Ratimir Kalmeta

Croatian

Kalmeta, Ratimir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Jezik, 31, R. Kalmeta, Znanstveni nazivi za 22. lipnja i 22. prosinca 141 ZNANSTVENI NAZIVI ZA 22. LIPNJA I 22. PROSINCA Ratimir Ka/meta Prvi je dan ljeta 22. lipnja, a prvi dan zime 22. prosinca. To vrijedi samo za točke koje se nalaze na Zemlji od polutnika (ekvatora) do sjevernog stožera (pola). U astronomskom jeziku za godišnja doba ljeto i zimu opstoje i nazivi astronomsko ljeto i astronomska zima, kao i nazivi astronomsko proljeće i astronomska jesen. Takvim pridjevima ističemo ovis· nost početka i kraja godišnjeg doba o točno određenim nadnevcima, a ne o promjenljivim vremenskim činiteljima. Međutim, mnogi zvjezdoznanci (astronomi) u navedenim nazi-vima izostavljaju pridjev astronomska, -o. U našem sam jeziku za prvi dan ljeta i zime pronašao ukupno 19 temeljnih naziva1 : božići Ivanja-suncostaja krijes mijena solsticij solsticija suncokret sunconaklon suncostaj suncostaja suncostanje suncovrat sunčana uvratina Sunčev obrat Sunčev okret Sunčeva prekretnica Sunčevo prekretište u vrat u vrat ište Od takvih temeljnih naziva, dodavanjem pridjeva ljetni, -a, -o i zimski, -a, -o, tvorimo pomoćne višečlane nazive. Samo pred prva tri temeljna naziva ne stavljamo jedan od nave-denih pridjeva jer, primjerice, Jvanja-suncostaja je naziv isključivo za ljetni suncostaj ( solsticij). Međutim pred svaki od 16 preostalih temeljnih naziva, kad tvorimo pomoćne nazive, obvezatno stavljamo ol>a pridjeva; na primjer - ljetni solsticij, zimski solstidj, ljetni suncostaj, zimski suncostaj, ljetna Sunčeva prekretnica i zimska Sunčeva prekretni-ca. Zbrojimo li temeljne nazive (19) i pomoćne nazive (32) dobit ćemo sveukupno 51 naziv. Temeljne nazive s obzirom na njihovu znanstvenojezičnu tvorbu svrstavam u pet skupina: 1. solsticij(a), suncostaj(a), Ivanja-suncostaja, krijes i suncostanje, 2. sunco-vrat, sunčani uvrat, sunčana uvratina, sunčano uvratište, Sunčev obrat, Sunčev okret, suncokret, Sunčeva prekretnica i Sunčevo prekretište, 3. sunconaklon, 4. božići i 5. mi-jena. I. SolsticiJ{ a), suncostaj( a), Ivanja-suncostaja, krijes i suncostanje nazivi su koji sadrže glagolsku osnovu koja se razvila od glagola sistere - stati ili zaustaviti, potom od glagola stajati i od imeničke osnove stanje. Naziv krijes ima posebno znanstvenojezično pod-rijetlo, svojim je značenjem blizak pojavi solsticija, a time i nazivu Jvanja-suncostaja. Solsticij( a), izvorno !at. solstitium, ii, n., od sol, is, n. - Sunce+ sistere - stati, zausta-viti, naziv je za oznaku trenutka ili vremena kad Sunce ili - točnije rečeno - središte Sunčevog kruga (diska) u svome prividnom godišnjem gibanju oko Zemlje postigne svoju 1 :\fožda sam poneki naziv i izostavio? Ako i jesam, onda ga danas u znanstvenom jeziku sigurno ne bismo mogli upotrebljavati. 142 Jezik, 31, R. Kalmeta, Znanstveni nazivi za 22. lipnja i 22. prosinca na1v1su pozitivnu deklinaciju od oko +23t0 (ljetna solsticijska točka) ili svoju najnižu negativnu deklinaciju od oko -23t0 (zimska solsticijska točka). Ljetni solsticij je naziv za prvi dan ljeta (22. lipnja), a zimski solsticij je naziv za prvi dan zime (22. prosinca). Valja reći da Pravopis MH/MS (1960) dopušta uporabu imenica solsticij i solsticijum, ali u našem znanstvenom jeziku prednost dajemo liku solsticij. Od takve je imenice pri-djev solsticijski, -a, -o, a ne solsticijumski, -a, -o. Suncostaj( a}2 je naziv nastao prijevodom lat. složenice solstitium. U suvremenome hrvatskom jeziku upotrebljavamo dva lika naziva: suncostaj i suncostaja. Naši jezikoslovci poznaju oba lika; jednima je bliži lik u muškome, a drugima u ženskom rodu. Najvećem broju naših zemljopisaca bliži je lik suncostaja. Slobodan izbor nekoj imenici I nazivu u bilo kojem znanstvenom jeziku ne pridonosi njegovom razvoju, kao ni razvoju hrvatskog jezika. Mislim da su jači jezični razlozi za uporabu lika suncostaj. Naime, to je imenica složeno-sufiksalne tvorbe s tzv. nultim sufiksom. 3 U svome prvom dijelu ima imeničku osnovu sunca, a u drugom se dijelu nalazi glagolska osnova -staj. U sličnu tvorbenu sku-pinu ulaze i sljedeći složeni nazivi: brzojav, dubinomjer, igrokaz, lukobran, tloris, umo-tvor, vatromet i zrakoplov. Složenici su sw1costaj tvorbeno još bliže ove dvije složenice s istom glagolskom osnovom: lovostaj i vodostaj. Takve su tvorbe običnije nego složenice na -a. Od suncostaj možemo tvoriti pomoćne nazive ljetni suncostaj i zimski suncostaj, potom nazive ljetna suncostajna točka i zimska suncostajna točka. Lik suncostaj češći je u rječnicima nekih naših pisaca. Imaju ga ovi pisci: š. Lochmer (1906), J. Adamović (1937), J. Dayre - M. Deanović - R. Maixner (1960), M. Gjivoje (1966), B. Klaić (1966. i 1978), V. Dabac (1970), V. Vinja - R. Musanić (1971), R. Fi-lipović i suradnici (1977), A. Hurm (1978) i M. Deanović - J. Jemej (1982). Lik sunco-staja imaju, na primjer, I. Belostenec (1740), B. Šulek (1874-75), Seb. Žepić (1913), M. Drvodelić (1978) i V. Putanec (1982), a nalazimo ga i u Rječniku JAZU (1959--1962). Ivanja-suncostaja i krijes su dva naziva značenjska - nadnevački vrlo bliska. lvanja( e) je naziv za 24. lipnja koji naš puk naziva i Ivanja, lvanje, Ivanjdan ili /van dan. Drugim dijelom naziva (suncostaja) ističe se kako se taj dan gotovo poklapa s početkom ljeta (22. lipnja). Opstoji i naziv ivanjski krijes u kojem je imenica knjes (kresovi) slavenska i praslavenska riječ kreso . To je naziv za prastaru (indo )europsku navadu da se vrijeme oko ljetnog solsticija (suncostaja) slavi paljenjem poganske vatre, kršćanstvom prenesenog običaja i na dan 24. lipnja.4 Krijes je naziv koji su mnogi naši pisci u prošlosti upotrebljavali za naznaku vremena oko ljetnog suncostaja. Takvi su bili I. Belostenec, J. Voltić. J. Stulić, J. Habdelić i M(irko) Divković. Danas to čine samo poneki naši jezikoslovci poput G. Šamšalovića: Sommerwende, f. - kresovi m, pl. Valja reći da je naziv krijes uglavnom postao termino-loškom svojinom narodoznanstva (etnologije) i folkloristike. Zanimljivo je da se riječ krijes u slovenskom jeziku tumači i kao dan, ko se praznuje začetek poletja, 24. junij: ... 5 2 Nekada smo pisali szunczoztaja. 3 Eugenija Barić i dr.: Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1970, str. 271 (816). Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku - Zagreb. 4 Petar Skok: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga druga, Zagreb, 1972, str. 194-195. 5 Slovar slovenskega knjiievnega jezika, Druga knjiga, Ljubljana, 197 5, str. 483. Jezik, 31, R. Kalmeta, Znanstveni nazivi za 22. lipnja i 22. prosinca 143 Suncostanje je nesretno sročeni složeni naziv u kojem imenička osnova stanje može imati više značenja: na primjer, možemo govoriti o različitom fizičkom, kemijskom i astronomskom stanju Sunca. Drugim riječima, osnova stanje u takvom nazivu ne izriče pojavu prividnoga zaustavljanja Sunca na nebeskom svodu. 2. Sunčev okret, suncokret, Sunčev obrat, suncovrat. sunčani uvrat, sunčana uvratina, sunčano uvratište, Sunčeva prekretnica i Sunčevo prekretište su složenice i višečlani nazivi koji sadrže sastavnice (o )kret, obrat, ( u)vrat, uvratina, u vratiš te, prekretnica i pre-kretište. Takve riječi svojim značenjem izriču promjenu pravca prividnog godišnjeg. gibanja Sunca oko Zemlje. U takvome gibanju ono u tijeku tropske godine dosegne sjeverni i južni nebeski obratnik, tada se ono prividno zaustavi (22. VI. i 22. XII), da bi se nakon toga okrenulo, obrati/o, vratilo, uvratilo i prekrenulo prema južnom i sjevernom nebeskom obratniku. Sunčev okret i suncokret su nazivi u kojima je riječ ( o)kret nastala od ( o)kretati. Znan-stvenojezična im je tvorba dobra, ali se u znanstvenom jeziku rijetko pojavljuju. Sunco-kret je stariji naziv za solsticij, ali je istodobno i naziv za biljku Helianthus annuus. Takav sam naziv u astronomskom značenju izvukao iz tumačenja riječi solstitialis, kakvo nam daju M(irko) Divković ( 1900) i M. Žepić (1913): solstitialis, adj. (Solstitium) ljetnog suncokreta. Sunčev obrat je naziv znanstvenojezično dobre tvorbe u kojem je riječ obrat nastala od glagola obratiti, a javlja se u pravome i prenesenom smislu. Mnogi ga znanstvenici, posebice jezikoslovci. upotrebljavaju kao istoznačnicu za suncostaj ili solsticij. Od imenice obrat nastali su naziv obratnik i obratnica (zemaljska i nebeska). Dobro je upozoriti da su hrvatski zvjezdoznanci, zemljopisci i jezikoslovci iz druge polovice XIX. i početkom XX. stoljeća prednost davali liku obratnik. I danas ga upotrebljavaju mnogi znanstvenici i jezikoslovci. Pravopis MH/MS (1960) dopušta uporabu oba lika naziva. B. Šulek (1874-75) u svome Rječniku znanstvenog nazivlja obrađuje istoznačni naziv uvratnik, circulus tropicus, Wendekreis, tropico, kao astronomski i geografski pojam. Suncovrat, sunčani uvrat, sunčana uvratina i sunčano uvratište arhaizmi su, složeni su i višečlani nazivi u kojima su riječi vrat, uvrat, uvratina i uvratište nastale od glagola vratiti, uvratiti;6 vraćati natrag. Zemljopisac F. Bradaška (1867) upotrebljavao je naziv sunčane uvratine (Solstitial - Sonnenstillstande - ili Wendepunkte), B. Šulek (1874-75) poznaje nazive uvrat i uvratište - Solstitialpunkt, a D. Parčić (1908) upotrebljava naziv uvratine (punti sol-stiziali). Sunconaklon je jedan od starijih naziva koji je, na primjer, poznavao i I. Belostenec ( 1740). Takav naziv nismo nikada mogli i smjeli držati istoznačnicom za suncostaj ili solstidj i to stoga što se suncostaji isključivo pojavljuju 22. lipnja i 22. prosinca. Međutim, 6 Prema Rječniku JAZU (1971-72) imenice vrat, vratnik, uvrate, uvrati, uvratine, uvratnik i uvratnjak znače: a) mjesto gdje se pri oranju plugom zaokreće pa zemlja na tome mjestu ostane neuzorana kao međa, b) dijelovi poprijeko podijeljene njive i c) uvrat - točka vraćanja. Petar Skok u svome Etimologijskom rječniku (str. 618. i 619) tumači daje riječ vrat prijevojni postverbal od vrtjeti, vratiti, vraćati i obrat, prvobitni je apstraktum kao nomen actionis kojj je značio okretaj, ono .>to se okreće, pa je kao takav postao konkretum. Zanimljivo je spomenuti da Cesi u svome jeziku imaju naziv s/u nov rat. 144 Jezik, 31, R. Kalmeta, Znanstveni nazivi za 22. lipnja i 22. prosinca Sunce ima svoj manji ili veći (plići ili dublji) naklon danomice u tijeku tropske godine. Sunconaklon je naziv koji se značenjski može dovesti u svezu s pojavom kulminacijske visine Sunca. Naime, svaka točka na Zemlji ima svakim danom svoju kulminacijsku visinu Sunca, svakoj se od njih ova nama najbliža zvijezda danomice klanja, svaka od njih iz dana u dan ima svoj sunconaklon' 4. Božići je naziv koji je naš puk nekada upotrebljavao za naznaku vremena od „pra-vog" Božića do Malog Božića. To je u stvari vrijeme oko zimskog suncostaja, vrijeme iz-među 25. prosinca i početka siječnja. Danas je takav naziv blizak narodoznanstvu i folkloristici. 5. Mijena je naziv koji ne bismo smjeli upotrebljavati kao istoznačnicu za suncostaj. To čine samo neki naši jezikoslovci poput V. i I. Esiha (1941) koji u svome Worterbuchu ... tumače: Sonnenwende, f solsticij; mijena. Takav naziv kao astronomski pojam prihvat-ljiv je, primjerice, u dvočlanom nazivu Mjesečeva mijena (faza). Na Zemlji je 22. lipnja dan (prividni dnevni luk Sunca) najduži pa takav dan ili takvu pojavu nazivamo dugodnev(n)ica. Međutim, 22. prosinca je dan (prividni dnevni luk Sunca) najkraći pa takav dan ili takvu pojavu nazivamo kratkodnev(n)ica. U znanstve-nom bismo jeziku morali dati prednost likovima dugodnevica i kratkodnevica, kako to činimo u slučaju uporabe lika ravnodnevica (ne ravnodnevnica!). 7 Od takvih naziva tvorimo pridjeve dugodnevički, -a, -o i kratkodnevički, -a, -o. Budući da je dugodnevica samo jedna - 1 j e t n a, a kratkodnevica također samo jedna - z im s k a, pred oba naziva ne stavljamo posvojne pridjeve ljetna i zimska. Naposljetku. od svih temeljnih naziva ( 51) za pojavu početka ljeta i zime predložio bih da u znanstvenom jeziku upotrebljavamo samo 3 temeljna naziva i 6 pomoćnih na-ziva. Temeljni su istoznačni nazivi suncostaj, solsticij i Sunčev obrat, 8 a pomoćni su nazivi (a) ljetni suncostaj, ljetni solsticij i ljetni Sunčev obrat9 te (b) zimski suncostaj, zimski solsticij i zimski Sunčev obrat. 10 Uporabom takvih naziva možemo zadovoljiti znanstvene teoretsko-praktične potrebe, kao i zahtjeve koje pred nas postavljaju na-stavni programi odgovarajućih predmeta u našim školama. Sažetak Ratimir Kalmeta, svcuč. prof. um., Rijeka UDK 801.311:001.4 :808.62, izvorni znanstveni članak, primljen za tisak 15. listopada 1983. Scientific terms for 22nd June and 22nd December In this paper, the autor analyzes Croatian terms for the summer and win.ter solstice. 7 Ratimir Kalmeta: Znanstveni nazivi za 21. oiujka i 23. rujna, Jezik, XXX, str. 8-11. 8 Rus. solncestojanie, njem. Solstitium, Sonnenwende ili Tag- und Nachtwende, engl. solstice i fr. solstice. 9 Rus. /etnee solncestojanie, njem. Sommersolstitium ili Sommersonnenwende, engl. summer solstice, fr. solstice d 'ete. 10 Rus. zimnee solncestojanie, njem. Wintersolstitium ili Wintersonnenwende, engl. winter solstice i fr. solstice d 'hiver. I I „. 

Znanstveni nazivi za 22. lipnja i 22. prosinca

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia