Božidar Finka

Finka, Božidar

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

bačkog sastanka pod pretpostavkom da će oni biti ubrzo stilizirani i prihva-ćeni. Ali kada do toga nije došlo ni nakon više od pola godine, članovi ured-ništva su posumnjali u legalnost svojega rada, pa su u jesen 1969. zbog toga, a i zbog neriješenog pitanja prostorija i financijalnih uvjeta, obustavili rad i predali Matici hrvatskoj uvjetnu ostavku. Tako je, naravno, dalje izrađivanje Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika došlo u pitanje. Odgovor upravnog odbora Matice srpske na ovdje od-štampani prijedlog zaključaka čeka se već zaista dugo, tako dugo da to za[,sta ugrožava nastavak posla. Činjenica je da je posao zastao i da se neće nastaviti sve dotle dok se ne legaliziraju zaključci Zagrebačkoga sastanka i dok se ne ostvare i drugi uvjeti potrebni za normalan rad. A da bi naši čitaooi i potonji naraštaji znali kako stoje stvari oko Rječnika i zašto su zapeli radovi, objavljujemo ovaj tekst radi mogućnosti vlastitog pro-suđivanja. O NAŠIM JEZIČNIM ATLASIMA I DIJALEKTOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA Božidar Finka U na'stojanju da se šira javnost upozna s našim glavnim jezičnim problemi-ma i s djelatnošću jezičnih stručnjaka na njihovu rješavanju, nedavno smo u Jeziku objavili prilog P. Šimunovića o suvremenim onomastičkim istraživanj,i-ma u Hrvatskoj.1 Sada donO'simo prilog o stanju i problemima dijalektoloških istraž!ivanja. I Dijalektologija ima u Hrvatskoj dugu tradiciju. Sva su naša narječja u du-gom povijesnom razdoblju života hrvatskog jezika služila i kao knj1iževni jezici. Prosto,r je upotrebe tih književnih jezika bio nužno ograničen, ali su ipak književni proizvodi prelazi1i svoje uže granice, namećući se i onim sredinama gdje su postojale drukčije jezične navike. Može se doista reći da se već i prije ilirskoga pokreta i Gaja sva naša jezična i književna tradiicija isprepletaia i međusobno dopunjavala; ništa nije bilo nigdje u tolikoj mjeri ne,poznato da bi se smatralo kao strano, tuđe. Naša je, dakle, višestoljetna književna pro-izvodnja izvršila golemu i stvarnu ulogu otkrivanja i upoznavanja raznO'liko·sti i bogatstva cjelokupnoga jezičnoga blaga sadržanoga u našim narječjima i 1 Petar Šimunović, Suvremena onomastička istraživanja u Hrvatskoj. Jezik, 2, 1969-70, 42-48. 108 'a-d-a 1g il-:a ti e a •· ::::mo!lm mjesnim govorima. Polazeći upravo od te činjenice, u velikom je ?"'Jvije5nom Rječniku hrvatskoga Hi srpskoga jezika Jugoslavenske akademije r:::ano;;ti i umjetnosti u većoj ili manjoj mjeri zastupljeno jezično blago svih :Ji književnosti, a ne samo štokavske, pa je tako Akademijin Rječnik do sada u.=jpotpunija riznica svega onoga Što sadržavaju tekstovi svih oblika naših f..:::jiževnih jezika, od samoga ulaska našega jezika u porodicu jezika s pisme· :::;.m. književnim oblikom i izrazom. Gajeva je reforma utrla put za još čvršću ::")~·ezano;;t u književnom zajedništvu prntežno na štokavskoj tradiciji i na :~meljima štokavske govorne osnovice. I znanstveno zanimanje za naša narječja ima svoj dug povijesni put. Već ;.;_i ~ i naši stari leksikografi suočili s dijalekatsk1im šarenilom te su ga na-;.tojali prikazati i u svojim rječnicima. Tako npr. u Belostenčevu kajkavskom rječniku iz god. 1740. neprekidno susrećemo oznake kojima autQr upućuje da j.- koja riječ slavonska ( tj. štokavska) ili dalmatinska ( tj. štokavska ili čakav­•l...a,. donekle je i zabilježena u liku štokavskom ili čakavskom. Jezično su blago •re-clno...-ali i poznati naši stariji jezikoslovci, među njima najuspješnije B. Kašić u svojoj poznatoj gramatici2 iz god. 1604. Oni su pridonijeli da se razvije ;." ije5t o jezičnom jedinstvu naše dijalekatske raznovrsnosti i pomogli stvara-nju osjećaja za potrebom da se međusobno približe »partes disiectae« našega 5ezičnog i našega narodnoga bića. Ilirci su također nužno bili i dijalektolozi jer su morali odabirati, a da bi se mo;fo odabirati, trebalo je jezičnu gractu i poznavati i vrednovati. Jezične borbe u 19. stoljeću, oisobito između »riječke škole« na čelu s F. Kurelcem zagrebačke škole« s najpoznatijim predstavnikom A. V. Tkalčevićem, na-;;tH-ak 5u sličnih nastojanja, makar u izm1ijenjenim ideološkim i povijesnim prilikama. lako naša dijalektologija, kao što se letimično pokazalo, ima dugu tradiciju. sve joj do po1tkraj 19. stoljeća nije prava svrha sustavno proučavanje dijalekata. nego se neizdiferencirano uklapa u opće pokušaje znanstvene ili praktične jezične djelatnosti, koja se pretežno ticala izbora i oblika književnog j.:--zika. JI ~afa moderna, suvremena dijalektologija, kao i uopće naša jezična znanost, :ujtjefoje je povezana uz najveće ime hrvatske lingvistike - prof. Stjepana {,.--;ića. Po hšiću je stekla takav znanstveni domet koji joj osigurava dolično mjesto i u jugoslavenskim i u svjetskim razmjerima. lvšićevi su radovi o što-ia~kim. čakavskim i kajkavskim govorima čvrst temelj i sigurno po'1azište '.l ;;•im našim današnjim dijalektološkim istraživanj<ima. Ivšićevi nastavljači, poČ(»Ši od prof. M. Hraste, veoma zaslužnoga osobito u istraživanju čakav-• Bartol Kašić. Institutiones linguae illyricae, Rim, 1604. 109 skog naqecJa, do onih koji su tek zakoraknuli u dijalektologiju, nalaze u lvšićevu djelu poticaje i putokaze za raznovrsne ne!izvršene poslove u našoj dijalektofogij1i, od kojih neke treba u započetu duhu dovršiti, dok su neki u početnoj fazi ili ih tek treba pokrenuti. Središnja je o,rganizacija za dijalektologiju u Hrvatskoj Odbor za dijalekto-logiju pri Odjelu za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Odbor okuplja istaknutije dijalektologe i usklađuje rad na dija-lektologiji u Hrvatskoj. Praktična se djelatno8't Odbora pretežno vrši u Insti-tutu za jezik JAZU koji ima svoj radni Od1sjek za dijalektologiju. Dijalekto-lošku djelatnost jednako razvijaju katedre za dijalektologiju na filozofskim fakultetima u Zagrebu i u Zadru i na nekim pedagoškim akademijama. Ima vrsnih i plodnih dijalektologa i u nekim 8'rednjim školama i nekim drugim institucijama, pa i izvan institucija. Ili Sav dijalektološki rad u Hrvatskoj ima danas dva osnovna smjera: 1. istraživanje i monografski opis pojedinih mjesnih govora, odnosno dava-nje sinteza o većem ili manjem broju dijalektoloških problema užeg ili širega dijalekatskoga pod:mčja, 2. izrada dijalektolo,ških atlasa. 1. U poslu sudjeluju dijalektolozi prema svojim mogućnostima i sklonosti-ma. lstražen je i opisan veliki broj· govora svih triju naših narječja. O istra-živanjima koja se vrše u suglasnosti s Odbo·rom za dijalektologiju JAZU i nov-čanom pomoći Jugoslavenske akademije izvještaji se i saopćenja objavljuju u Ljetopisu JAZU, a veće monografije n Hrvatskom dijalektološkom zho·rniku JAZU i u drugim Akademijinim publikacijama, ali i u raznim drugim časo­pisima i1'i prigodnim zbornicima (npr. Rad·ovi Instituta JAZU u Zadru, Senjski zbornik, Poljički zbornik, Rasprave Instituta za jezik JAZU u Zagrebu, izdanja odgovarajućih fakultetskih zavoda i seminara itd.). t Uz već istražene i opisane govore sada je težište na sustavnom zahvaćanju istraživanjem većih terenskih cjelina. Tako je npr. nedavno, nasto,janjem prof. Lj. Jonkea i financijskom pomoći karlovačke općine, potanko istraženo kar-lovačko govorno područje, a sada se poduzima, opet zauzimanjem prof. Lj. Jonkea i novčanom pomoći vinkovačke općine, sustavno proučavanje govora vinkovačke okolice. Takvih je kompleksnijih dijalektološk·ih proučavanja bilo ili se poduzimaju i drugdje (jadranski otoci, Istra, Ge>rski kotar, Lika, Turo-polje, Zumberak, sjeverozapadna Hrvatska, itd.). 110 u foj u to-sti ja-ti-·.o-m 1a m a-;a 1-I· ,_ u u ,_ a ~- Oblik je posla unaprijed određen svojom svrhom. Teži se da se prikupe p-::.daci za izradu dijalektoloških atlasa. Posao se obavlja u organizaciji Među­.ll2demijskog odbora za dijalektologiju (koji ima i po•seban naziv: Jugosla-Trns.ki komitet za dijalektološke atlase). Članovii su tog odbora (odnosno ko-miteta! predstavnici svih republičkih dijalektoloških odbora, a Odbor je po-tj.tren neposrednoj brizi Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu. ~~ je :'.\leđuakademijski odbor za dijalektologiju jedan od osnivača i članova Kom.i;;ije za Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) kao organa Međunarodnoga komiteta slavista, sa sjedištem u Moskvi. Odbor je stvoren s konkretnom zadaćom da o·rganizira rad, prikupi podatke i izradi dijalektološke atlase jugo•slavenskih jezika i da surađuje u izradi Općeslannskog lingvističkog atlasa. IV ~akon mnogih priprema i dugogo·dišnjega rada sastavljeni w up•itnici za dijalektološka istraživanja svakoga jugo1slavenskoga jezika, među njima i r pitnik za hrvatskosrpski dijalektološki atlas, a u zajednici s predstavnic1ima ~talili slavenskih zemalja izrađen je i Upitnik OLA. Ke>liki je to posao, naj-bolje će se vidjeti iz podatka, npr. up1itnik za naš jezik obuhvaća 1082 naj-:-<llloHsnija pitanja na koje treba dati o·dgovor na svakom predviđenom te-ren;.kom punktu, a samo je u Hrvatskoj za tu svrhu određeno 236 punktova: 96 5te>kavskih, 63 kajkavska i 77 čakavskih. U nJima je obuhvaćeno više sto-tina jezičnih problema od kojih će svaki izisk.ivati posebnu kartu s komen-Urom u dijalektološkom atlasu. Upitnik OLA još je opširniji jer obaseže (u Lroj verziji) 3454 pitanja, a1i je zato mreža punktova mnogo rjeđa. U Hrvat-;koj je za OLA odabrano ukupno 26 punktova: 8 kajkavskih, 10 čakavskih ; 8 ;tokankih. I pitanja Upitnika OLA zadiru u svu jezičnu građu. Predviđa ;.e izrada oko 450 - 500 karata na kojima će, uz potrebne komentare, biti rrikazan još ve6i brnj jezičnih problema, i to: a) fonetskih 66 b) naglasnih 80 ci morfoloških 95 d l trnrbenih 30 ei leksičkih preko sitotinu f 1 ;.e man tičkih blizu stotinu ~t sintaksnih osamdesetak. Podaci se za oba atlasa prikupljaju paralelno i do sada je u Hrvatskoj i za j.Hlan i za drugii atlas obrađeno blizu polovinu terenskih punktova. Opseg ~ poslova može ilustrirati po.datkom da za istraživanje svakoga punkta za naš lll dijalektološki atlas treba na terenu raditi oko 10 dana. Da se popuni Upitnik OLA u kraćoj verziji, potrebno je na jednom terenskom punktu raditi 20 dana, a ako se radi na punktu gdje je predviđeno popunjavanje šire verzije Upitnika OLA, potreban je čitav mjesec dana rada na terenu. Tek se nakon izvr~enoga prikupljanja građe na terenskim punktovima može prići ispisivanju na l,i,~tiće za atlasne kartoteke i tek nakon toga znanstvenoj obradbi i izradbi samih atlasa. Ali se i već sada, uz prikupljanje građe. vrše i sve potrebne pripreme u vezi s izradbom atlasa. Tako je, između ostalog, nedavno izvršeno pokusno kartografiranje jezičnih podataka za OLA sa svih punktova u Jugoi;lavij'i koji su dosad istraženi. Slično je pokusno kartografiranje za OLA izvršeno i u drugim slavenskim zemljama, s namjerom da se uskladi način atlasnoga pri-kazivanja jezičnih podataka 'i da se otklone eventualni nedostaci u dosadašnjem radu. Izneseni podaci govore sami za sebe. Šira javnost treba biti upoznata s tim naporima, osobito stoga što oni iziskuju veliki broj vrsnih kadrova, primje-renu tehničku opremu s odgovarajućim radnim prostorijama i pozamašna novčana sredstva. Od adekvatnog i pravovremenog rješavanja tih problema zavise i mogućnosti da se nastave i dovrše opisani radovi. Našoj su kulturi i našoj znano,sti prijeko potrebna navedena osnovna lingvistička djela, pa treba očekivati da na izvršenje tih radova neće znatnije utjecati negativni stimulansi. Očekivanja su od dijalektoloških istraživanja i izradhe dijalekto-loških atlasa velika. Ovo nije mjesto da se ona sva posehice nabrajaju, ali nešto treba spomenuti jer ima šire značenje. Da se to osv.ijetli, poslužit ću se riječima prof. Lj. Jonkea: »0 mnogim spornim pitanjima u lingvistici danas ne bi trebalo ni diskutirati ni voditi polemike da su proučeni ti fundamentalni znanstveni problemi ... Kada nema znanstvene literature, ljudi govore paušal-no, više po svom ličnom osjećaju, po nekoj slutnji, nego po znanstvenoj do-kumentaciji «.3 Prezimenaste imenice TVORBA IMENICA NA -Ić Stjepan Babić (Svršetak) 16.4. Tridesetak izvedenica od po,svojnih pridjeva osobnih imenica ima, po po·dacima iz rječnika, isto ili gotovo isto značenje ka·o i o.snovna imenica, tj. mogu se iz.dvojiti po obrascu i-ov/-ev+•ić __,_ i hedakov + ić -+ bedak. 3 Razgovor o planovima razvoja Instituta za jezik JAZU, Vjesnik, br. 92. u rubrici „Kul-tura utorkom«, Zagreb, 1969. 112 

O našim jezičnim atlasima i dijalektološkim istraživanjima

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia