Milan Vrbanus

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZI God. 34., bL 3., 993.-1044. (2002) šu Michael Hochedlinger "Rana moderna Pepeljuga" (The Early Modem Cin-derella, 207.-213.), Paul W. Schroeder "Sreća habsburške kuće: vojni poraz i političko preživljavanje" (The Luck of the House of Habsburg: Military Defeat and Political Survival, 215.-224.) i Lawrence Sondhaus "Strateška kultura hab-sburške vojske" (The Strategic Culrure of the Habsburg Army, 225.,234.). Posljednji rad u Godišnjaku 2001. je onaj Petera Thalera "Nacija, pokrajine i republika: suvremeni radovi o poratnim austrijskim identitetima" (The Nation, the Provinces, and the Republic: Recent Writings on Postwar Austrian Identi-ties, 235.-262.). Članak obraduje najnoviju austrijsku povijest, točnije razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata . Austrija je neposredno nakon rata bila razrušena zemlja, izgubila je svoju samostalnost i nalazila se pod okupacijom četiriju stra-nih sila. U toj situaciji, uvidajući svu bezizlaznost situacije, počinju surađivati dvije glavne austrijske političke stranke • inače ljuti protivnici - u zajedničkom projektu izgradnje zemlje. Osnovno je političko obilježje poratne Austrije bila njezina neutralnost, neovisnost o novostvorenim blokovima. Svakako je u prvo vrijeme ta politika vođena u svrhu ponovnog zadobivanja punog suvereniteta, ali je vremenom postala prepoznatljiva u svijetu i omogućila joj ulogu posredni-ka i pomirirelja u konfliktnim situacijama blokovski podijeljenog svijeta. Ta je neutralnost postala austrijski identitet! Danas pak, nakon propasti komunistič­kog Istoka i nestanka blokova, i u Austriji se događaju novi procesi. Pogotovo je znakovita dosada nezamisliva pobjeda desnih nacionalističkih stranaka, kao i s druge strane austrijsko priključenje Europskoj uniji i pregovori oko ulaska u NATO-pah. Tako je malo ostalo od prepoznatljive austrijske neutralnosti Na kraju godišnjaka slijedi pregled knjiga (Book Reviews, 263.-326.). I knji-ge koje se na taj na(in predstavljaju javnosti iskljućivo su one kojima je tematika ista kao i časopisu u kojem su predstavljene: austrijska povijest, uključujući zem-lje koje su živjele u monarhiji tijekom vladavine Habsburga. Knjige su pisane gotovo isključivo engleskim i njemačkim jezikom, a tek u maloj mjeri talijan-skim, češkim, poljskim i francuskim. Svi prikazi pisani su engleskim jezikom. ROBERT JOLIĆ Vladimir STIPETIĆ, Povijest hrvatske ekonomske misli (1298.-1847.), Golden marketing, Zagreb 2001., 698 str. U izdanju Golden marketinga izašla je 2001. god. knjiga akademika Vladimi-ra Stipetića "Povijest hrvatske ekonomske misli (1298.-1847.)". Autor je poku-šao ovom golemom monografijom prikazati sve ekonomske pisce koji potječu s hrvaIBkog teritorija ili su obrađivali hrvatske gospodarske probleme. Pri tome je nastojao utvrditi utjecaj ekonomskih mislilaca na privredni razvoj ovog podru-čja kao i njihovo značenje u svjeIBkoj ekonomskoj misli . Svakog od njih stavljao je u njegov društveni, politički i kulturni kontekst na području HrvaIBke i svije-ta nastojeći utvrditi kako su društveno-političke i kulturne mijene utjecale na njihov razvoj. 998 PRIKAZI God. 34., br. 3., 993.-1044. (2002) Prikazajući ovu knjigu nemam namjeru prikazivati svakog pojedinog eko-nomskog mislioca nego ću se posvetiti sveukupnom dojmu koji je knjiga ostavi-la na mene kao čitatelja. Nakon što je u predgovoru objasnio što ga je navelo na ovako pozamašan posao, u uvodu je obradio stranu i domaću literaturu o hrvat-skim ekonomskim misliocima. Također, obavijestio je čitateljstvo o svom meto-dološkom pristupu te se na kraju obratio čitateljima ove knjige. Knjigu je podijelio na tri dijela. U prvom dijelu obradio je početke hrvatske ekonomske misli od 1298. do u predvečerje poraza u mohačkoj bici (1526. god.), u drugom je dijelu prikazao je ekonomsku misao u doba merkantilizma (od 1525. do 1750.) a u trećem dijelu ekonomske mislioce od 1750. do kraja hrvatskog narodnog preporoda. Autor je na početku svakog dijela dao prikaz društvenih, političkih, kulturnih i demografskih prilika na ovom području i u svijetu. Na početku prikaza svakog ekonomskog mislioca upoznaje nas sa njego-vim životopisom. Nakon životopisa prikazao je ekonomsku misao svakog od njih. Također je nastojao je utvrditi koji su ekonomski mislioci utjecali na razvoj njihove misli. Isto je tako pokušao utvrditi njihov utjecaj na razvoj gospodarstva na području Hrvatske. Autor je obradio visokoškolske ustanove koje su promi-cale razvoj ekonomije na ovom području (političko-kameralni studij u Varaždin i Kraljevsku akademiju u Zagrebu) te kameraliste koji su predavali na njima. Ta-kođer, prikazao je pokretanje prvog gospodarskog glasila (Gospodarski list) te osnivanja organizacija (Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo i Prva hrvat-ska štedionica) koje su krajem narodnog preporoda poticale razvoj gospodar-stva na području Banske Hrvatske. Autor je stavljajući hrvatske ekonomske mislioce u povijesni, društveni, poli-tički i kulturni kontekst pokušao predočiti uvjete u kojima su živjeli i radili ovi naši preci. Ovo je naravno hvale vrijedan pokušaj. Međutim, budući on nije po-vjesničar, u tom su se dijelu monumentalne knjige porkrale neke pogreške koje ću ovdje navesti očekujući da će u sljedećem izdanju biti ispravljene te se na raj način još više poboljšati ovo vrijedno djelo. Autor u svom Prologu prvom dijelu knjige točno navodi da je 1409. god. Ve-necija kupila od Ladislava Napuljskog Dalmaciju za 100.000 dukata (47). Me-đutim, nekoliko stranica dalje donosi, iz meni nepoznatih razloga, potpuno ne-točan podatak da je" ... Sigismund, zapletenu sukobe s plemstvo, angažiran Kri-žarskom ratu u Bosni (1408.), bio je prisiljen 1409. god. prodati Veneciji Dal-maciju ... " (53-54). Također, donosi netočan navodi" ... Turci su oko 1500. go-dine već u posjedu značajnog dijela Slavonije, Dalmatinske Zagore i Like (pogo-tovo nakon hrvatskog poraza na Krbavskom polju 1493. godine) .... " (47.) Određena nepreciznost javlja se i u drugom dijelu knjige kada navodi" ... Hrvat· ska se potkraj XV. i tijekom XVI. stoljeća nalazi u tešku gospodarskom položa-ju. S Istoka dolaze sve lošije vijesti: o novom napredovanju turskih četa, koje su već pokorile Bosnu, istočnu Slavoniju, a ulaze i na dijelove Hrvatske .... " (193.) Također, u životopisu Jurja Križanić donosi podatak da je" ... Križanić se rodio i mladosti proživio na tim našim balkanskim vjetrometinama, gdje mu se hor-izont svakim danom sužavao: s Istoka turskim provalama a sa Zapada german-izacijom i njemačkim Drang nach Osten .... " (306.) Nažalost, moram konstati-rati da u 17. sr. nema Drang nach Osten jer je to njemačka politika zadnje četvr­tine 19. st. Također, u to vrijeme nije provođena germanizacija na ovom podru-čju. Jasno mi je što je autor želio reći ali mislim da bi se ovo tvrdnju trebalo dru-gačije preformulirati. Isto tako navodi na jednom mjestu da je Dubrovački sta-999 PRJKAZI God. 34., br. 3., 993.-1044. (2002) rut donesen 1272. god. (58.-59.), a na drugom 1277. god. (57.). Ovdje se mož-da radi o grešci prilikom pisanja ovog djela te bi trebalo ispraviti ovu pogrešku. Također, ne bih se mogao složiti s nekim metodološkim postavkama autora ove knjige. Naime, autor svoju knjigu započeo s Marcom Polom što je po vrlo upitno jer mislim da Marco Polo nije ni Hrvat, a nije ni ekonomski mislilac već putopisac koji u svom djelu izvještava o svemu što je vidio na svom putu. O to-me govori i autor u uvodu ovog djela. Isto tako mislim da većina mislioca o ko-jima govori u drugom dijelu knjige nisu ekonomski mislioci jer su tek uzgred pi-sali o ekonomskim temama što je naveo i sam autor. Medu tim, odredi van je me-todoloških načela slobodno je svakom znanstveniku pa treba prihvatiti ovakav metodološki pristup te ga se može smatrati poticajnim za daljnja istraživanja na ovom području. Vrlo je dojmljiv prikaz života i rada nekih naših mislioca (Benedikt Kotrulje-vić, Juraj Križanić, Stjepan Gradić, Matija Antun Relković i Nikola Šktlec Lom-nički). Naročito to vrijedi za Jurja Križanića koji je u 17. st. svojim radovima predložio mjere za jačanje gospodarstva u carskoj Rusiji, ali vladajući slojevi ni-su prihvatili njegove ideje te ju je, nakon progona u Sibir, napustio razočaran. Autor na kraju svakog dijela knjige donosi popis literature kojom se koristio. Također, u bilješkama navodi mnoštvo literature koju ne navodi u popisu. Mnoštvo literature te izvora koje je koristio navodi da je uložio veliki rad nače­mu mu treba odati puno priznanje. Na kraju mogu reći da je dr. Vladimir Stipetić, uz ove nedostatke, postigao cilj darujući nam dosada najpotpuniji pregled razvoja hrvatske ekonomske mi-sli. Povezivanje ekonomske misli s društvenim, političkim i kulturnim prilikama , novost je koju donosi ovo djelo. Autor je utro put mladim znanstvenicima koji bi trebali više pažnje posvetiti proučavanju utjecaja hrvatskih mislioca na eko-nomske prilike na hrvatskim područjima i u svijetu. MILAN VRBANUS Zlata Živaković-T<erže (ur.), A9tin 1267.-2002. - Prilozi za proučavanje povijesti Antina i Zupe Tordinci, izdavači: KUD "Lela i Vladimir Matanović", Antin i Društvo za hrvatsku po-vjesnicu, Osijek-Antin 2002., 124 str. Pod uredničkim vodstvom dr. Zlate Živaković-Kerže nedavno je izašla za-nimljiva monografija iz zavičajne slavonske povjesnice pod nazivom Antin 1267.-2002. - Prilozi za proučavanje povijesti Antina i Župe Tordinci. Poticaj za izdavanje knjige o tom malom živopisnom slavonskom mjestu dala je Hrvat-ska mladež Antina kako bi se dostojno mogla obilježiti 735. obljetnica opstojno-sti naselja. Želja mladih Antinčana također je bila da se u jednoj knjizi cjelovito obrade događaji iz ne tako daleke prošlosti, tj. događaji vezani uz Domovinski rat u kojem su i Antinčani pretrpjeli velike materijalne i ljudske žrtve, a i danas dio predramog stanovništva živi u prognaništvu. l(){){) 

Vladimir STIPETIĆ, Povijest hrvatske ekonomske misli (1298.-1847.), Golden marketing, Zagreb 2001., 698 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia