Sakralna arhitektura kontinentalne Hrvatske iz vremena romanike zauzela je veliki dio u istraživačkom radu Anđele Horvat. Iako
analizu romaničkih građevina nije provodila sa specijalnim zadatkom, već u sklopu opće evidencije prilikom obilazaka terena u konzervatorskoj djelatnosti, povećala je fond romaničkih sakralnh građevina te razriješila neke od problema povijesnoumjetničke topografije. Do danas je očuvano vrlo malo arhitektonskih spomenika na kojima bi bilo moguće provesti kompletnu stilsku analizu. Riječ je o crkvama i kapelama koje se spominju u popisu župa goričkog arhiđakona Ivana godine 1334., no iako su tada postojale, ne znači da su u 14. stoljeću i nastale, već je razumno pretpostaviti kako mnoge potječu iz ranijeg vremena. Isto tako, veći broj građevina nestao je u potpunosti, a problem njihove umjetničke topografije kao i vremenske datacije ostat će i dalje možda
nerazriješen.Romanesque ecclesiastical architecture in inland Croatia had a prominent place in the research activities of Anđela Horvat. Although she did not analyze Romanesque buildings in a separate research project, but rather as a part of general inventory conducted during her field work as a conservator, she enriched the corpus of Romanesque structures and provided solutions to certain problems of art-historic topography
