Dalibor Reš

Croatian

Reš, Dalibor

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

54SUBTERRANEA CROATICA5/2005.SUBTERRANEA CROATICA555/2005.U velikom meandru špilje Ozerne       foto: Dalibor RešUlaz u špilju Ozernu      foto Igor IvaninaUKRAJINASPELEOLOŠKA EKSPEDICIJA “PODILLJA-UKRAINA 2005”10. 09. se, nakon dvotjedne ekspedicije Podillja – Ukraina 2005., vratila sedmeroèlana ekipa Hrvatskih speleologa. Organizator i voða ekspedicije bio je Hrvoje Cvitanoviæ iz SK Ursus spelaeus iz Karlovca, a ekspedicija je trajala od 26. 08. do 09. 09. 2005. godine.Domaæini su bili èlanovi Speleološkog kluba Podillja iz Ternopila. Pod njihovim vodstvom posjetili smo specifièno podruèje krša u gipsu s najduom špiljom u gipsu na svijetu (Optimistiènom 212 km) i mnogim vrlo dugaèkim špiljama. Specifièna im je vrlo velika razgrananost, male visinske razlike (naime sve su pliæe od 30 m) i bogatstvo ukrasa u obliku najraznovrsnijih kristala gipsa.Špilja Mlinki (27 km) uvela nas je u prièu o spiljama u gipsu. Nezamislive mase odvojaka, izglaèani kanali èestim prolascima istraivaèa kroz uske kanale relativno mekanog gipsa, sve potpuno drugaèije od našeg domaæeg “locus tipicus” krša. Špilja Ozerna (120 km) bila je sljedeæa i glavna “avantura” ekspedicije. U njoj smo boravili tri dana, podzemni bivci su vrlo dobro organizirani, a zabavni glineni ukrasi potvrðuju dobru istraivaèku atmosferu koju smo i sami doivjeli tijekom dvije noæi provedene u drugom bivku. Nevjerojatni spletovi labirinta, meandri, zarušenja, najrazlièitiji kristali, puzanje i ogromne hale èine špilju svjetskom i neponovljivom. Kristalevu, špilju dugu 25 km posjetili smo na dan na koji je trebala biti zatvorena. Naime, jedna je seljanka znajuæi da smo u špilji deurala na ulazu i odvratila delegaciju iz Kijeva od zatvaranja Krlistaleve do iduæeg dana. Ova je špilja turistièki ureðena, takoðer vrlo razgranana, prebogata prekrasnim kristalima gipsa, a zanimljiva je i po tome što je u njoj pronaðen ljudski kostur. Više desetljeæa nakon tog otkriæa, kosti su povezane s nestankom seoskog školskog uèitelja koji je u potrazi za vilama ili djevicom Marijom, otišao u špiljske labirinte na alost bez arijadnine niti. Slijedilo je topografsko snimanje špilje Jubilejne (1 478 m) i razmjena iskustva u topografskom snimanju kao i istraivanju (kopanje i klesanje) u ponoru SK 13 koji prema iskustvu i nosu Ukrajinskih speleologa “smrdi” na špilju duu od svih dosad istraenih na krškom podruèju gipsa Ukraijne, a tim i Svijeta. Ponor je prokopan èetiri metra u dubinu, a ekipa æe kopanje nastaviti dalje. 56SUBTERRANEA CROATICA5/2005.SUBTERRANEA CROATICA575/2005.Detalj iz špilje Ozerne                                                         foto: Ivan GlavašKanal Aligator (špilja Ozerna)                                                            foto: Dalibor RešU dva tjedna druenja razmijenili smo iskustva i razlièite naèine istraivanja i topografskog snimanja. Naime, u Ukrajini je normalna stvar kopati ulaze u jamu, èak i kad on nije jasno vidljiv. Ulaz u Ozernu, koji su miniranjem poslije 2. svj. rata zarušili  NKVD-ovci (danas 120 km duine) je 1966. iskopala ekspedicija od 1000 speleologa s podruèja cijelog SSSRa. Veæini su spilja ulazi takoðer iskopani na ekspedicijama ili pronaðeni prilikom eksploatacija “kamenoloma” gipsa, a samo rijetki kao npr. Verteba imaju prirodan ulaz. Verteba je toliko razgranana da svojih 7 000 m kanala petlja u prostor koji na tlocrtu izgleda poput ogromne dvorane ispresijecane mnogim nosivim stupovima i kraæim zidovima. Svi kanali nalaze se na podruèju 700 x 400. Spilja je vrlo bogata kulturnim ostacima èovjeka, a sustavno istraivanje zapoèinju Poljski arheolozi koji iz špilje vade enormne kolièine kulturnih artefakata. U jednom je periodu bila konstantno naseljena 1 000 godina (izmeðu 5 i 4 stoljeæa pr. kr.), a i dan danas puna je fantastiènim artefaktima koji æe još godinama izlaziti na svjetlo dana i rasvjetljavati razvoj ljudske kulture. Posljednja posjeæena spilja je Ðurinska (1,5 km), u blizini istoimenog potoka, krasnog zamka i slapa. Ova spilja ima najveæe i najljepše kristale od svih dosad istraenih podiljskih spilja. U slengu je speleolozi nazivaju i “svinjska” zbog ulaznog gljivljenja kroz itko i ljepljivo blato. Iza blatom i glinom zaèepljenog tj. skrivenog kanala od mnogih vandala i lovaca na kristale, otkivaju se prekrasne dvorane i kanali prepuni nevjerojatnih oblika i dimenzija kristala gipsa. Prilikom povratka iz skrivenog kanala dobro kamufliramo prolaz u prekrasne dijelove jer se na mnogim mjestima vidi potraga lopatom za kanalima optoèenim kristalima…Na ekspediciji smo imali sreæe upoznati i jednog strastvenog povjesnièara (Juru), koji nam je prièao o povijesti Ukrajine i dijelu Ukrajine s kojega su Hrvati krenuli prema moru. Bijela Hrvatska nalazila se iza Karpata u Ukrajini, no o tome govori i fizionomija lica stanovnika koji su nas na svakom koraku podsjeæali na naše susjede, noniæe i none koji na moru krpaju mree, igraju boæe… Potaknuti usporeðivanjem lica, vrlo sliènog i razumljivog jezika doznali smo da specifièno lice našeg prijatelja Jure skriva Tatarske gene. Danas nas na Tatare podsjeæaju Halubajski zvonèari koji su ih u dalekoj prošlosti otjerali s 56SUBTERRANEA CROATICA5/2005.SUBTERRANEA CROATICA575/2005.ŠPILJA OZERNATERNOPILSKA OBLAST, GRAD BORŠIVKLUB SPELEOLOGIV “PODILLJA” - TERNOPILDULJINA: 120 kmDUBINA: 18 m58SUBTERRANEA CROATICA5/2005.SUBTERRANEA CROATICA595/2005.Kamp 2 u špilji Ozerni                                                             foto: Hrvoje CvitanoviæUlazni dio špilje Ðurinske                                                          foto: Hrvoje CvitanoviæDetalj iz špilje Ðurinske                                                                foto: Hrvoje Cvitanoviænaših današnjih prostora. Tatari na Krimu, prekrasnom ukrajinskom poluotoku imaju autonomiju. Raseljeni tijekom vladavine SSSRa, nakon raspada sovjetskog saveza polako se vraæaju na poziv Ukrajine na Krim. Naravno, Jura je dobio ekspedicijski nadimak “Ðingis”.Nakon kupanja pod slapom Ðurinskog potoka, pranja opreme i povratka u Ternopil, slijedila je dobra oproštajna zabava od prekrasne zemlje, srdaènih i veselih ljudi, divnih ena, odliène hrane, još boljeg piva i veæ nam srcu prirasle “Gorilke” (ukrajinske Vodke). Zapoèeta su lijepa nova prijateljstva, kupljeno je nešto, za naše pojmove, vrlo povoljne opreme, dogovorene su zajednièke akcije, no ova je privedena kraju. Tankamo rezervoare dva puta jeftinijim gorivom i kreæemo na 22-satni povratak kuæi. Nakon otvorenih prostranstava utih polja i plavog sunèanog neba poput ukrajinske zastave, veæ od Budimpešte poèeli smo se vraæati u tipiènu ovoljetnu Hrvatsku-monsunsku klimu… Popodnevne kiše i nestabilno vrijeme doèekali su nas kao što su nas i ispratili.Do Ukrajine i natrag putovala je šarolika ekipa: Kristina Badovinac (SK Ursus spelaeus - Karlovac), Hrvoje Cvitanoviæ (Ursus spelaeus - Karlovac), Nataša Matoš (Ursus spelaeus - Karlovac), Luca Tanfoglio (Ursus spelaeus - Karlovac, DNA Brescia), Ivan Glavaš (SU Spelunka - Veprinac), Gorana Mišæeniæ (SU Spelunka - Veprinac ) i Dalibor Reš (SU Estavela Kastav).Naši domaæini bili su Klub speleologiv „Podillja“ - TernopilViktoria Andraš, Vitali Andraš, Igor Andraš, Vjeèeslav Apostolik, Juri Glovjuk, Igor Gronski, Igor Ivanina, Juri Kazaev, Andrej Kananoviæ, Alina Klimenko, Ruslan Kycher i Alexander Rotman. Dalibor Reš 58SUBTERRANEA CROATICA5/2005.SUBTERRANEA CROATICA595/2005.Kristali u špilji Ðurinska                          foto: Hrvoje Cvitanoviæ Detalj iz špiljne Ozerne                           foto: Hrvoje Cvitanoviæ           IME OBJEKTA                                    REGIJA                     MJESTO                      DULJINA         1. OPTIMISTIÈNA                                    BORŠIV                 KOROLIVKA                    212000 m      2. OZERNA                                               BORŠIV                 STRILKIVTSI                   120000 m     3. MLINKI                                                ÈORTKIV                ZALISA                             28000 m     4. KRISTALEVA                                        BORŠIV                  KRIVÈE                            25000 m     5. SLAVKA                                               BORŠIV                  KRIVÈE                              9100 m       6. VERTEBA                                             BORŠIV                  BILÈE-ZOLOTE                   7820 m     7. UGRIN                                                 ÈORTKIV               UGRIN                                 2120 m     8. JUBILEJNA                                          BORŠIV                 SAPOGIV                            1478 m     9. OLEKSINSKA-KOMSOMOLSKA            BORŠIV                 OLEGSINTSKI                     1244 m   10. TIKKOVA SKELIA                                 BORŠIV                  KRIVÈE                              1180 m   11. ÐURINSKA                                           BORŠIV                 NAGIRIANI                          1135 m  SPONZORI SPELEOLOŠKE EKSPEDICIJE “PODILLJA-UKRAINA ‘05”KARLOVAÈKA UPANIJA, VODOVOD I KANALIZACIJA, DRVO TRGOVINA d.o.o., FOTO DIGITAL CENTAR,   GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, V.B.Z. KNJIARA - KARLOVAC, SPORTLAND (BRESCIA, ITALIJA)

Speleološka ekspedicija "Podillja-Ukraina 2005"

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia