Gordana Varošanec-Škarić

I. Škarić

Đ. Škavić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

154 na radiju i televiziji pretežno slušali pro-ći. izaći. poteći, i to od naših vrsnih glu-maca. To bi bilo pravo pristajanje uz po-luti sućljetnu okomicu. a nikakav cik-cak. A što se tiče naglaska u stranih riječi, prilagodbeni uzorci već dugo postoje, uči­nili su svoje u desecima tisuća riječi i dalje djeluju. U skladu s njima može se norma u ponečemu i anticipirati. Tako se u nas i ra-dilo. I sve je to unutarhrvatski proces . Ako netko. nakon svega. tvrdi kako se li našoj akcentologiji i naglasnoj normi sve bitno dogodilo li posljednjih nekoliko godina. onda mu je najbolje reći da to nije istina. A kada tko. odbrojavajući od početka sedamdesetih godina, tvrdi da je SLOGA NA KRAJU AKCENTOLOŠKE POLEMIKE Neka se ut1n/i kao .fro ka;'e Vukušić: 1101·ošrokavsko je prenošenje naglasaka baš II srnkoj prilici i pod svaku cUenu ;,a hrvarsku nag/osnu normu -· nerealno.' fN' •. Jj. akon kr~tkog polemi ziranja _is-,11 ,, hod se. sto se hrvatskog _1 ez1ka •·' !. lL.:;,;s ,.,.,.,,J ti če. nije ni mogao poželjeti po-voljnijim. Utvrđeno je. naime. suglasje da je silazno naglašavanje nepočetnih slogo-va unutarnja osobina hrvatskoga stan-dardnog jezika - da to nisu "neprihvat-ljiva naglasnonormativna pravila". Naša je autorska strana s time potpuno zado-voljna. jer nam i nije bilo do drugoga. nego do što točnijeg opisa narav i posto-jećeg ( implicitnog ) hrYatskog standarda. Nije nam ni do pronalazaštva ni do prvenstva, koje nismo ni ,pominjali. Da-pače, dostatno smo za tu temu navodili druge autore, pa i našeg kritičara . i to Jezik. 44., Osvrti morao čekati još ''teških dvadese t godi-na •·, onda mu to treba priznati, ali drugi nisu ni tad čekali. A i dijete zna da nam danas. hvala Bogu. nitko ne može name-tati normu odozgo, izvana. Međutim. tko je već i prije djelovao, a tko čekao. što se tiče hrvatskoga naglašavanja. lako se uvjeriti pogledom na bibliografije Jezika. Filologije i Hrv atskoga dijalektološkog zbornika. Hrvatska normativna akcentologija i hrvatska naglasna norma danas imaju sa-mo jedan put i bezbroj stranputica. Tko dobro gleda , moći će se snaći u toj mreži smjerova. Stjepan \!ukušić relevantnim i karakterističnim citatima. Molimo č it ate lje da uzmu do znanja da ovim autorima nije do toga da se u pole-mici raščišćavaju razlike između našeg ''podupirati" da postoji otvorena moguć­nost silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima i oponentovog opažanja da te pojave ima i da je stoga '"inzistiranje na novoštokavskom prenošenju naglasaka baš u svakoj prilici i pod svaku cijenu za hrvatsku naglasnu normu - nerealno·• . Mi smo rekli u prvom našem članku da je za veliku većinu posuđenica. ali ne i zapre-težitu. "sasvim legitimno da se kodificira i silazni naglasak na nepočetnim slogo-vima ako suvremeni jezični osjećaj tako traži" (sam završetak članka, Jezik, 43 , str. 138. ). te da "si lazno naglašen može biti bilo koji slog u riječi" u drugom č lan­ku (Jezik. 44, str . 70). G. Vukušić pak smatra da ta pojava" ... nije neznatna. ali ni baš jezgre na za hrvatski jezik". I u to-Jezik. 44 .. Osvrti me je sav spor, po našem mišljenju neva-žan. te smo i samo suglasje u podnaslovu izrazili Vukušićevim riječim a. Ako je za koga ostalo otvorenim jesu li Hrvatska i hrvatski jezik potpuno o s lobođeni od pri-tisaka sa strane tek od 1990 .. možemo po-noviti da je tako i da to ne moramo doka-zivati. jer je to očigledna činjenica. Drugo je pitanje imamo Ii i kakav imamo projekt za njih oslobođene. ali o tome se ne može usput raspravljati. PROTIV ŠTO KA VSKOGA PURIZMA (Mile Mami ć : J ez ični savjeti. Hrvat sko fil ološko društvo Zadar. Z:.iclar. ! 996 .. str. 229) ko netko tko je svjes tan da je u jeziku dobro sve što je sv rho-"'--'-~~= vito. ipak odluči napis:.iti knjigu jezičnih savjeta. istodobno znajuči da i propisana norma nij e za uvijek. da knji-ževna baština ponekad ne može biti čvrs t oslonac i da se jezik kao sustav u stan-dardnome liku nikada u potpunosti ne os -tvaruje (u hrvatskome sustavu. primjeri-ce. I na kraju sloga alternira s o, ali u standardnome hrvat skom normativni su 1 i ko v i sokol i orao) . onda se moramo zapitati zašto to čini i na kojim temeljima kani sazidati svoju građevinu. Točnije. pravo je pitanje pred čitateljem o što će pisac takvoga priručnika odmjeravali "svoju" normu . Koji je to '' idealni" hrvat-ski kojemu teži svojim j ezičnosavjetnič­kim prijedlozima. Povijest hrvat skih jezičnih priruč nika s avjetničke narav i istodobno je pov ij es t različitih viđenj a icka!nuga hrvatskoga. 155 Ovim smo o temi rekli sve što je bilo nužno reći da se potpuno rašči s te staja-li šta . razgrnu motrišta i jarko rasvijetli misao . Nećemo se dati navući odmica-njem predmeta rasprave u neočekivane sporedne smjerove. na erističku dijalek-tiku kojom, kako označava Schopen-hauer, vlada umijeće prepirke da se uvijek bude u pravu. per fas et nefas. I. Škarić. Đ. Škavić, G. Varošanec-Škarić Svima je njim a zajednička jedna crta: hrvat ski je jezik u pisanju kvaren: dije-lom iz neznanj a. dijelom iz nebrige , koju još u Planinama Zoranić spominje ("ah. nepomnjo i nehaju jazi ka harvackoga' "), a najvi še nepromišljenim unošenjem '·tu-đin aka"' - riječi. fra za i izraza stranih na-ravi hrvatskoga. Misao o "pošpurenosti" hrvatskoga tuđicama proteže se od Zora-nića preko Kurelca. Kuničića . Trnskoga. Zore. Rožića , Andrića. Maretića , Broza, Brabeca. Paveš ića. Vidovića (da spome-nem najvažnij e) pa do Mamića. Sastav-ljani su popisi loših i manje loših riječi i oblika. navađane primj edbe tipa može li ili ne može hrvatski što ··podnijeti", bori-lo se protiv talijanizama i germanizama. protiv rusizam a i bo hemizama. a u posljednjoj fazi , da paradoks bude veći, i protiv kroatizama. I to sve u ime ideal-noga hrvat skoga' A kakva je i koja je narav toga hrvatskoga, nije se moglo iz-ravno saznati ni iz jednoga od takvih pri-ručnika. Nema naime dosada nigdje opisa hrvatskoga jezika kao "čistoga" sustava, pa nam ostaje svima skupa, zajedno spis-cima jezičnosavjetničkih priručnika, da se 

Sloga na kraju akcentološke polemike

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia