Dana Dobrić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

VIJESTIHRVATSKA JAVNA UPRAVA, god. 8. (2008.), br. 3., str. 829-847 833Okrugli stol prigodom objave udžbenika Upravna znanost Roberta BlaževićaPromociju knjige Upravna znanost organizirao je Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci 29. svibnja 2008. Okruglom stolu prisustvovali su mnogobrojni profesori pravnih fakulteta iz Rijeke, Zagreba i Splita, Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, studenti i drugi gosti. Skup je otvorio, a onda i vodio dekan riječkog Pravnog fakulteta prof. dr. sc. Miomir Matulović. O knji­zi su govorili prof. dr. sc. Duško Lozina (Pravni fakultet u Splitu), prof. dr. sc. Ivan Koprić (Pravni fakultet u Zagrebu), prof. dr. sc. Josip Kregar (dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu), prof. dr. sc. Ivan Padjen (Fakultet političkih znanosti u Zagrebu) i prof. dr. sc. Stjepan Ivaniševič (umirovlje­ni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu).Profesor Duško Lozina, jedan od recenzenata knjige, naglasio je da je udžbenik Roberta Blaževića napisan s dužnom znanstvenom akribijom te s temeljnom nakanom da sadržaj predmeta, njegove esencijalne pojmove i obilježja prikaže zainteresiranoj, prije svega studentskoj, populaciji na primjeren i razumljiv način. Blažević je uspio napraviti iskorak u odnosu na teorijsku impostaciju prezentiranu u knjigama barda te discipline u Hrvatskoj akademika Eugena Pusica. Naime, u Pusićevim djelima rabi se jezik iznimno visoke razine apstrakcije i dedukcije te je, stoga, kate- gorijalni aparat upravne znanosti kod studenata ponekad izazivao i izazi­va nerazumijevanje i odbojnost. Autor je svojim djelom uspio u bitnome politologizirati dominantni upravno-tehnički pristup disciplini. Svojom politologijskom analizom pokazao je da se i složeni upravni pojmovi i pro­cesi mogu motriti pod novom teorijskom optikom. Osim te politologijske dimenzije koju demonstrira, Blažević je također učinio i dodatni učinak sinergijske naravi racionalnijeg i ekonomičnijeg tematiziranja problema­tike upravne znanosti. Svojim metodologijskim pristupom pokazuje da upravna znanost nije isključivo (u)pravna, nego jednako tako legitimno i HRVATSKA JAVNA UPRAVAVIJESTIHRVATSKA JAVNA UPRAVA, god. 8. (2008.), br. 3., str. 829-847834HRVATSKA JAVNA UPRAVApolitologijska disciplina. Na taj način otklanja jednoznačnost i isključivost u tretmanu discipline. Djelo odlikuje sustavnost, cjelovitost, preglednost i dobar interpretativni okvir. Ono predstavlja solidnu teorijsku osnovu za izučavanje uprave, prije svega studentima, a onda i široj zainteresiranoj čitateljskoj javnosti. Autor konzultira relevantnu upravnu i politologijsku literaturu i pokazuje se kao dobar poznavatelj metodologije znanstvenog rada. Svoja stajališta, čak i onda kad se s nekima od njih potencijalni čita­telj neće uvijek složiti, dobro argumentira. Lakoća obrade određenih tema iz područja uprave na visokoj je razini, što autora predstavlja kao zrelog i dobrog poznavatelja zahtjevne upravne problematike.Prema prof. Lozini, u udžbeniku nedostaje šira elaboracija menadžerskog pristupa javnoj upravi. Postoji također i stanovita inklinacija k historiciz- mu, tj. predugoj priči koja u vremenu postmoderne nije odveć aktualna. To se očituje u određenim dijelovima teksta o razvoju uprave i lokalne samouprave u RH. Ponekad se osjeća i nedostatak kontekstualizacije u eksplikaciji određenih povijesnih događaja.Profesor Ivan Koprić u svojem je izlaganju istaknuo pedagogijsku vrijed­nost knjige. Riječ je o prvom jedinstvenom udžbeniku koji obuhvaća cje­lokupnu materiju upravne znanosti. Predmet upravne znanosti vrlo je kom­pleksan i za studente težak, a Blažević im je ovim djelom bitno olakšao pripremanje ispita. Knjiga je napisana polazeći od interdisciplinarnog pristupa, a napose se oslanja na politologijski i sociologijski pristup uz te­meljni normativni pristup. Napisati obuhvatan i kvalitetan nov udžbenik za područje javne uprave, zbog razvoja upravnih znanosti u svijetu, više praktično i ne može biti rezultat rada jednog autora, već to mora biti kooperativni pothvat više nastavnika. No, dok se rezultat takvog napora tek očekuje, nužno je i sadašnjim studentima ponuditi tekst koji bi im omogućio svladavanje gradiva i polaganje ispita u okvirima koje određuje postojeći nastavni program i sadašnja literatura. U tom kontekstu može se procjenjivati napor prof. Blaževića. Polazeći od okvira nastavnog predme­ta upravne znanosti koje je razvio akademik Eugen Pusić kao utemeljitelj tog nastavnog predmeta, on je ipak učinio korak dalje. U obradi tema Blažević se oslanja na mnogobrojne radove profesora Pusica, ali i tekstove drugih autora koji publiciraju u području javne uprave, poput npr. prof. Iva- niševića, prof. Ramljaka, prof. Pavića, prof. Perko-Šaparović. On ih izlaže, pojašnjava, dopunjuje, interpretira tako da budu pristupačniji nastavnim potrebama, tj. da budu lakše savladivi studentima. Blažević tako postupa i s mnogim pravnim izvorima, kritički ih analizira i interpretira. Blaževića kao politologa, prije svega, zanima politički kontekst tako daje akcent stavio na analizu političkih institucija i uloge uprave u mehanizmu vlasti.VIJESTIHRVATSKA JAVNA UPRAVA, god. 8. (2008.), br. 3., str. 829-847 835Blaževićevu knjigu, prema prof. Kopriću, karakterizira konzervativan pris­tup - drži se teorijskog temelja (teorija sustava) i sistematike kakvu je u Hrvatskoj inaugurirao akademik Pusić. Nije uzeta u obzir teorija instituci­ja kao za pravnike važniji teorijski temelj, nedovoljno su uzete u obzir no­vine do kojih se došlo posljednjih godina u upravnoj znanosti (npr. utjecaj Europske unije na hrvatsku javnu upravu), a ni problemu javnih službi nije posvećeno dovoljno prostora.Profesor Josip Kregar istaknuo je pet izvrsnih karakteristika knjige. Prvo, knjiga je prema naraciji i stilu osvježenje u odnosu prema udžbeničkoj literaturi na ostalim fakultetima. Drugo, knjiga je dijelom nastala na teme­lju bilješki za predavanja. Zahvaljujući tomu, autor je na temelju dugogo­dišnjeg iskustva shvatio koji način govora i izlaganja prihvaća studentska publika. To je dobro i korisno jer se teme razvijaju u tzv. sporom tempu kojem priliče digresije i primjeri. Time slušatelji imaju prilike pitati i pre­kinuti predavača, a ne zapisivati definicije ili, pak, prepisivati podjele s ploče. Djelo nema karakter apodiktičke objave, već poziva na razgovor. Treće, knjiga je sistematična. Podjela knjige u dva dijela, od kojih prvi slijedi sistematiku udžbenika akademika Eugena Pusica Nauka o upravi, a drugi knjigu Eugena Pusica i grupe autora Upravni sistemi, samo je opći okvir, a ne kruta sistematizacija. Naime, u knjizi se pojavljuju brojne nado­pune (npr. o pojmu države, korupciji, karizmi, pojmu sistema, staljinizma i nacizma, ustroju NDH, neposrednoj demokraciji, kriterijima teritorijal­ne podjele). Digresije su na mjestu, a primjeri su poučni. Četvrto, auto­rov pristup problemu je interdisciplinaran budući da je on po obrazova­nju pravnik i politolog te dobro poznaje navedene znanstvene grane, ali također ima odgovarajući uvid u filozofiju i sociologiju. Peto, riječ je o poštenoj knjizi. Poštena je zato što se autor ne razmeće tuđim mislima i slavom, učenošću, i ne impresionira baroknom nerazumljivošću. Blažević ne nameće svoje mišljenje, korektno predstavlja tuđa, ali je sugestivan u biranju primjera i osobnim komentarima, npr. staljinizam i nacizam, city manager sistema, itd.I toj se knjizi mogu, prema prof. Kregaru, uputiti stanovite primjedbe. Ona je dijelom reprodukcija knjiga akademika Eugena Pusica. Knjiga je temom i strukturom konzervativna jer odražava konvencionalni sadržaj udžbenika profesora Pusica. Ali, Blaževićeva knjiga je drukčija. S dru­ge strane, područje upravne znanosti danas je daleko razvedenije i dina­mičnije no što to prikazuje ova knjiga. U knjizi je trebalo više prostora posvetiti idejama nove javne uprave (new public management), integraciji institucionalne analize u upravnu znanost, eksperimentima s promjenama u strukturi u razvijenim zemljama i si. Doduše, Blažević poznaje te teori- HRVATSKA JAVNA UPRAVAVIJESTIHRVATSKA JAVNA UPRAVA, god. 8. (2008.), br. 3., str. 829-847836je, citira njihove predstavnike i koristi u primjerima imena kao što su, npr. Luhmann, Beck, Castells.Zaključno, prof. Kregar je istaknuo da je riječ o dobrom udžbeniku, knjizi koja je sistematična i potpuna, pošteno i lijepo napisana; ona prelazi grani­ce upravne znanosti i postavlja nove međaše ovoj znanstvenoj disciplini. Profesor Ivan Padjen u svojem je iscrpnom izlaganju, polazeći od nekih Blaževićevih uvida, govorio o ključnim problemima pravne i politologijske teorije. Tako npr. o ulozi države u razdoblju postmoderne te brojnim izazo­vima koji stoje pred hrvatskom pravnom i političkom teorijom.Profesor Stjepan Ivanišević govorio je o Blaževiću kao studentu i njihovoj dugogodišnjoj suradnji pošto je Blažević primljen kao asistent na riječki Pravni fakultet.Posljednji izlagač bio je sam autor koji je govorio o znanstvenim poticaji­ma, podršci i svesrdnoj brizi koju je dobivao od svoga mentora profesora Ivaniševića. A također o razlozima zašto se prihvatio nezahvalnoga posla pisanja udžbenika za zahtjevni predmet kao što je upravna znanost. Nakon izlaganja uslijedila je živa rasprava u kojoj su, osim prethodno spo­menutih, sudjelovali i doc. dr. sc. Gordana Marčetić, prof. dr. sc. Nada Bodíroga-Vukobrat te doc. dr. sc. Budis lav Vukas.Dana Dobrić*HRVATSKA JAVNA UPRAVADana Dobrić, asistentica na Katedri za upravno pravo i upravu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (assistant at the Chair of Administrative Law and Public Administration, Faculty of Law, University of Rijeka, Croatia)

Okrugli stol prigodom objave udžbenika Upravna znanost Roberta Blaževića

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia