Prikaz izložbe: Retrospektivna izložba Ivana Tiπova, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek, 30.6.-28.8.2005., autorica izložbe i kataloga: Jelica Ambru

Dragan Damjanović

Croatian

Damjanović, Dragan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

IZLOÆBEKVARTAL  II - 3 - 200529likar Ivan Tiπov nesumnjivo pripada vrhuhrvatskog slikarstva kraja 19. i poËetka 20. sto-ljeÊa. Iako dobrim dijelom u sjeni ostalih velikanatadaπnje hrvatske umjetnosti (ponajprije Bukovca,MedoviÊa, »ikoπa-Sesije i CrnËiÊa), nezaobilaznoje ime koje je stvaralo djela neprolazne kvalitete.Retrospektivna izloæba ovog slikara otvorena je uGaleriji likovnih umjetnosti u Osijeku poËetkomsrpnja ove godine. Nakon izlaganja u tom gradubit Êe prenesena u rujnu u Zagreb, u GalerijuKloviÊevi dvori. To je veÊ druga Tiπovljeva retro-spektiva koju prireuje osjeËka Galerija. Prijegotovo dva desetljeÊa, 1988. godine, odræana jeprva, autora Zdenka TonkoviÊa, koja je rezultirala,naæalost, vrlo skromnim katalogom, u skladu sograniËenim materijalnim moguÊnostima vremenau kojem je odræana.»injenica da ista institucija dva puta organiziraretrospektivu ovom slikaru proizlazi ponajprije iznjezine teænje da se afirmiraju slikari regionalnogpodruËja kojem Galerija pripada - Slavonije. IvanTiπov rodom je, naime, iz Viπkovaca, selasmjeπtenog nedaleko –akova. To nije Ëinjenicakoju treba tek usputno spomenuti; blizina ovoggradiÊa s monumentalnom historicistiËkom kate-dralom, Ëijim je oslikom Tiπov u djetinjstvu biofasciniran, bitno je odredila smjer njegova æivota.Æivotni mu je put, kao u veÊine drugih naπihumjetnika u 19. stoljeÊu, razapet izmeu dvajuglavnih stupova ondaπnje hrvatske umjetnosti -Strossmayera, kao graditelja katedrale koja jeusmjerila Tiπovljevu karijeru, s jedne, i Krπnjavog,kao glavnog financijera i naruËitelja s drugestrane. U sluËaju Tiπova, Iso Krπnjavi odigrao je iveÊu ulogu od uobiËajene. Simpatizirao ga je kaoSlavonca, slao na usavrπavanja na inozemne aka-demije, dao mu bezbrojne dræavne narudæbe zazgrade posveÊene prosvjeti, kulturi i kultu. Tiπovmu je to vratio trajnom i potpunom odanoπÊu.GledajuÊi izloæbu i listajuÊi katalog uviamo, na-ravno, ne samo kvalitete ovog slikara, veÊ jednakotako i razloge zbog kojih je Ëesto zanemarivan uodnosu na veÊ spomenute svoje suvremenike.Nesumnjivo je vjeπt kolorist, Ëesto nas zadivi ori-ginalnoπÊu svojih kompozicija, a pojedini ubaËenidetalji (npr. na religioznim kompozicijama tepisi idrugi predmeti nadahnuti narodnom umjetnoπÊu)dodatno ojaËavaju taj dojam. Ipak, Tiπovu nedos-taje poneπto slobode katkad prisutne kod ostalihnaπih onodobnih slikara. Ne smijemo ga, naravno,osuivati zbog toga. Kako je radio gotovo iskljuËi-vo velike dræavne narudæbe - oltarne slike u rimo-katoliËkim crkvama, ikonostase u pravoslavnim,velike svodne kompozicije u Hrvatskom narodnomkazaliπtu i ”Zlatnoj dvorani” zgrade Odjela zabogoπtovlje i nastavu Zemaljske vlade u Zagrebu -u njima se (osobito u djelima za crkvu) nije nitimogao, a niti smio previπe osamostaljivati. Bio jesputan æeljama naruËitelja, ikonografskim pravili-ma, ukusom vremena. I u tako skuËenim okolnos-Dragan DamjanoviÊTI©OVLJEV KASNI HISTORICIZAMRetrospektivna izloæba Ivana TiπovaGalerija likovnih umjetnosti, Osijek30.6.-28.8.2005.Autorica izloæbe i kataloga: Jelica AmbruπSKVARTAL  II - 3 - 200530IZLOÆBEtima on ipak stvara neka antologijska djela, nekeod najznaËajnijih produkata naπeg kasnog (katkadi zakaπnjelog) historicizma te prijelaznog stilaprema secesiji u slikarstvu.Autorica je ovogodiπnje izloæbe, i kataloga koji jeprati, mr. sc. Jelica Ambruπ, kustosica koja veÊnekoliko desetljeÊa istraæuje povijest slikarstvaOsijeka i Slavonije. Spomenuti katalog do sada je,bez ikakve sumnje, najreprezentativnija i najveÊapublikacija o ovom slikaru. Odlikuje se visokomkvalitetom reprodukcija s izvanrednim snimkamasvih izloæenih te nekolicine neizloæenih vaænijihTiπovljevih djela. Katalog donosi i opπiran tekstautorice o slikaru, te iscrpnu bibliografiju vezanuuz æivot i djelo Ivana Tiπova, i njegovo posthumnopojavljivanje u likovnoj kritici.Na izloæbi su zastupljeni svi æanrovi kojima seTiπov bavio - religijske kompozicije (uglavnom izvlasniπtva –akovaËko-srijemske i KriæevaËkebiskupije), portreti, æanr-kompozicije, kompozicijeiz narodnog æivota, alegorije. Skupljeni su saπirokog podruËja na kojem se kretao - odZagreba, Osijeka i –akova do Sarajeva. Iako jeizloæen doista velik broj njegovih radova za æalitije πto na izloæbi ne susreÊemo niti jednu od nje-govih brojnih kompozicija za ikonostase grkoka-toliËkih ili pravoslavnih crkvi, sasvim sigurno izobjektivnih razloga i problema u posuivanju istih.Naime, takova se djela i kvantitetom i kvalitetomistiËu unutar Tiπovljeva opusa. Ipak, o toj vrsti nje-gova rada moæe nam svjedoËiti izloæena velikaikona Sveti Nikola iz grkokatoliËkog sjemeniπta uZagrebu. Zastupljena su i sva razdoblja njegovastvaralaπtva, od poËetka 90-tih godina 19. stoljeÊado smrti, 1928. godine. Razumljivo, buduÊi da jekvalitativni vrhunac Tiπovljeva stvaralaπtva kraj19. i sam poËetak 20. stoljeÊa, ovo je razdoblje izastupljeno s najveÊim brojem djela.Za pohvaliti je i izlaganje nekoliko onovremenihËlanaka o æivotu umjetnika (Ëlanci iz Vienca oizloæbama s poËetka 20. stoljeÊa, iz Svieta,povodom slikarove smrti itd.), buduÊi da oni naj-vjerodostojnije svjedoËe o stavu suvremenikaprema Tiπovu. Vrlo je vrijedno i izlaganje PeiÊevateksta o Tiπovu iz πezdesetih godina, kao nago-vjeπtaja (re)afirmacije ovog umjetnika u vremenukada je povijesnoumjetniËkom kritikom joπ uvijekdominirao jednostrani pogled na umjetnost islikarstvo 19. i poËetka 20. stoljeÊa iz strogihvizura moderne i avangardi, u kojemu nije bilopuno mjesta, toËnije reËeno, nije bilo puno razu-mijevanja za akademski realizam tog vremenakojem Tiπov svojim opusom u cijelosti pripada.Naravno, kao i veÊina izloæbi u Hrvatskoj, i ovapokazuje uobiËajene tehniËke manjkavosti.NajuoËljivija je bez ikakve sumnje neusuglaπenostlegendi. Tako je u istoj prostoriji, crteæ do crteæa(kataloπki broj 113. i 116.), prema legendi, jedan uvlasniπtvu biskupije, a drugi nadbiskupije –ako-vaËko-srijemske, dok se za crteæe na kraju dijelaizloæbe na prvom katu uopÊe ne navodi vlasnik.Klimatski uvjeti u kojima se slike nalaze, barem utrenutku kada sam ja posjetio izloæbu (utorak, 19.srpnja 2005.) nisu odgovarajuÊi ni za posjetitelja,a vjerujem ni za djela. Temperatura je bilaI. Tiπov, Autoportret, 1914.KVARTAL  II - 3 - 200531IZLOÆBEutorice izloæbe postavile su si nadasve vrijedan, ali i vrlo opseæan zadatak - istraæivanjezagrebaËke moderne arhitekture, vrlo sloæenog ijoπ nedovoljno istraæenog podruËja naπe novijekulture. Nakon analitiËke i kritiËke obrade zagre-baËkih vila, rad koji su veÊ izloæile na nekolikomjesta, prihvatile su se zanimljive teme Bosanskeulice i vila, koje su ostvarili arhitekti AleksandarFreudenreich i Pavao Deutsch. Takav naËin istraæi-vanja i prezentacije zanimljiv je i vrijedan iz dvarazloga. Prvo, spomenuti je tandem arhitekata uovoj ulici ostvario desetak kuÊa, pa je dvadesetih itridesetih godina dao osobeni peËat tada novojulici predvienoj za elitnu izgradnju. Drugo, ovoistraæivanje umnogome otkriva druπtvenu i kultur-nu klimu Zagreba dvadesetih godina proπlogastoljeÊa, ukazujuÊi i na socioloπku strukturuinvestitora, te, πto danas treba posebno naglasiti,na red u urbanistiËki sreenim i planiranim uvjeti-ma u kojima se ova izgradnja ostvarivala.Arhitekti Freudenreich i Deutsch udruæili su sekao veÊ poznati autori godine 1923. i zajednoradili do 1940. godine. Zajedno su ostvarilimnoπtvo vaænih i velikih gradnji znaËajnih u kor-pusu hrvatske moderne arhitekture izmeu dvasvjetska rata, a na arhitektonskim natjeËajimapostigli su znatne uspjehe. Privatne vile uBosanskoj ulici velikim su dijelom njihovo djelo.Bogate njihove biografije i vrijedna arhitektonskaostvarenja autorice su zabiljeæile u kataloguizloæbe, no mi Êemo se ovdje usredotoËiti na nji-hova djela u Bosanskoj ulici. Zanimljivo je da oni u ovoj ulici tijekom nekoliko godina ostvarujudesetak objekata, πto umnogome rasvjetljava idruπtvenu i urbanistiËku klimu dvadesetih godina.Nova ulica i novi ljudi, bogatiji investitori koji radouzimaju dobre arhitekte i kao da se u tome na-tjeËu. TipiËan je to izraz, danas veÊ moæemo reÊi,kulture vremena kakva se do danas nije pojavila.Bosanska je ulica, kao dio predjela PantovËaka,poËetkom dvadesetog stoljeÊa od poËetkazamiπljena izgradnjom obiteljskih i manjih stam-benih objekata s vrtovima, dakle, kao prediomirnijeg elitnijeg stanovanja, koje kao investitorineprimjereno visoka, a vlaga teπko podnoπljiva.Usprkos spomenutim sitnim zamjerkama, i izloæbai katalog istiËu se visokom kvalitetom. OsjeËka izagrebaËka publika njome su dobile moguÊnoststvoriti iscrpan uvid u opus jednog od najznaËajni-jih slikara Hrvatske kraja 19. i poËetka 20. stoljeÊa.Tomislav PremerlNA TRAGU PROTOMODERNEArhitekti Freudenreich i Deutsch - graditelji i stanari Bosanske ulice u ZagrebuGalerija Milan i Ivo Steiner, Æidovska opÊinaZagreb29.5.-29.6.2005.Autorice izloæbe i postava: Silvija Limani i VanjaÆankoA

Tišovljev kasni historicizam

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia