Damir Matanović

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZI God. 30., br. 2., 389.-418. (1998.) Igor Karaman, Iz prošlosti Slavonije, Srijema i Baranje; (studije o društ­venoj i gospodarskoj povijesti XVIII.~XX. St.), Osijek 1997., 248 str. Knjiga Igora Karamana Iz prošlosti Slavonije, Srijema i Baranje predstavlja zbir studija o gospodarskoj i društvenoj povijejsti Slavonije, Srijema i Baranje. Studije su kao plod autorova bavljenja tom problematikom i želje izdavača. Povijesnog arhiva u Osijeku, okupljene na jednom mjestu. Premda se studije nastavljaju na radove Šišića, Bosendorfera, Gavrilovića, Kempfa, Adamčeka, Firingera, Ercega i drugih, doprinos su proučavanju gospodarske povijesti Provincijala te velikih vlastelinstava kao nositelja glavne ekonomske snage tog prostora. Studije su posložene dijakronijski te donose sliku ekonomskih kretanja u Sla­voniji od vremena oslobođenja od Tbraka (premda postoji kratki uvod koji se osvrće na tursko razdoblje u Slavoniji) pa do Drugoga svjetskog rata (s kratkim osvrtom i na razdoblje nakon rata). Ipak ponajviše prostora zauzima razdoblje osamnaestoga stol­jeća i prve polovice devetnaestoga stoljeća kao vrijeme reinkorporacije Slavonije, a izdvajanja Vojne krajine, obnove županija, formiranja vlastelinstava i jačanja kapitala te vrijeme legalističkog uređenja tj. urbarijalne regulacije cjelokupnih odnosa u feudal­nom društvu ondašnje Slavonije. Kombinacijom metoda povijesti obitelji i povijesti vlastelinstva autor zadire u složene odnose vladar-feudalac-kmet te u složene ekonom­ske prilike Europe i mjesta gospodarstva Slavonije u Europi. Slavonski veleposjedi su zaista bili dio Europe već po svojim vlasnicima i organizaciji posjeda koju oni donose sa sobom. Ponajveći posjedi bili su u rukama stranaca, tako se srijemski posjed, sa sre­dištem u Iloku, nalazio u posjedu Odescalchih (već 1697. dobija knez Livije Odescal-chi, sinovac pape Inocentija IX., vojvodstvo Srijema te se on naziva iločkim vlastelinom), vlastelinstvo Vukovar pripada grofu Kuffsteinu do 1736. kada ga je kupio Karlo Filip grof Eltz, nadbiskup i knez izbornik od Mainza, valpovačko vlastelinstvo (kojemu je posvećeno čitavo poglavlje »Gospodarska djelatnost na podravskom vele­posjedu Valpovo u doba oblikovanja i razvoja građanskog poretka, 1848.-1918./1945.«) pripada obitelji Hilleprand v. Prandau, ali se vlasništvo više puta mijenja što je slučaj i s virovitičkim vlastehnstvom čiji je prvi vlasnik knez Josip de Cordona. Jedini veleposjednici domaćeg porijekla su grofovi Pejačevići s vlaste­linstvom Našice (posjedi se kasnije šire) te grofovi Jankovići s imanjima Daruvar, Pak­rac i Sirač. Sa stvaranjem krupnih kasnofeudalnih vlastelinstava i utvrđivanjem granica između vojnog i županijskog zemljišta stvaraju se pretpostavke za početak nove etape u socijalno-ekonomskom i političkom razvoju Slavonije i Srijema. Dolazi do profilacije odnosa i interesa erara i vlastelina te sukoba vlastelinske i kontribucijske blagajne. Su­kobi će kulminirati 1848. godine. Paralelno se javljaju i sukobi vlastelina i seljaka koji 394 cilj nego tek putokaz za utvrđivanje iirega Jrultvenog Lonte csta. Iz 6V6^ & je da srednji vijek nije apsolutno svijet nereda nego svijet dobro uređenih odnosa. Za Ančićevu Putanju klatna mora se konstatirati da je novost u bosanskoj medievistici. Ona je u svakom slučaju i originalna s obzirom da je, utemeljena na izvornom materi­jalu, i da daje novi pogled na Bosnu. Očekujemo da će autor nastaviti istraživanja u za­početom smjeru. Ante Škegro PRIKAZI God. 30., br. 2., 389.-418. (1998.) 395 SU prouzročeni globalnom agrarnom konjukturom (s težištem na proizvodnji žita) pod utjecajem napoleonskih ratova i padom vrijednosti novca monarhije. Zbog tih zbivanja dolazi do povećanja cijena žita i bogaćenja veleposjednika, te siromašenja seljaka čija je tržna proizvodnja ponajprije potjecala iz stočarstva. Tako dolazi do usporavanja raz­voja seljačkih gazdinstava, a istodobno se širi gospodarska aktivnost vlastelinstva u užem smislu tj. alodijalnog posjeda. Autor o tim aspektima detaljno govori u prve dvije studije Kasnofeudalna vlastelinstva i seljački posjedi na tlu Slavonije od Karlovačkog mira 1699. do revolucije 1848.11849. i Kretanje društvenih i gospodarskih odnosa na sla­vonskom selu tijekomXVIII. iXIX. st., a dotiče ih se u sljedeće dvije studije Gospodar­ska djelatnost na podravskom veleposjedu Valpovo u doba oblikovanja i razvoja građanskog poretka 1848./1918.11945. te Imanje Belje i Darda u sustavu veleposjeda na prostoru hrvatskog Podunavlja od XVIII. do XX. st. Nakon ukidanja kmetstva i pretvaranja feudalnih vlastelinstava u krupne kapital­ističke posjede u Slavoniji, javljaju se tendencije razvoja kapitalističkog društva sa svim njegovim pojavama i obilježjima. I premda je Slavonija u to doba, a može se reći i danas, izrazito poljoprivredna regija, javljaju se sekundarne i tercijarne djelatnosti, so­cijalna i ekonomska struktura stanovništva se dodatno profilira tako da se javljaju vlasnici proizvodnih pogona, jača sloj trgovaca (posebice od osnutka Trgovačko-obrt-ničke komore 1853. godine), te sloj radnika. Premda je došlo do određenog razvoja i napretka, privreda i ekonomski razvitak, kako Slavonije tako i Hrvatske, bili su značajno usporavani i ograničavani dualističkom ekonomskom politikom Austro-Ugarske od 1867./1868., te nagodbenom poUtikom Ugarske i Hrvatske. Autor posebnu pozornost tim temama poklanja u raspravama Počeci industrijskog poduzetništva u gradu Osijeku i u Slavoniji 1850.-1860. i Indus­trijsko, obrtničko i poljoprivredno radništvo u građanskoj Slavoniji od revolucije 1848.1 1849. do prvog svjetskog rata. U sklopu ukupne industrijske strukture Slavonije XIX. i XX. stoljeća posebno je mjesto zauzimala drvnoprerađivačka industrija koja svoje korijene ima u Belišću i obitelji Guttmann. Drvnoprerađivačka industrija se kasnije širila diljem Slavonije koja je zbog bogatstva šumskog fonda i mogućnosti lake eksploatacije bila izuzetno po­godno područje nastanka mnogobrojnih pilana i drugih proizvodnih i prerađivačkih pogona te kupoprodajnih društava s mnogobrojnom radnom snagom. Autor je u sed­moj studiji Razvitak Slavonsko-srijemske drvnopreradivačke industrije i uloga tvrtke Butt-mann u Belišću do prvog svjetskog rata iznio konkretne brojčane podatke drvne industrije i trgovine drvom. Posljednja studija u ovoj knjizi zove se Nuštar i nuštarsko područje: društveno-gospodarski razvitak u ozračju višenarodnosnog života u kojoj Karaman donosi povijest Nuštra i okolice s demografskim promjenama te s posebnim osvrtom na razdoblje XIX. stoljeća kada obitelj Khuen-Belassy preuzima nuštarsko vlastelinstvo s naseljima. Kao dodatak studijama nalazi se Otvoreno pismo srbijanskoj, evropskoj i svjetskoj javnosti Igora Karamana povodom srbočetničkog razaranja Vukovara. U ovom pregledu knjige Igora Karamana Iz prošlosti Slavonije, Srijema i Baranje nepošteno bi bilo ne spomenuti detaljan predgovor prof. dr. Ivana Ercega. Knjiga Iz prošlosti Slavonije, Srijema i Baranje, završena nakon smrti autora, izu­zetan je znanstveni doprinos proučavanju gospodarske povijesti Slavonije i Hrvatske te velika vrijednost i pomoć u razumijevanju situacije u Slavoniji u razdoblju od oslo­bođenja od Turaka do uključenja u jugoslavensku tvorevinu. Damir Matanović 

Igor Karaman, Iz prošlosti Slavonije, Srijema i Baranje; (studije o društvenoj i gospodarskoj povijesti XVIII.–XX. st.), Osijek 1997., 248 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia