Vladimir Stilinović

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

175PRIKAZI KNJIGA, Kem. Ind. 67 (3-4) (2018)  175  PRIKAZI KNJIGAHrvoj Vančik  Dvanaest predavanja  iz filozofije kemije V. Stilinović*Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet, Kemijski odsjek, Horvatovac 102a,10 000 ZagrebIzdavač: IuHV, Varaždin, Grad: Varaždin; Godina: 2017.;  Broj stranica: 192, ISBN: 978-953-57988-1-1  * Doc. dr. sc. Vladimir Stilinović    e-pošta: vstilinovic@chem.pmf.hrPrije petnaestak godina bio sam na jednome predavanju o temi “filozofija i znanost”. Na kraju predavanja bilo je tek nekoliko pitanja iz publike (koja se uglavnom sastojala od studenata i nastavnika kemije), među kojima je prvo bilo: “Treba li kemičaru uopće filozofija?” Predavačev je odgovor bio kratak, jasan i pomalo brutalan: “da, ako želi biti znanstvenik – znanost lišena filozofije uopće nije znanost, već zanat!”. Jamačno se neće baš svatko složiti s tom izjavom – ta mnogi je trudbenik u su-stavu znanosti razvio svoju karijeru i prošao cijeli radni vijek, a da se nikada nije bavio filozofijom, ili za filozofiju iole zanimao! Međutim svakome tko stremi ikakovu širem razumijevanju svije-ta, nužna je sinteza spoznaja iz više područja i grana znanosti, a da bi to postigao mora (makar i nesvjesno) razmišljati filozofski. Svako vrednovanje teze ili teorije jest problem filozofije znanosti. Dapače, upravo je filozofija znanosti ona disciplina koja nas uči kako razlikovati znanost od šarlatanstva koje se samo služi znan-stvenim rječnikom – pseudoznanosti – koje u posljednje vrijeme doživljava upravo zabrinjavajuć procvat. Dok je filozofija znanosti stara gotovo koliko i sama znanost, filo-zofija kemije kao zasebne disciplina pojavila se tek prije dvade-setak godina. Posljedično, do literature o filozofiji znanosti opće-nito je prilično lako doći, dok je literatura o specifičnoj filozofiji kemije iznimno rijetka. Stoga s priličnim zadovoljstvom možemo pozdraviti objavljivanje knjige Dvanaest predavanja iz filozofije kemije Hrvoja Vančika, profesora na Kemijskom odsjeku Priro-doslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga je nastala kao rezultat predavanjâ koja je autor održavao studenti-ma kemije i drugih prirodnih znanosti tijekom posljednja dva de-setljeća, te je, kao što sâm naslov dade naslutiti, podijeljena u 12 cjelina uobličenih kao 12 predavanja. Predavanja obrađuju razne filozofske teme, prateći pri tome kronološki razvoj kemije. Tako se u prvom predavanju raspravlja o problematici jedinstva znano-sti i samosvojnosti znanstvenih disciplina. Rasprava o problema-tici redukcionizma i holizma, s naglaskom na važnost emergen-tnih svojstava u kompleksnim sustavima, vješto se primjenjuje na konkretan primjer – (ne)svodljivost kemije na fiziku. Na razlike između kemijskog i fizikalnog pristupa ukazuje se i u drugom pre-davanju, u kojemu se argumentira teza o različitim prapočetcima kemije i fizike te o pojavi ideja u klasičnoj filozofiji iz kojih će se kasnije razviti suvremeni kemijski koncepti: element, tvar i pro-mjena. Treće se predavanje nastavlja na temu klasične filozofije, ali okrećući se početcima razvoja kemijskih metoda i tehnika u tradiciji aleksandrijske protokemije, što se prirodno nastavlja u četvrtom predavanju raspravom o alkemiji (arapskoj i europskoj) koja je iz protokemije proizašla. Peto predavanje, naslovljeno Okultno prosvjetiteljstvo, obrađu-je razvoj znanosti tijekom prosvjetiteljske revolucije, s posebnim naglaskom na suodnos znanosti i poučavanja. Suprotno čestom mišljenju (dapače, zabludi) da edukator samo prenosi zaključke znanstvenika, u ovome se predavanju razvija teza da je suodnos znanosti i poučavanja dvosmjeran – znanost svakako utječe na izobrazbu, ali izobrazba također može uzrokovati (čak i prisiliti) preuređenje znanstvenih paradigmi. Sljedeće predavanje obra-đuje problem izbora modelnih sustava te ulogu modelnih sustava u znanstvenim revolucijama; specifično, kako je odabir procesa gorenja kao modelnog sustava za proučavanje promjene tvari do-veo do ustanovljenja prve kemijske – flogistonske – teorije. Sedmo predavanje obrazlaže važnost principa ceteris paribus – ograničenja znanstvenih tvrdnji, zakona i teorija na zadani skup uvjeta unutar kojih vrijede i uvodi u osmo, posvećeno antiflogi-stonskoj revoluciji u kemiji krajem osamnaestog stoljeća i u komu se raspravlja problem uvođenja ad hoc hipoteza za opravdanje nedorečenih teorija. Deveto predavanje kroz pogled u atomistič-ku teoriju ranog XIX. stoljeća (koja je iskaz i posljedica empirij-skog kvantitativnog eksperimentalnog pristupa, za razliku od an-tičke apstraktne ideje) uvodi mnoštvo zanimljivih filozofskih ideja poput opravdanosti razmišljanja u analogijama kao metode za razvoj znanstvene ideje. Predavanje se zaključuje nizom pitanja koja potiču na razmišljanje o prirodi nastanka novih koncepata u znanosti: Kako je Dalton razvio svoju atomsku teoriju – induktiv-no temeljem mjerenja i opažanja, ili nadahnut antičkim atomiz-mom kao heurističkim modelom? Jesu li atomi ad hoc hipoteza?Deseto predavanje produbljuje koncepte analogije i sistematiza-cije prikazujući razvoj strukturne teorije koji je nerazdvojivo po-vezan s razvojem njezine reprezentacije – kemijske formule. Isti se pristup primjenjuje i na razvoj periodnoga zakona. Jedanaesto predavanje nastavlja misao o razvoju pojma strukture kroz spo-znaju o trodimenzijskom rasporedu atomâ u molekuli (konfigura-ciji) kroz koju prikazuje probleme kemijske epistemologije teme-ljene na modelima. Posljednje, dvanaesto, predavanje posvećeno je otkriću elektronske strukture i posljedice dotičnoga otkrića na općenita shvaćanja u znanosti.Iako obuhvaća mnoga pitanja filozofije kemije (i znanosti opće-nito), Dvanaest predavanja iz filozofije kemije nisu samo pregled trenutačnog stanja filozofije kemije već predstavlja i autorov osobni doprinos filozofiji kemije i iskaz izvornih filozofskih ideja. Posljedično, možda se neće svaki čitatelj sa svime složiti ukoliko su njegova filozofska gledišta drugačija. Međutim, to ne treba gle-dati kao manu teksta, već dapače kao dodatnu kvalitetu – knjiga će potaknuti na promišljanje, propitivanje i diskusiju o raznim gledištima, a upravo na taj način razvijaju se novi koncepti i ideje. Zaista, teško je naći pohvalniji epitet kako za filozofski, tako i za udžbenički tekst od “poticajan”!

Prikazi knjiga: Dvanaest predavanja iz filozofije kemije (H. Vančik)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals