Razvoj kulture željeznoga doba južnojadranskoga područja
(istočna Hercegovina, južna Dalmacija) temelji se na dvjema
skupinama građe, uglavnom na grobnom inventaru te dijelom na
naseobinskim nalazima. Kako je značajan dio nalaza otkriven u
destruktivnim uvjetima ili slučajno, u mnogim primjerima bilo je
moguće primijeniti samo metodu tipološke analize.
Željeznodobnu kulturu istočne Hercegovine i južne Dalmacije
možemo podijeli ti na tri razdoblja (rano, razvi jeno i
“protopovijesno”) i pet faza. Rano razdoblje (faze 1 i 2) obilježio je
početak upotrebe i upoznavanja tehnologije željeza. Oblici
materijalne kulture u stvarnom ili idejnom smislu baštinjeni su iz
kasnoga brončanog doba. Prva faza ili početak željeznoga doba
odgovara vremenu od sredine do približno konca 8. stoljeća pr. Kr.
Riječ je o inicijalnoj fazi, o vremenu nakon panonsko-balkanskih
seoba i nakon prodora tračko-kimerijskih elemenata u Podunavlje,
te nakon svršetka, pretapanja, gubljenja ili nestajanja kulture polja
sa žarama. U 2. fazi (približno 700.-600. g. pr. Kr.) uslijedio je
stabilizirajući razvoj kulture. Valja ipak naglasiti da su, uz nove
elemente, predaje još uvijek jake, pa 2. faza svoj identitet gradi na
predmetima koji su idejno baština Ha B razdoblja. Već tada je
došlo do stanovitoga osamostaljivanja kulturnog izražaja i do jasno
prepoznatljiva razvoja vlastite proizvodnje brončanih i željeznih
predmeta. Treća faza (približno 600.-550. g. pr. Kr.) zapravo je
odraz snažnoga razvoja, utemeljenog na prethodnoj stabilizirajućoj
fazi, kada je u materijalnoj kulturi domaći obrt (kovinarstvo) odigrao
najznačajniju ulogu. Upravo od te 3. faze možemo u kontinuitetu
pratiti i razvoj kulture u susjednoj južnoj Dalmaciji, području koje
s istočnom Hercegovinom u to doba dijeli značajne zajedničke
kulturne elemente, unatoč činjenici što je riječ tek o nekoliko
8 ŽELJEZNO doba na južnojadranskom području
pojedinačnih ili skupnih grobnih nalaza. Sljedeća vremenski i
oblikovno prepoznatljiva faza, 4. faza, odgovara drugoj polovici 6.
stoljeća pr. Kr., od 550. g. pr. Kr. do približno 475. godine pr. Kr.
To je vrijeme kada utjecaji Sredozemlja, Grčke i južne Italije postaju
sve značajniji, posebice koncem 6. stoljeća pr. Kr. “Protopovijesno”
razdoblje željeznodobne kulture čini posljednja, 5. faza, uglavnom
vrijeme 5. i 4. stoljeća pr. Kr. Grčki i italski utjecaji sve su snažniji,
gube se obilježja samostalnosti i dolazi do unificiranja kulturnoga
izražaja, uvode se novi proizvodni postupci i novi materijali. Bit će
to samo uvod u posvemašnju helenizaciju u posljednja tri stoljeća
pr. Kr., kada više nije moguće govoriti o kulturi željeznoga doba
