Vladimir Lapter

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Vol. 20, Bibliogr. UDC 616.31(05) :001.8.001.4 CODEN:ASCRBK 1986. YUISSN: 0001-7019 Pregledni rad KRONOLOGIJA I ZNAČAJ JUGOSLAVENSKE STOMATOLOŠKE PERIODIKE (Povodom jubilarnog broja Acta Stomatologica Croatica) V. Lapter Zavod za ortodonciju, Stomatološki fakultet,  Zagreb Veliko izvorište informacija  koje nude različiti publicirani tekstovi, u obli-ku primarnih, sekundarnih i tercijarnih publikacija, čine neminovno polazište pri prikupljanju građe iz područja konkretnog znanstvenog interesa. Razvoj stomatološke znanstvene misli neposredno je vezan uz pisanu riječ. Egzaktan uvid u značaj Jugoslavenske stomatološke periodike ne može se poistovjetiti s oslikavanjem sadašnjeg stanja. Početak je naime bio, pod dru-gačijim uvjetima i okolnostima, u kojima je ovo specifično  medi-cinsko područje postepeno evoluiralo u ravnopravno područje prirodnih zna-nosti. Slijedeći razvojni put pisane stomatološke riječi u nas, treba podsjetiti, da nije započeo niti sa ovim časopisom, pa niti sa časopisima koji su pretho-dili. Krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, na sadašnjem teritoriju Hrvat-ske ona se je manifestirala  u obliku popularnih knjižica kao što su »Naši zubi« A. Lobmayera (1884), »Kako se uzdržavaju zubi i usta« G. Bauera (1890), »Zubi« E. Radoa (1900), »Zubi i njihova njega« E. Spitzera (1902), »O važnosti zuba i njihovoj njezi« Zadruge hrvatskih stomatologa (1903), te drugim, sličnog sadržaja. To je štivo bilo namijenjeno zdravstvenom prosvjećivanju i u to vrijeme odigralo adekvatnu zdravstveno-prosvjetnu ulogu. Kako je postepeno profil  zubnih liječnika počeo dobivati svoju fiziono-miju i kada su liječnici medicine, koji su se opredjelili za zubno-liječničku profesiju  počeli educirati na klinikama susjednih zemalja u kojima je ta me-dicinska grana već imala i viši stupanj, tako je u njihovom sastavu niknula ideja o izdavanju prvog jugoslavenskog stomatološkog časopisa za tada još neveliki broj interesenata — zubnih liječnika. Jugoslavenska stomtološka periodika počinje dakle izlaženjem prvog bro-ja GLASNIKA zubno-lekarske struke u Jugoslaviji, januara 1932. u vlasništvu i uredništvu Dr. M. Petrovića i Dr. V. Kujundžića. Da bi se pobliže sagledali motivi koji su bili povod izdanju časopisa ove vrste pročitajmo tekst uvodnika pod nazivom: NAŠA REČ »Kad se zagleda u spisak zubno-lekarskih i zubno-tehničkih časopisa ce-loga sveta, onda vidimo, da u Nemačkoj ima 21 časopis, USA 17, Francuska 7, Acta stom. croat., Bibliografija 7 V. Lapter Kronologija jugoslavenske stomatološke periodike Engleska 6, pa sve dalje: Argentina, Ekvador, Indija, Urugvaj, Venecuela, Egi-pat, Brazilija, Bugarska, Grčka, Rumunija ima čak 3 časopisa, pa najzad i Turska. Samo Jugoslavija ne postoji na toj listi! Moglo bi se poverovati, da to dolazi otuda, što se u svima drugim zemlja-ma radi na naučnom polju u tolikoj meri, da stručni časopisi i moraju po-stojati. Mi u Jugoslaviji nemamo još uvek radnika na naučnom polju, jer ne-mamo ni ustanova za tu svrhu, te nemamo ni potrebe za stručni časopis. Ali stvar ne stoji tako. Stručni časopisi nisu samo izraz i potreba naučnog rada u dotičnoj zemlji, već su većina od njih glasila praktičara, kao što smo i mi. Pa čemu onda služe stručni časopisi? Nauka postavlja i istražuje opšte principe i naučne dogme a praksa ih primenjuje. Između nauke i prakse po-stoji uvek izvesna razlika. Kako će ko u praksi primeniti naučne principe, to zavisi od njegove dovitljivosti, shvatanja i opšteg praktičnog iskustva. Pa kao što nauka nije monopolisana tajna pojedinaca, tako i praktično iskustvo pojedinaca ne treba i ne sme ostati njihova tajna. Naime treba da se svi ko-ristimo. Svačije praktično iskustvo treba da posluži opštem dobru. Za to nam je potreban stručan časopis, da bi njime praktična iskustva pojedinaca saopštavali svima, a ako kome zatreba u pojedinim slučajevima tuđe iskustvo, on će putem našeg časopisa potražiti i naći pomoći i saveta. Redak je taj srećni među nama, koji bi mogao pratiti nemačku, francu-sku, englesku i amerikansku stručnu literaturu. Da ne pominjemo ostale! Prvo što malo koji od nas vlada svima ovim jezicima, a drugo što bi onda trebalo izdavati mnogo novaca. Moramo imati na umu, da sada već izlaze ge-neracije mladih lekara sa domaćih univerziteta, koji se ili nikako ili vrlo slabo služe stranom literaturom. Veliki broj dentista, dentista-tehničara i zubnih tehničara ili slabo ili nikako ne vladaju nekim stranim jezikom. Svi su oni osuđeni, da se ne mogu koristiti naukom i praksom koju nauka daje, već da rade onako kako su nekad jedanput naučili, njima su vrata napretka zatvo-rena. Zadatak je našeg časopisa, da se i njima pruži mogućnost, da prate nauku i da je iskoriste, u svoju praksu, uvedu i doprinesu koristi društvu. Glasnik će redovno donositi pregled tekuće strane, stručne literature a tako isto referisaće  o pojedinim delima, koja bi praktičare mogla interesovati. Dentalna industrija izbacuje svakog dana na tržište nove artikle, koji ili ostaju nepoznati onima, koji nisu u mogućnosti da prate stranu literaturu, već čekaju da uzmu ono, što im dentalna trgovina u zemlji nudi ili ih potrošači često primaju i bez dovoljnog poznavanja. Časopis će se postarati, da svoje čitaoce upoznaje sa industrijskim novitetima a u isto vreme, da ih podvrgne kritici. Postaraćemo se, da što objektivnije donosimo iskustva, pozitivne i nega-tivne strane svih industrijskih noviteta. Glasnik će imati stalnu rubriku, koja će raspravljati pojedina pitanja iz naše stručne terminologije, koju treba tek sada prikupljati i u život uvoditi. Radi uzajamne pomoći u praktičnom radu Glasnik će imati stalnu rubriku »Pitanja i odgovori«. Svima stoji ova rubrika na raspoloženju i mogu upućiva-Acta stom. croat., Bibliografija 9 V. Lapter Kronologija jugoslavenske stomatološke periodike ti pitanja po pojedinim slučajevima iz svoje prakse, za koje bi hteli čuti i tuđa mišljenja. Na upućena pitanja Glasnik će donositi odgovore. Najzad jednom se mora početi, da bi došli do nečega. Naša je dužnost, da otpočnemo krčiti put i razrađivati ono, što možemo, pripremajući bolje uslove za buduće generacije, od kojih možemo, sa pravom, više tražiti i očekivati. I ako je usled nerazrađene terminologije na polju zubarstva teško pisati stilom, koji ne bi bio strogo medicinski, ipak ćemo se postarati, da stil i ter-minologija budu takvi, kako bi i nemedicinari mogli lako čitati. Ovo smatramo kao potrebno, jer Glasnik treba da služi ne samo doktorima medicine, već i onima bez Medicinskog fakulteta:  dentistima, dentistima-tehničarima i zub-nim tehničarima. Svima valja učiti i pratiti napredak nauke, jer to zahtevaju interesi publike i sopstvene prakse. Sa pravom očekujemo od svih saradnika na polju zubarstva, da će nas u ovom našem pothvatu materijalno pomoći primajući časopis a moralno pružajući saradništvo u granicama mogućnosti, pa ma one bile i najskrom-nije, jer zrno po zrno — pogača a kamen po kamen •— palača.« Zbog izuzetnosti spomenimo i sadržaj prvog broja u kome se ogleda nje-gova koncepcija: Počinje sa člankom B. Orbana iz Beča: Diagnoza i terapija »Pyorrhoeje«, za koji se navodi da je rad dat u štampu za 2. januarski svezak »Zeitschrift fiir  Stomatologie« ali ga je autor ustupio i izdavač Urban i Schwarzenberg odobrio da ga se gotovo istovremeno štampa na srpsko-hrvatskom kad i na njemačkom jeziku. Slijede članci J. Kallaya: Rentgenološka terapija u stomatologiji, Schnura: Savremena konstrukcija metalne proteze (Predavanje pod tim naslovom je održano na internacionalnom Kongresu stomatologa u Budimpešti, 2. 9. 1931), Đ. Pulje: Ishrana i zubno lekarstvo, L. Husar: Moje iskustvo s Hekolitom, M. Petrović: Stoma i njena primjena. Slijede referati  iz strane literature, terminologija — prijevod stranih iz-raza na naš jezik, te lične i staleške vijesti. Već II volumen, koji izlazi 1933. g. ima modificirani  naziv GLASNIK — mjesečnik stomatoloških društava Jugoslavije, urednici isti, koncepcija ista. Časopis nastavlja kontinuitet i volumeni II I—IV koji izlaze 1934—1937. imaju naziv STOMATOLOŠKI GLASNIK — stručni i staleški list Saveza sto-matoloških društava Kraljevine Jugoslavije. Urednik doc., pa prof.  dr. J. Kallay, a namijenjen je također praktičaru-zubnom liječniku. Uz stručne članke, u društvenim i staleškim pitanjima dominiraju dva osnovna problema: reguliranje statusa zubnih tehničara i dentista kao i pro-turječja oko koncepcije časopisa. Preteže strana kojoj je protagonist doc., pa prof.  dr. I. Čupar, koja zahtijeva da u buduće članci budu izvorni i da preva-liraju znanstveni originalni pristupi. Ta ideja donosi i promjenu naziva ča-sopisa i gl. urednika. Naime od 1937. god. glasilo izlazi pod nazivom FOLIA STOMATOLOGICA, ona je nastavak Stomatološkog glasnika i prvi volumen nosi oznaku VI-1. Časopis više nije mjesečnik nego kvartalni, a glavni razlog Acta stom. croat., Bibliografija 11 V. Lapter Kronologija jugoslavenske stomatološke periodike je premalen broj kvalitetnih članaka. Oba prva volumena VI i VII uređuje prof.  Čupar, a VI I I i IX prof.  Kallay. Potonji volumen je posljednji prijeratni i izlazi 1940. godine. Razdoblje II svj. rata prekida izlaženje časopisa, kao i mnoge druge ak-tivnosti. FOLIA STOMATOLOGICA ponovo počinje izlaziti 1949. kada je tiskan X volumen i egzistira još samo jednu godinu te završava izlaženjem svojeg XI volumena 1950. Urednik je ponovo prof.  Čupar. U ovim stomatološkim glasilima su osim zubnih liječnika surađivale srod-ne specijalnosti kao što su otorinolaringolozi, traumatolozi, rendgenolozi, der-matolozi i on je u velikoj mjeri pridonio dopunskoj edukaciji stomatologa. Kako je prvih godina nakon 1945. počelo osnivanje visokoškolskih usta-nova za odgoj stomatoloških kadrova po Republikama, a kasnije i Pokrajina-ma. to su se pretežno na tim institucijama stvarale jezgre novih uredništava i pokrenuti su novi časopisi u većem broju. Neki su imali pretenziju da budu mjesečnici, neki su odmah započeli kao kvartalni, a nekima je i vijek bio re-lativno kratak. Kronološki je njihovo pojavljivanje pregledno prikazano: Republika Naziv časopisa God. I. Vol. Gl. urednik Slovenija Zobozdravstveni vestnik 1945. Dr. J. Brenčič Srbija Stomatološki glasnik 1954. Dr. J. Jančić BiH Vjesnik zub. radnika BiH 1954. dr. H. Čemerlić Hrvatska Acta stom. Croatica 1966. Dr. Z. Njemirovskij BiH Stomatološki vjesnik 1967. Dr. T. Cvetković Makedonija Maked. stom. pregled 1977. Dr. I. Tavčiovski Srbija Acta stom. naissi 1984. Dr. B. Sokolović No osim ove stomatološke periodike, koja tretira problematiku iz razli-čitih stomatoloških područja, postepeno, povećanjem broja specijalista, po-činju izlaziti i specijalistički časopisi pa su za sada u toku: Naziv časopisa God. I. Vol. Gl. urednik Chirurgia maxillofacialis  & plastica 1956. dr. I. Čupar Bilten Udruženja ortodonata Jugosl. 1967. dr. I. Antolič dr. V. Lapter ACTA STOMATOLOGICA CROATICA je u poslijeratnom razdoblju počela izlaziti relativno kasno. Stomatološki fakultet  osamostalio se 1962. godine. Nakon toga počinje niz aktivnosti koje su bile latentne u vremenu simbioze sa Medicinskim fakultetom,  pa se je jedna od takvih aktivnosti uskoro ma-nifestirala  i izlaženjem vlastitog časopisa. Glavni urednik i pretežni broj čla-nova uredništva je bio, a i sada je, iz fakultetskog  sastava. 11 Acta stom. croat., Bibliografija V. Lapter Kronologija jugoslavenske stomatološke periodike V O L, I B R O J 1. ZAGREB 1 9 6 6 Acta stom. croat., Bibliografija 15 Lapter Kronologija jugoslavenske stomatološke periodike 6 Acta stom. croat., Bibliografija V. Lapter Kronologija jugoslavenske stomatološke periodike Iz prvog broja Acta Stom. Croat. Acta stom. croat., Bibliografija 17 

Kronologija i značaj Jugoslavenske stomatološke periodike (Povodom jubilarnog broja Acta Stomatologica Croatica)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals