U radu se analizira regulatorni okvir za povlačenje vrijednosnih papira s uređenog tržišta u hrvatskom pravu, upućujući na otvorena pitanja u primjeni zakonskih odredaba. Autorice su provele istraživanje o postupcima povlačenja dionica sa Zagrebačke burze za referentni period od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (1. srpnja 2013. godine) do 31. prosinca 2017. godine. Iznose se rezultati istraživanja, koji se klasificiraju prema korporativnoj akciji koja je prethodila donošenju odluke o povlačenju dionica s uređenoga tržišta. Zaključuje se da do povlačenja dionica s uređenoga tržišta najčešće dolazi nakon provođenja postupka preuzimanja, pri čemu prethodno može doći do istiskivanja manjinskih dioničara iz društva. Daljnje korporativne akcije koje su prethodile odluci o delistingu su provođenje stečajnog postupka, kao i statusne promjene pripajanja ili preoblikovanja u društvo s ograničenom odgovornošću. Ujedno se upućuje na novi trend u regulatornom uređenju delistinga u njemačkom pravu, koji se u bitnome razlikuje od hrvatskih rješenja.The article analyses the regulatory framework for delisting in Croatian law, pointing out the open issues in its application. The authors conducted research into the delisting procedures on the Zagreb Stock Exchange in the period from 1 July 2013 to 31 December 2017. The article presents the results of the research, classified according to the corporate action that preceded the decision to withdraw shares from the regulated market. The authors conclude that delisting usually comes after the takeover process, whereby a squeeze-out of minority shareholders may occur. Other corporate actions that preceded the decision on delisting were the implementation of bankruptcy proceedings, mergers and acquisitions of companies, or transformation into a limited liability company. Furthermore, the article points to a new trend in the regulation of delisting in German law, which contains significant differences compared to the Croatian solutions
