Međunarodna konvencija za izjednačenje nekih pravila koja se odnose na privremeno zaustavljanje pomorskih brodova (1952.) ne daje ovlaštenje sudskoj vlasti države ugovornie te Konvencije da zaustavi tzc. \u27\u27sister ship\u27\u27 koji vije zastavu države neugovornice. Mogućnost takvog zaustavljanja ne postoji ni prema irskom unutrašnjem pravu

Jasenko Marin

Croatian

Međunarodna konvencija za izjednačenje nekih pravila koja se odnose na privremeno zaustavljanje pomorskih brodova (1952.) ne daje ovlaštenje sudskoj vlasti države ugovornie te Konvencije da zaustavi tzc. ''sister ship'' koji vije zastavu države neugovornice. Mogućnost takvog zaustavljanja ne postoji ni prema irskom unutrašnjem pravu

Marin, Jasenko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRI\M,EMENA MJERA ZAUSTAVLJANIJA SISTER SHIP-ADRZA\IE NEUGOVORNIEE KOI\I\IENCIJEO ZAUSTAVLJANJU IZ L952.SUPREME COURT OF IRELANDPresuda od 24. studenoga 1994.Constante Tradingv.Antartica(Brod "Kapitan Labunets")Medunarodna honuencija za izjednaienje nekih prauila h,oja seodnose rla priuremeno zaustauljanje pomorskih brodoua(Bruxelles, 1952.) ne daje oulaitenje sudskoj ulasti drZaue ugo-uornice te Konuencije da zaustaui tzu. "sister ship" koji uijezastauu driaue neugouornice. Mogudnost tahuog zaustauljanjarue postoji ni prema irskom unutradnjern prauu."Antartica" (tuZeni) je brodar sa sjedi5tem u Ukrajini i vlasnik jebroda "Kapitan Labunets". "Constante trading" (tuZitelji) zatraltlt suizdavanje privremene mjere zaustavljanja navedenog broda koji se nalaziou luci Castletownberehaven (Irska). TuZitelji su zahtjevali zaustavljanjebroda kao osiguranje za traZbinu koja se odnosi na drugi brod u vlas-ni5tvu tuZenih. Zahtjev su temeljili na odredbama Medunarodne konven-cije za izjednadenje nekih pravila koja se odnose na privremeno zaus-tavljanje pomorskih brodova rz L952. a koja je inkorporirana u irskozakonodavstvo Zakonom o sudovanju iz 1989. TuZitelji su bili mi5ljenjada taj Zakon, po uzoru na Konvenciju iz \952., daje sudovima ovla5tenjeda narede zaustavljanje broda na koji se odnosi traL,btna koja se osigu-rava ili drugog broda istoga vlasnika (taj drugi brod istog vlasnikauobidajeno se tTazrva sister ship).Sud je tzdao privremenu mjeru zaustavljanja broda "KapitanLabunets". TuZeni su se obratili Visokom sudu zatralivli ukidanje takvemjere jer, po njima, Konvencija tz 1952. ne predvida mogudnost zaus-tavljanja sister ship-a drZave neugovornice niti takva mogudnost postojiprema irskom pravu. (Ukrajina, pod dijom zastavom brod plovi, nije dla-nica Konvencije Lz 1952. niti je to bio biv5i SSSR). Visoki sud je pri-L74Odluke stranih sudova i arbitraZa: Priwemena mjera zaustavljanja sister ship-a drZave neugovorniceKonlr".r.rj" o,urstu.tlj..rju i, 1982, UPP .t. 38., (1-4), Fil*lTB (i996)hvatio zahtjev tuZenih i ukinuo privremenu mjeru zaustavljanja broda.Na ovu odluku tuZitelji su se Zalili Vrhovnom sudu.Razmatraju6i Zalbu, Vrhovni sud je najprije utvrdio ono Sto nije sporno- irsko pravo, prije Zakona o 1989., nije predvidalo moguinost zaustav-ljanja sister ship-a. Takva se mogu6nost otvorila tek donolenjem togZakona i to glede brodova koji viju zastavu drZave ugovornice Konvencijerz L952. Ono 5to je sporno jest daje li Konvencija iz 1952. ovlaitenjesudskoj vlasti drZave ugovornice da zaustavi sister ship koji vije zastavudrZave neugovornice. Tumadedi Konvenciju iz tg52. Vrhovni sud Irskezarzeo je stajali5te da Konvencija ne daje takvo ovla5tenje sudovimadrZave ugovornice. lJ obrazloZenju odluke Sud se pozvao na sludaj broda"Marshal Gelovani" (1994.). U tom se sporu takoder radilo o zaustav-ljanju sister ship-a koji plovi pod zastavom drzave neugovornice (Gruzije)i sud je odredio ukidanje privremene mjere zaustavljanja tog broda. Irskounutra5nje pravo ne sadrZi odredbe koje bi takvo zaustavljanje dopu5tale(za razliku od npr. engleskog prava) tako da pravna osnova za zaus-tavljanje sister ship-a koji vije zastavu drZave neugovornice Konvencije izL952. u Irskoj ne postoji.rz ovih je razloga vrhovni sud Irske odbio Zalbu tuZitelja.(il Diritto Marittimo 1996, p, 288-2Gb)BILJESIGOdredbe Medunarodne konvencije za izjednadenje nekih pravila koja se odnosena privremeno zaustavljanje pomorskih brodova iz 1952. koje reguliraju njezinuprimjenu izazvale su, kako u teoriji tako i u praksi, niz nedoumica.l Posebice jetaj problem izraL,en pri odredivanju koji brod moZe biti zaustavljen temeljem teKonvencije. Odgovori koje nude teorija i sudska praksa medusobno su vrlorazliditi, pa i suprotni. Tumadeii Konvenciju, Vrhovni sud Irske je u prikazanojpresudi zauzeo stajaliBte da Konvencija ne daje moguinost zaustavljanja sistership-a koji vije zastavu drZave neugovornice. Takva tumadenja Konvencije u teori-ji pomorskog prava imaju svoje zastupnike ali i protivnike. U osnovi, to pitanjeizvire iz drugog, Sireg problema, a taj je primjenjuje Ii se Konvencija iz lgb1-u cijelosti na sve brodove, bez obzira viju Ii oni zastavu drZave ugovornice ilineugovornice. Sud je posebice razmatrao dlanak 8. Konvencije.2 Drugi stavak tog1 Tekst Medunarodne konvencije za izjednadenjemeno zaustavljanje pomorskih brodova (Bruxelles,SFzu - Medunarodni ugovori, br. l2ltg67.2 Tekst dlanka 8. Konvencije iz LglZ., stavak"1. Odredbe ove konvencije primjenjivat ie se ukoji viju zastavu jedne od drZava ugovornica.nekih pravila koja se odnose na priwe-1952.) objavljen je u SluZbenom listu1., 2. i 3. glasi:drZavama ugovornicama na sve brodoveL75Odluke stranih sudova i arbitraia: Priwemena mjera zaustavljanja sister ship-a drZave neugovorniceKonvencije o zaustavljanju iz 1952, UPP v. 38., (l-4), 174-178, (1996)dlanka govori o zaustavljanju broda pod zastavom drZave neugovornice. Pomi5ljenju suda, to se odnosi samo na onaj brod na koji se potraZivanje odnosi,a na sister ship tog broda samo ako to dopu5ta nacionalni zakon drZave u kojojse traZi zaustavljanje. Kritidari takvog shvadanja naglaBavaju da je to u suprot-nosti sa dlankom 3. stavak 1. Konvencije.S Taj stavak govori o tome koji brodmoZe biti zaustavljen i predvida mogudnost zaustavljanja sister ship-a, pa se nabrodove drZave neugovornice (bez obzira radi li se o brodu na koji se odnosipotraZivanje ili o sister ship-u) primjenjuju sve odredbe Konvencije.4 Kada to nebi bilo tako, stavak 3. dlanka 8., u kojem se drZavama ugovornicama daje pravoda odredenom krugu osoba " u cijelosti ili djelomidno uskrate blagodati ove kon-vencije" ne bi bio obja5njiv. U taj krug osoba spadaju i drZave neugovornice.sTeoretidari koji podrZavaju shva6anje izraLeno u odluci irskog suda nagla5avajuda se u stavku 1. dlanka 8. jasno odreduje na koje se brodove primjenjujuodredbe Konvencije - samo na brodove pod zastavom drlava ugovornica. Da sehtjelo da isti rei,im vrijedi i za brodove pod zastavom drZava neugovornica, tobi se jasno odredilo u toj odredbi. Ti se teoretidari protive zaustavljanju sistership-a dri,ave neugovornice izmedu ostalog i zbog toga Sto bi takvo postupanjebilo u suprotnosti s prirodom medunarodnih ugovora i medunarodnog prava,rzraLenoj u Bedkoj konvenciji o pravu ugovora iz 196L. Jedna od temeljnih odred-bi te konvencije odreduje da drZava koja nije dlanica medunarodnog ugovora nemoZe biti vezana tim ugovorom. Sto se tide objaBnjenja smisla stavka 3. dlanka8. Konvencije iz 1952., javlja se miBljenje da taj stavak treba povezati sa stavkomf. istog dlanka.6 Kada ne bi postojao stavak 3., to bi znadilo da sve osobe, bezizuzetka, koje traZe zaustavljanje broda neke od dri,ava ugovornica, mogu koris-titi prednosti Konvencije. Stavak 3. daje drZavama ugovornicama mogudnost da2. Brod koji vije zastavu drZave neugovornice mo6i 6e biti zaustavljen na podrudjudrZave ugovornice radi jednog od potraZivanja nabrojenih u d1.1. ili drugog potraZivanja zakoji nacionalni zakon te drZave ugovornice dopu5ta zaustavljanje.3. Medutim, svaka drZava ugovornica moZe u cijelosti ili djelomidno uskratiti blagodatiove konvencije drZavama neugovornicama i osobama koje u vrijeme zaustavljanja nemajuredovno boravi5te ili glavno poslovno sjedi5te u drZavi ugovornici."3 Tekst dlanka 3. stavak 1. Konvencije glasi:"1. Pod uvjetima postavljenim odredbama st.4. ovog dlanka i d1.10. predlagad moZe zaus-taviti ili brod na koji se potraZivanje odnosi, ili neki drugi brod koji pripada onome kojije u vrijeme kada je pomorsko potraZivanje nastalo bio vlasnik broda na koji se topotraZivanje odnosi - pa i u sludaju kada je zaustavljeni brod spreman da isplovi - ali radipotraZivanja navedenih u d1.1. tod. o), n) i q; ne moZe se zaustaviti drugi brod osim onogna koji se zahtjev odnosi".4 Tako i Berlingieri, E, "Arrest of ships", str. 22: "... ships flying the flag of a non-contracting State...The correct view seems to be that all provisions of the Convention,save that of Art. 2... apply also to such ships".5 Zanimljivo da takvo "uskraiivanje" drZave ugovornice nisu morale niti mogle izrazi-ti u obliku rezervi na primjenu Konvencije.6 Obzirom da stavak 3. dlanka 8. podinje rjedju "medutim", sigurno je da se sadrZajtog stavka mora povezati ili s tekstom stavka f. ili stavka 2. ili s tekstom i jednog i drt-gog stavka. Sporno je na koji od tih stavaka se todno odnosi i nadovezuje stavak 3.L76Odluke stranih sudova i arbitraZa: Priwemena mjera zaustavljanja sister ship-a drZave neugovorniceKonvencije o zaustavljanju iz 19b2, UPP v. 38., (1-4), l?t{Q? (1996)prednosti pri zaustavljanju koje nudi Konvencija, uskrate kada zaustavljanje trai,ineka od dvije kategorije osoba - to su vlasti dri,ave neugovornice te osobe kojeu trenutku zaustavljanja nemaju redovno boravi5te ili glavno poslovno sjedidte unekoj od drZava ugovornica.T Zastupnici suprotne teorije tvrde da stavak B. dlanka8. zapravo ostavlja moguinost drZavama ugovornicama da odlude ho6e li popispomorskih traZbina iz dlanka 1. Konvencije primjeniti ili ne na brodove koji vijuzastavu drZave neugovornice, kao i na osobe koje u vrijeme zaustavljanja brodanemaju redovno boravi5te ili glavno poslovno sjedi5te u jednoj drZavi ugovorni-ci.8Odgovor na pitanje primjenjuju li se odredbe Konvencije u cijelosti i jednakona sve brodove, bez ohzira viju li zastavu drZave ugovornice ili neugovornicemoZe se potraZiti u tumadenjima samih autora Konvencije. Istaknuti francuskistrudnjak za pomorsko pravo, prof. Georges Ripert, koji je sudjelovao na konfe-renciji na kojoj je done5ena Konvencija, tumade6i stavak 2. dlanka 8., naglasavada su tvorci Konvencije Zeljeli da Konvencija omoguii zaustavljanje broda koji nepripada drZavi ugovornici ali i da se zaustavljanje omogu6i prema lokalnimpropisima.g Priznav5i da je takav propis vrlo smion sa stajali5ta medunarodnogprava, prof. Ripert to opravdava Zeljom autora da brodovi koji viju zastavu drZaveugovornice ne budu glede zaustavljanja u nepovoljnijem poloZaju od brodova kojiviju zastavu drZave neugovornice. Ci.,i s€, medutim, da dikcija Konvencije nijenajjasnija, a izgleda da ni stav dlanica Konvencije nije u tom pogledu bio jedin-stven. To se odituje i u tekstu Nacrta Revizije Medunarodne konvencije za izjed,-nadenje nekih pravila koja se odnose na zaustavljanje pomorskih brodova, 19b2.10U dlanku 8. stavak 1. toga dokumenta stoji da se Konvencija primjenjuje na svebrodove bez obzira viju Ii oni zastavu dri,ave stranke ili ne. Medutim, u dlanku9. (Rezerve), daje se mogudnost svakoj drZavi da prilikom potpisa, ratifikacije iliprihvata ove Konvencije ili pristupa Konvenciji zadrli pravo da Konvenciju prim-jenjuje samo na brodove koji viju zastavu drZave stranke.ll Valja naglasiti da tajdokument joB nrje stupio na snagu.Odito je da nejasnode i suprotnosti konvencijskih odredaba stvaraju znadajnepote5ko6e pri njezinoj primjeni u praksi. To dovodi do razliditosti u sudskoj prak-7 Detaljnije o takvome shvaianju vidi obrazloZenje i komentar spora "Integram B.V cThe "Marshal Gelovani", Il Diritto Marittimo, 1g96, p. 266-269.8 Tako i Ivkovii, D., "Privremene mjere osiguranja na brodu", Piran, 1gg4., str. lg8.i 199.I CMI Bulletin, n. 105, p 31010 Nacrt je prihvaien na Konferenciji u Lisabonu, 1985. Za potrebe ovog rada kori5tenje "Nacrt Revizije Medunarodne konvencije za izjednadenje nekih pravila o zaustavljanjupomorskih brodova, L952.", (prijevod: dr. Vesna Polii-Curdii), UPPPK, br. 105-106, Zigria,1985., str. 66.-85.11 Clanak g. u5ao je u tekst Nacrta na prijedlo g nizozemske delegacije. Prijedlog jeprihvaien tijesnom veiinom - 13 Za, 11 Protiv i 9 UzdrZanih. (Vidi: A. Karil; ;,RulririjuMedunarodne konvencije za izjednadenje nekih pravila koja se odnose na zaustavljanjepomorskih brodova", UPPK, br. 105-106, Zagreb, 1985., str. 86.-92.).t77Odluke stranih sudova iKonvencije o zaustavljanjuarbitraia: Priwemena mjera zaustavljanjaiz 1952, UPP v. 38., (1-4), 174-178, (1996)ship-a drZave neugovornicesi (kao i u teoriji) i stvara pravnu nesigurnost. Presuda irskog Vrhovnog sudapokazuje da odredbe Konvencije ne daju sigurnost da 6e brod uvijek biti zaus-tavljen, ma koliko to, po Konvenciji, izgledalo "izvjesno". Ci.ri se da je nuznoprouditi na koji je nadin i u kojoj mjeri Konvencija inkorporirana u nacionalnazakonodavstva drZave u kojoj se traLi zaustavljanje, kako bi se izbjegli mogu6iproblemi.Jas enko *""';,' o :;T:r: :::, ";;;Isister178

Privremena mjera zaustavljanja sister ship-a države neugovornice Konvencije o zaustavljanju iz 1952. : [prikaz presude i bilješka]

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia