po-vjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje«. Prvu nagradu dobio je Marko Kevo za rad »Hrvatsko-srbijanska granica kao sjeme razdora između hrvatskog i vojvođanskog partijskog vodstva tijekom Drugog svjetskog rata«. Druga nagrada dodijeljena je Mihaelu Sučiću za rad »Između potencijala i stvarnosti – demografska kretanja i stočarsko-ratarski problemi trgovišta Valpovo u prvoj polovici 18. stoljeća«, dok je treću nagradu primio Hrvoje Pavić za rad »Ivan Kapistran I. pl. Adamovich de Csepin (1726.-1808.).« Časopis u ovome broju donosi »In memoriam« (417–425) istaknutom mađarskom povje-sničaru Lászlu Koszti (1962. – 2015.), također sastavljenom iz pera Stanka Andrića, dok Robert Skenderović piše u spomen uglednom književniku i znanstveniku te najvećem poznavatelju povijesti i kulture bačkih Hrvata dr. Anti Sekuliću (1920. – 2016.).Uobičajeno, i ovaj svezak je zaključen cjelinom »Prikazi i osvrti« (427–468), koja u ovo-me broju sadrži trinaest prikaza literature novijeg datuma te dva osvrta na održane znan-stvene skupove.Ovim se brojem Scrinia Slavonica potvrdila kao značajan i relevantan časopis za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Svojom strukturom i problemskim pristupom te prijevodima kod nas slabo poznatih, a zanimljivih tekstova za našu povijest, Scrinia Slavonica zaslu-žuje i opravdava svoje istaknuto mjesto među domaćim časopisima iz područja humani-stičkih znanosti.Kristina Judaš

Scrinia Slavonica. Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 16, Slavonski Brod,2016., 485 str

Scrinia Slavonica. Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema iBaranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 16, Slavonski Brod,2016., 485 str

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia