Uredništvo

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

133kronika kajkavianaZORISLAV DREMPETIĆ HRČIĆ – IN MEMORIAMZorislav Drempetić Hrčić, hrvatski slikar “zagorskih sanja”, autor prvih naslovnica časo-pisa Kaj od 1968. godine („Klasje“), član Kaj-kavskoga spravišča od njegovih početaka 1973. Rodio se 17. veljače 1934. godine u Do-njoj Stubici u Hrvatskom zagorju. Preminuo je u nedjelju, 28. listopada 2018. godine, nakon duge i teške bolesti. Umjetničku naobrazbu za-počinje petogodišnjim školovanjem na Slikar-skom odjelu pri Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Prvu godinu slikarskog studija upi-suje na Ljubljanskoj likovnoj akademiji, a di-plomira u Zagrebu na Akademiji likovnih um-jetnosti 1961. u klasi profesora Ljube Babića. Bio je istaknuti kulturni i javni djelatnik, dugogodišnji muzeolog: od 1973. bio je kustos, a od 1978. i direktor Muzeja seljačkih buna; prvi ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja od njihovog osnivanja 1993., pa do odlaska u mi-rovinu 1999. godine. Akademski slikar bogatog opusa - u ras-ponu od apstrakcije do figuracije i zavičajnih krajolika (“Posvećenost zavičaju” – I. Reber-ski) - izlagao je na više od 70 samostalnih te preko 200 skupnih izložaba u domovini i ino-zemstvu.Drempetićevu slikarstvu povjesničari umjetnosti daju značajno mjesto u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Njegova se djela nalaze u više uglednih domaćih i inozemnih galerija i muzeja te u brojnim zbirkama. Velik broj djela darovao je u dobrotvorne svrhe, za ratne stradalnike u Hrvatskoj, kao i za obnovu porušenih spomenika kulture. Za svoj rad i unapređivanje kulturne djelatnosti više je puta odlikovan. Dobitnik je Plakete Krapin-sko-zagorske županije za životno djelo (2015.), isto priznanje dodijelila mu je i Općina Donja Stubica (2015.), a nositelj je Reda Danice hrvat-ske s likom Marka Marulića za osobne zaslu-ge u kulturi (1996.) te međunarodnog ordena Cordon Bleu du Saint Esprit za zasluge u um-jetnosti i kulturnoj znanosti L'art de Leonardo Da Vinci (1987.)U sklopu izložbenog programa Kajkav-skoga spravišča (Galerija Kaj), Zorislav Drem-petić Hrčić posljednji put je izlagao u predvor-ju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagre-† Zorislav Drempetić Hrčić (1934. - 2018.)134Kronika kajkaviana - KAJ, LI, Zagreb 3-4 (2018)bu od 19. do 25. studenoga 2008. - izložba slika POSVEĆENOST ZAVIČAJU (ulja) – u povodu svečanog obilježavanja 40-letnice časopisa Kaj i 35-godišnjeg djelovanja Kajkavskoga spra-višča. Znanstveni članak o izložbi i umjetniko-vu djelu SLIKA O DUŠI ZAGORSKOG KRA-JOLIKA objavila je dr. sc. Ivanka Reberski u časopisu Kaj, br. 6/2008. [KAJ, časopis za knji-ževnost, umjetnost, kulturu (0453-1116) XLI (2008), 6; 133-136]     ***Ivanka Reberski:DREMPETIĆ: MALA KRITIČKA  RETROSPEKTIVA, 2011. (iz  predgovora kataloga izložbe - sažetak):“Malo je umjetnika čiji je slikarski svijet tako duboko obilježen mjestom rođenja kao Drempetićev. U tišini svoje regije Zorislav Drempetić Hrčić desetljećima stvara idealnu sliku svijeta usuprot novim avangardnim tren-dovima, pa se njegovo djelo ponajviše pamti po čudesnoj vizionarnosti zavičajnog prosto-ra. Sagledavajući njegov prijeđeni put sažeto su prikazane najvažnije, iako ne i sve, faze i pre-obrazbe kojima je Drempetić prolazio, od naj-ranijih djela, na koja se gotovo posve već zabo-ravilo, do najnovijih radova nastalih ove godi-ne. Ta njegova razvojna linija vrlo je složena i premda naoko kontroverzna ona je logična, na što se ovim prikazom jasno potvrdilo. Dreme-petić ne bi bio istinski suvremenik druge polo-vine dvadesetog stoljeća da je propustio sudje-lovati u pojavama koje su vrtoglavo mijenjale smjerove tradicionalnog slikarstva. Nastaniv-ši svoje najranije slike halucinantnom moti-vikom, on se zapravo angažirano referirao na suvremenu zbilju. Potom su uslijedila apstrak-tna okušavanja. Samosvojnost koja ga je obilje-žila od samih početaka dala je autentični biljeg i toj ranoj apstraktnoj dionici, koja se uobliči-la na motivima zavičajnoga kraja i na nostal-gičnim sjećanjima na oronule zidove starih zagorskih dvoraca i kurija što ih je pamtio još Naslovnica 1. br. Kaja (Z. Drempetić Hrčić:  “Klasje”)iz djetinjstva. Vrativši se figuraciji početkom sedamdesetih okrenuo se svojim korijenima, prepoznavši u prostoru zavičajnog kraja svoju povijesnu šansu. U Drempetićevu imaginaciju pomalo se uselila – regionalna motivika, s ko-jom se isprva putem simbolike, kao u ciklusu 'starih vura', a potom izravno i bez imalo alu-zivnih natruha, referirao na golu stvarnost za-vičajnog prostora. Kraće vrijeme posvetio se životu zagorskoga sela i seljaka, a potom je za-počela Drempetićeva elegija o 'harmoniji pro-stora', koja još traje. Njegova zamisao o svijetu u koji se povukao i koji je isključivo nadalje sli-kao, stala se pretvarati u prave edenske prizore, u magična uprizorenja prirode iz koje kao da iz prošlosti izranjaju relikti kulturne baštine gu-sto razasuti Zagorjem.” (https://www.bib.irb.hr/560257)   Uredništvo

ZORISLAV DREMPETIĆ HRČIĆ - IN MEMORIAM

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia