Josip Marušić

Marušić, Josip

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

307Hrvatske vode  26 (2018)  106PREGLED ZBIVANJA DAN HRVATSKIH VODA I KONFERENCIJA O KLIMATSKIM PROMJENAMAZagreb, 7. rujna 2018. 1. UVODU skladu s obrazloženjem prijedloga Stručnog kolegija i odlukom Upravnog vijeća Hrvatskih voda od lipnja 1998. godine obilježava se Dan Hrvatskih voda. Kao datum obilježavanja odabran je 7. rujna, a povodom održavanja konstituirajuće skupštine Društva za regulaciju rieke Vuke dana 7. rujna 1876.g. u Klisi (između Osijeka i Vukovara) kao početak organiziranog vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Za predsjednika je izabran biskup Josip Juraj Strossmayer, a za potpredsjednika Dragutin Mihailović, vlastelin iz Feričanaca. Potreba za sustavno organiziranom izgradnjom hidrotehničkih zaštitnih i odvodnih građevina javila se nakon učestalih poplava nizinskih poljoprivrednih površina na slivu rijeke Vuke, a posebno melioracijskog područja bare Palače. U 1871. i 1872. poplavljeno je 115.000 ha oranica te više naselja i niz prometnica. Društvo za regulaciju rieke Vuke je bila prva organizacija koja je izvodila vodnogospodarske radove na tadašnjem području Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a od 1876. djelovalo je i bilo stalno u sastavu Hrvatske. Prije njegovog osnivanja već su postojala društva: Nasipsko društvo u Dardi za vodnogospodarske radove na području Baranje koje je osnovano 1854. godine te Društvo za regulaciju Mirne, osnovano 1864. godine u Livadama (Buje), ali spomenuta društva nisu bila stalno u stalnom teritorijalnom sastavu Hrvatske.Do sredine 19. stoljeća izvođeni su pojedini vodnogospodarski radovi, ali bez kontinuiteta po pripadajućim Općim građevinskim zakonima na području Hrvatske, Slavonije i Dalmacije kao i po jedinstvenim građevinskim zakonima Carevine Austrije. Osnivanjem Društva za regulaciju rieke Vuke, pored primarnog zadatka isušenja bare Palače površine 20.000 ha i drugih močvarnih područja na slivu Vuke, predložena je sustavna i organizirana provedba aktivnosti i radova u cilju odvodnjavanja i navodnjavanja velikih plodnih površina koje su izložene djelovanju suvišnih površinskih i podzemnih voda, ali i pojavi suša. S nizom pokazatelja potvrđena je potreba sustavnog i kontinuiranog izvođenja hidrotehničkih radova u cilju uređenja vodnog režima prema zahtjevima optimalnog razvoja biljnih kultura te ostvarenja njihovih visokih prinosa. Također je predložena izgradnja plovnog kanala Drava - Dunav - Sava s korištenjem i dijela reguliranog korita rijeke Vuke i Bosuta. U sklopu početka sustavnog i organiziranog izvođenja vodnogospodarskih radova uslijedila je provedba regulacije i ostalih vodotoka kao izgradnja sustava površinske odvodnje na nizinskim dijelovima slivnih područja većine glavnih vodotoka. Za uspješni razvoj vodnog gospodarstva posebno značenje ima Zakon o vodnom pravu kojeg je 1891. g. donio Sabor Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Tim zakonom sustavno je uređena složena materija o vodama i vodnom gospodarstvu s glavnim poglavljima: Obćenite ustanove, o porabi voda Odvodnih građevinah, Odvodnih teretih i služnostih, Vodne zadruge, Ustanove o vodnom redarstvu, Oblasti i postupak.Prema Zakonu o vodnom pravu iz 1991. godine predviđeno je osnivanje vodnih zadruga sa zadatkom reguliranja vodotoka, utvrđivanja obala, obrana od podzemnih voda i odvođenje površinskih voda, navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta. Vodne zadruge su korporacije posjednika zemljišta i drugih interesenata što se osnivaju radi organiziranja i fi nanciranja radova i upravljanja izgrađenim vodnim sustavima. Za razvoj vodnog gospodarstva značenje ima i Zakon o uređenju bujica i vododerina koji su donijeti 1895. i 1930. te Uredba o melioracionom fondu iz 1938. Za kontinuirani razvoj vodnog gospodarstva u Hrvatskoj također veliko značenje ima Glavna uprava za melioracije i regulacije NR Hrvatske koji je osnovan 1947. god. i Opća uredba o vodnim zajednicama od 1952. god. te Zakoni o vodama prof. dr. sc. Josip Marušić, dipl. ing. građ.308 Hrvatske vode  26 (2018)  106PREGLED ZBIVANJAkoji su doneseni 1965., 1974., 1984. te 1995., 2005., 2009. i 2015. godine. Na žalost, učestale izmjene i dopune zakona i propisa kao i nedostatak fi nancijskih sredstava od 1991. godine usporavaju kontinuitet razvoja vodnog gospodarstva.2.  DAN HRVATSKIH VODA – 7. RUJNA 2018.-UVODNA IZLAGANJA I POZDRAVNI GOVORIU uvodnom izlaganju mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ. u ulozi generalnog direktora Hrvatskih voda dao je osnovne pokazatelje o dugoj tradiciji organizirane vodnogospodarske djelatnosti na području Hrvatske. Posebno je naglašena provedba niza aktivnosti i provedba radova na izgradnji i održavanju objekata za zaštitu od štetnog djelovanja površinskih i podzemnih voda. Sastavni dio toga je regulacija kako pojedinih dionica tako i cjelovitih glavnih vodotoka te provedbe hidromelioracijskih radova na nizinskim površinama slivnih područja glavnih vodotoka. To je potvrđeno odlukom o osnivanju Društva za regulaciju rijeke Vuke 7. rujna 1976. godine, ali i nastavnim osnivanjem 32 vodne zajednice, odnosno zajednice vodoprivrednih poduzeća, vodoprivrednih radnih organizacija, samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica, vodnogospodarskih ispostava i odjela te trgovačkih društava za vodoprivrednu djelatnost. Mijenjali su se nazivi nadležnih ustanova, ali je u razdoblju od 1876. godine trajao kontinuitet izvedbe regulacijskih radova na vodotocima i izgradnja sustava površinske odvodnje. Vodoprivredni radovi su izvođeni s različitim intenzitetom i promjenjivim iznosom fi nancijskih sredstava. U pravilu, nakon pojave poplava, koje su činile velike štete na poljoprivrednim površinama i na području naselja te prometnica i ostalih objekata, uslijedili su intenzivniji radovi na provedbi regulacijskih i hidromelioracijskih radova. A to je doprinijelo i povećanju zaposlenih u vodoprivrednim poduzećima i tvrtkama koje su po aktualnim zakonima zaduženi za gospodarenje vodama kao preduvjeta cjelokupnog gospodarskog i infrastrukturnog razvoja. Promjenama zakonske regulative mijenjali su se i nazivi nadležnih državnih institucija za upravljanje vodama Hrvatske. Za kontinuitet izgradnje i održavanja vodnih građevina danas su zadužene Hrvatske vode i to za održavanje 32.000 km vodotoka i 4.100 km nasipa, preko sto akumulacija i retencija te velikog broja drugih vodnih građevina kao i održavanja 26.500 km melioracijskih kanala i 62 crpne stanice za odvodnju poljoprivrednih, ali i ostalih melioracijskih površina. Generalni direktor je posebno dao glavne pokazatelje o izgradnji vodnih građevina i sustava za vodoopskrbu naselja i gospodarstva te posebno zadnjih 10-ak godina za navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta. Također su dani i glavni pokazatelji o izgradnji vodnih građevina s pripadajućim strojevima i opremom za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Sastavni dio izlaganja bili su i podatci o izvorima fi nanciranja (domaćim i EU fondovima) vodnih građevina u području zaštite od štetnog djelovanja voda, korištenja voda te zaštite voda i mora. Također je naglašena uloga Hrvatskih voda u kontinuitetu upravljanja i gospodarenja vodama kao sustavnog dijela programa zaštite okoliša, ali i cjelokupnog društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske.Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, naglasio je važnost osiguranja pitke vode za svakog građanina Hrvatske te da gospodarenje vodom treba biti učinkovito s ciljem dizanja na višu razinu. To je neophodno zbog velikog značenja vodnih resursa koje nam je priroda podarila, ali vodeći računa kako o sadašnjem tako i budućim potrebama građana i gospodarstva. Naglasio je značenje vode kao strateškog resursa s kojim treba pametno gospodariti. Tako je predsjednik Vlade Republike Hrvatske podsjetio na značenje Konferencije o klimatskim promjenama koja je održana 2017. godine u Parizu te obvezama Pariškog sporazuma koje nužno treba primjenjivati i Republika Hrvatska.U aktualnom ustrojstvu Vlade Republike Hrvatske vodno gospodarstvo je u nadležnosti Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora koje je u sastavu Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U ulozi resornog ministra, dr. sc. Tomislav Ćorić naglasio je značenje i potrebu suradnje Ministarstva zaštite okoliša i energetike s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i ostalim zainteresiranim – u cilju zajedničke brige da voda kao strateški nacionalni resurs bude zaštićena provedbom mjera i radova koji će zadovoljiti vlastite visoke standarde, ali u skladu s europskim direktivama i nacionalnom zakonodavstvu. Ostvarenje europskog standarda u području voda moguće je korištenjem sredstava EU fondova u provedbi projekta vodoopskrbe, odvodnje i obrane od poplava – a to su projekti kako na lokalnoj i regionalnoj, tako i državnoj razini. Tvrtka Hrvatske vode su institucija koja zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike predstavlja okosnicu upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj, a to uključuje i suradnju s drugim državama. Zbog toga je važno sudjelovanje nadležnog Ministarstva i Hrvatskih voda u radu europskih tijela koja su zadužena za provedbu vodne politike po programu Europske unije. Slika 1: Uzvanici na proslavi Dana Hrvatskih voda309Hrvatske vode  26 (2018)  106PREGLED ZBIVANJAMinistarstvo zaštite okoliša i energetike i tvrtka Hrvatske vode uključeni su u pripremu i provedbu projekata razvoja sustava upravljanja katastrofama i smanjenje rizika od poplava na slivnim područjima glavnih rijeka u Hrvatskoj. Za njihovo ostvarenje moguće je koristiti 215.000.000 eura iz fondova Europske unije.Na programu obilježavanja Dana Hrvatskih voda bili su i sljedeći dužnosnici: Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, dr. sc. Marko Šiljeg, državni tajnik Ministarstva energetike i okoliša, Elizabeta Kos, pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo te dio članova Upravnog i Nacionalnog vijeća za vode.3.  DODJELA GODIŠNJIH NAGRADA HRVATSKIH VODAOd 7. rujna 1998. godine na programu obilježavanja obljetnice organiziranog upravljanja vodama dodjeljuju se Godišnje nagrade Hrvatskih voda u sljedećim stručnim i znanstvenim kategorijama:1. Najbolji diplomski rad u području hidrotehnike (na građevinskim fakultetima u Hrvatskoj)2. Najbolji magistarski rad u području hidrotehnike (do 2013. godine)3. Najbolja disertacija u području vodnog gospodarstva4. Najbolje djelo - objavljena knjiga u području vodnog gospodarstvaOd 2004. dodjeljuje se i Godišnja nagrada za najbolji diplomski rad iz drugih područja značajnih za vodno gospodarstvo kojom je prepoznata multidisciplinarnost hidrotehničkih disciplina i vodnogospodarskih djelatnosti (diplomski radovi na ostalim fakultetima sveučilišta u Hrvatskoj). Krajem lipnja Hrvatske vode dostavljaju dopis s aktualnim kriterijima za dodjelu Godišnjih nagrada Hrvatskih voda na imena čelnika nastavno-znanstvenih institucija Hrvatske na kojima se obrazuju kadrovi iz hidrotehničkih disciplina i područja vodnogospodarskih djelatnosti, a u skladu s navedenim kategorijama. Pregled dostavljene dokumentacije za 9 kandidata obavilo je povjerenstvo za dodjelu Godišnjih nagrada Hrvatskih voda u skladu s aktualnim kriterijima za 2018. godinu. Detaljni opis kriterija dan je u časopisu Hrvatske vode objavljenom u prosincu 2017. godine pod naslovom „Dvadeset godina dodjele Godišnjih nagrada Hrvatskih voda – od 1998. do 2017.“ (Marušić, J., Hrvatske vode, 25 (102), 269-276). Na temelju dostavljene dokumentacije 9 prijedloga 10 članova Povjerenstva izvršilo je bodovanje po aktualnim kriterijima i predložilo dodjelu 4 Godišnje nagrade Hrvatskih voda za sljedeće kategorije i dobitnike:1. Najbolji diplomski rad iz područja hidrotehnike (prijavljena 3 rada) s 4 građevinska fakulteta Sveučilišta u HrvatskojDobitnik: Tin Kulić, mag. ing. aedif.Naslov rada: Utjecaj brzine zatvaranja zasuna na promjenu tlaka u vodoopskrbnoj mreži.Mentor: doc. dr. sc. Ivan Halkijević, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu2. Najbolji diplomski rad iz područja hidrotehnike i vodnog gospodarstva (prijavljen 1 rad)Dobitnica: Lucija Baić Plantak, mag. ing. amb.Naslov rada: Modeliranje režima crpljenja i potrošnje vode u urbanom vodoopskrbnom sustavuMentori: doc. dr. sc. Bojan Đurin, izv. prof. dr. sc. Sanja KovačGeotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu3. Najbolja doktorska disertacija (prijavljene 3 disertacije)Dobitnica: dr. sc. Morena Galešić, mag. ing. aedif.Naslov disertacije: Prostorna distribucija koncentracije zagađenja kao rezultat pronosa u ušćima rijekaMentor: prof. dr. sc. Roko AndričevićFakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu4. Najbolje djelo/knjiga (prijavljene 2 knjige)Dobitnik: prof. dr. sc. Jure MargetaNaslov djela: Upravljanje krutim komunalnim otpadomIzdavač: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u SplituU radu Povjerenstva za dodjelu Godišnjih nagrada Hrvatskih voda sudjelovali su stručni i znanstveni djelatnici s višegodišnjim radnim stažem i referentnim rezultatima u području hidrotehnike i vodnogospodarskih djelatnosti: doc. dr. sc. Danko Biondić (predsjednik Povjerenstva) Hrvatske vode, doc. dr. sc. Danko Holjević, doc. dr. sc. Bojana Horvat, Slika 2: Dobitnici Godišnje nagrade Hrvatskih voda (s lijeva na desno: prof. dr. sc. Jure Margeta, dr. sc. Morena Galešić, prof. dr. sc. Ranko Biondić u ime dobitnice Lucije Baić Plantak, mag. ing. amb, Tin Kulić, mag. ing. aedif.), Andrej Plenković predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike te mr. sc. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.310 Hrvatske vode  26 (2018)  106PREGLED ZBIVANJAdr. sc. Mara Pavelić, dr. sc. Danko Barbalić, dr. sc. Draženka Stipaničev, svi navedeni članovi iz Hrvatskih voda te članovi: prof. dr. sc. Josip Marušić, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, prof. dr. sc. Neven Kuspilić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Nevenka Ožanić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i prof. dr. sc. Lidija Tadić, Građevinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Na završnoj raspravi i prijedlogu Povjerenstva nisu sudjelovali članovi: prof. dr. sc. Gabrijel Ondrašek, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Siniša Širac, Hrvatske vode i prof. dr. sc. Mijo Vranješ, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Nagrađenima je čestitao i nagrade uručio mr. sc. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda te dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.Od 1998. do 2018. godine ukupno je prijavljeno, odnosno predloženo 268 kandidata za godišnju nagradu u svim kategorijama. Ukupno je dodijeljeno 97 godišnjih nagrada, a od toga:  21 diplomski rad iz hidrotehničkih predmeta na građevinskim fakultetima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu;  16 diplomskih radova iz drugih područja značajnih za vodno gospodarstvo na ostalim fakultetima;  18 magistarskih radova u području hidrotehnike i vodnog gospodarstva (do 2013. godine);  24 disertacije u području vodnog gospodarstva;  18 djela, odnosno knjiga u području hidrotehnike i vodnog gospodarstva.Detaljni podatci o broju dodijeljenih Godišnjih nagrada Hrvatskih voda po kategorijama i nastavno-znanstvenim institucijama prikazani su u već spomenutom radu objavljenom u ovom časopisu 2017. godine (Marušić, J., Hrvatske vode, 25 (102), 269-276). U istom je prikazu dan i detaljni opis kriterija za bodovanje i ocjenu predloženih radova s pripadajućom dokumentacijom koju dostavljaju nastavno-znanstvene institucije na kojima se obrazuju kadrovi i za potrebe vodnog gospodarstva.4.  KONFERENCIJA O KLIMATSKIM PROMJENAMASastavni dio programa obilježavanja 142. godišnjice organiziranog upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj i Dana Hrvatskih voda bila je i Konferencija – panel diskusija o klimatskim promjenama u kojoj su sudjelovali stručnjaci, znanstvenici i državni dužnosnici u području vodnog gospodarstva i suradničkih djelatnosti: dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike u čijem je sastavu i Uprava vodnog gospodarstva i zaštite mora, Spomenka Đurić, dipl. ing. stroj., državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, mr. sc. Željko Gudelj Velaga, dipl. ing. agr., načelnik sektora za provedbu programa ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede, dr. sc. Dragan Lozančić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, dr. sc. Branka Ivančan Picek, ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda, Šime Vicković, zamjenik župana Zadarske županije i mr. sc. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda. Voditelj rasprave bio je Zoran Vakula, Državni hidrometeorološki zavod sa stručnim komentarima mjerodavnih pokazatelja o klimatskim promjenama.Program obilježavanja Dana Hrvatskih voda vrlo je uspješno vodila Biljana Pavlović, prof., s prikazom glavnih pokazatelja o značenju kontinuiteta organiziranog razvoja vodnog gospodarstva Republike Hrvatske. Slika 3: Sudionici konferencije – panel diskusije o klimatskim promjenama

Pregled zbivanja: Dan Hrvatskih voda i konferencija o klimatskim promjenama, Zagreb, 7. rujna 2018.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia