Nina Trinajstić

Croatian

Trinajstić, Nina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Geologija Šverde 3.Nina TrinajstićFoto: Dalibor RešS U B T E R R A N E A  C ROT I C A  |  Š V E R DA  –  S P E L EO LO Š K A  I S T R A Ž I VA N J A  Z A L E ĐA  I Z VO R A  R J EČ I N E18Speleološki najatraktivnija područja građena su od karbonatnih stijena, a što nije iznimka ni za ovo područje koje mi speleolozi nazivamo „Šverda“. U karbonatnim stijenama razvijen je specifičan, krški reljef, kojeg osim površinskih oblika, karakteriziraju i oni podzemni, špilje i jame.Karbonati Šverde nastali su u geološkim razdobljima jure i krede, odnosno nastajali su od razdoblja srednje jure do donje krede (od prije 176 milijuna godina do 100 milijuna godina). Cijeli period mezozoika (trijasa, jure i krede) obilježen je tropskom klimom, bez polar-nih kapa i s brojim epikontinentalnim plitkim morima. Iako je era mezozoika poznata po velikim gmazovima koji su vladali nebom, morem i kopnom, na području današnje Šverde njihovi tragovi nisu pronađeni, već fosilne dokaze o nekadašnjim okolišima ovdje prona-lazimo u mikrofosilima. Jurske karbonatne naslage na cijelom prostoru Vanj-skih Dinarida (uključuje i područje Šverde) taložene su na prostoru Jadranske karbonatne platforme. Tijekom jure unutrašnji platformni prostor bio je karakteriziran stabilnim i jednoličnim taloženjem (Bucković, 2006). Na Šverdi su naslage jure opisane kao dobro uslojeni karbonati sive do svijetlosive boje (Savić, 1983). Dobro uslojene naslage srednje debljine uočene su i na tere-nu. Najbolji primjer je špilja naziva „Jama u slojevima“ gdje je lijepo izražena slojevitost vapnenaca.Naslage srednje jure u literaturi su opisane samo u krajnje istočnim dijelovima istraživanog područja, a mogu se prepoznati po slojevima vapnenaca debljine oko 1 m sa proslojcima dolomita (Savić, 1983). Najveći dio područja prekriven je naslagama gornje jure koji su u ovom dijelu platforme nastajali u plitkim okolišima i karakterizirani su muljevitim vapnencima sa slojevima debljine do maksimalnih 40 cm. U ovim naslagama pojavljuje se veći broj fosilnih ostataka hi-drozojske vrste Cladocoropsis mirabilis po kojoj se ove naslage često zovu „kladokorpsis vapnenci“ (Bucko-vić, 2006). Od fosilnih ostataka zanimljivo bi bilo u sti-jenama s lupom potražiti ostatke alge Clypeina jurrasi-ca koja se pojavljuje u gornjem dijelu gornje jure. Osim Clypeine u ovim vršnim slojevima jure mogu se pronaći i makrofosili puževa, koralja i hidrozoa (Savić, 1983). Naslage krede, razdoblja za vrijeme kojeg su na Ze-mlji zabilježene  visoke razine mora čak i do 300 m više nego danas, ali i isto tako zadnje razdoblje života dinosaura, opisane su i na području Šverde. Naslage krede koje pronalazimo na Šverdi pripadaju samo raz-doblju donje krede. Ove naslage po literaturi nalazimo na području Kod vode i Smrekovca. Jedinica je opisana kao sivi i tamnosivi do djelomično smeđi vapnenci s proslojcima dolomita (Šikić, 1967). Na Šverdi dolazi do preklapanja dva lista Osnovne ge-ološke karte (OGK), lista Delnice i lista Ilirska Bistrica, te se geološka razdoblja međusobno ne poklapaju na kontaktima listova. Zbog ovog problema teško je reći u koje razdoblje pripadaju pojedini dijelovi te je potrebno napraviti nova geološka istraživanja na terenu da bi se točnije odredile granice. Oba dva lista opisuju jednake jedinice samo postoji razlika u rasprostranjivanju na-slaga koja se uočava na kontaktu listova.  Na terenu je primjećeno da se na području Kod vode ||| Sara Jakupec na dnu jame Ledomat 2006. godine. Jama je nastala u karbonatnim brečama najvjerojatnije jurske starosti. | Foto: Tina Valenčić19S U B T E R R A N E A  C ROT I C A  |  Vo l .  1 6  /  S u p p l .  2  /  2 0 1 8 .||| Isječci osnovnih geoloških karata listova Ilirska Bistrica i Delnice s označenim speleološkim objektimaS U B T E R R A N E A  C ROT I C A  |  Š V E R DA  –  S P E L EO LO Š K A  I S T R A Ž I VA N J A  Z A L E ĐA  I Z VO R A  R J EČ I N E20Kastafci i kameneKastafci deju, da j’ vrag va Slavonije pobral va vreću kamene, pak da ga j’ otel nest va Kranjsko. Va Kastafšćine da j’ vragu pukla vreća, pak da mu se j’ prosulo kamene. Zato ni kamena ni va Slavonije ni va Kranjsken, a va Kastafšćine ga j’ tri deli preveć.Lego i kamene rabi. Kastafci i drugi Primorci ziju s kamenen kuće. Tako kamik da kruha vnovemu kastafskemu zidaru, kjesaru, i japneničaru.Da i sada pride kakov vrag, pak da va Kastafšćine pobere kamene tri deli, a jedan del da pusti (aš Kastafci se ne bi mogli navadit prez kamena), ontrat bi va Kastafšćine bilo čuda boje. Tako deju stari judi.Jardas I.: 1957: Kastavština - Građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru, str. 347.– Dugarišće u nekim speleološkim objektima nalaze karbonatne breče. Jedan od primjera je „Špilja u bre-čama“ u kojoj se duž cijelog objekta na zidovima ja-sno vide fragmenti veličina od 1 – 5 cm sa svjetlijim matriksom. Ovo područje po Osnovnoj geološkoj karti list Delnice pripada naslagama gornjeg dijela gornje jure (malma u literaturi) koje su opisane kao vapnen-ci i dolomiti bez spomena karbonatnih breča. Breče bi mogle biti dolomitne breče koje izgled breče dobi-vaju prilikom dolomitizacije ili bi ovo područje moglo pripadati razdoblju krede, odnosno jedinicama donje krede u kojima je opisana pojava vapnenačkih breča u bazalnom dijelu naslaga. Ovaj dio se nalazi u blizini granice OGK listova Delnice i Ilirska Bistrica te su na li-stu Ilirska Bistrica dijelovi na rubu opisani da pripadaju donjokrednim naslagama, a nastavak na listu Delnice pripada gornjim dijelovima gornje jure. Ovo područje bi trebalo dodatno geološki istražiti i napraviti bolju vezu ovih listova na samom terenu. Nakon faza taloženja mezozoičkih naslaga u paleoge-nu je došlo do nastavka snažnih tektonskih gibanja i tektonike koja je dovela do izdizanja (orogeneze) pla-ninskog lanca Dinarida. Orogeneza je ostavila vidljive tragove na stijenama te su zbog toga brojni rasjedi i pukotine karakteristični za cijelo ovo područje izgra-đeno od krtih karbonata. Točno utvrđivanje redoslije-da tektonskih zbivanja na ovom području nije bilo mo-guće zbog izrazito velikog broja rasjeda koji otežavaju dobivanje jasne slike (Savić, 1983).Osim snažne tektonike veliku ulogu na zadnja obli-kovanja reljefa imale su i glacijacije tijekom zadnjeg ledenog doba koje je počelo s razdobljem pleistoce-na prije 2,6 milijuna godina. Problem kod određivanja rasprostranjivanja ledenih površina za vrijeme pojedi-nih glacijacija predstavljaju novije glacijacije koje brišu tragove u reljefu onih prijašnjih. Zbog toga možemo govoriti samo o zapisima zadnje glacijacije koja je započela prije 100 000 godina, a svoj maksimum do-segla prije 18 000 godina (Bucković, 2006). Najnovija istraživanja su pokazala da su ledenjaci za vrijeme za-dnje glacijacije prekrivali područje padina slovenskog Snežnika te cijelo područje Snježnika, Guslice i Platka. Najuočljiviji tragovi djelovanja vidljivi su na području Gumanca i Trstenika gdje su istaložene glacijalne na-slage.  Prostor između ovih ledenjaka nalazi se točno na dijelu koji zauzima i prostor Šverde. Na ovom pro-storu se mogu pronaći tragovi krša, glacijalnog krša te ostatci morena  (Žebre, 2016). S obzirom na to da se zna da ledenjačko djelovanje ima snažnu ulogu na sti-jene, te da su ledenjačke vode  jako erozivne, može se zaključiti da su imale veliki utjecaj na nastanak brojnih speleoloških objekata Šverde. ||| Detalj sa Smrekovca, Sanja Antolič pokraj ulaza u Jamu na tri točke 2005. godine | Foto: Mislav Krvavica

Geologija Šverde

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia