Ivan Bračić

Croatian

Bračić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

268Ocjene i prikaziZb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. druš. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 35 (2017), str. 253-336modificirati. Naime, s obzirom da je to prvo izdanje ovakve leksikografske forme u Hrvatskoj, za vjerovati je da će imati veliki uspjeh, te da će stoga biti potražnje i za novim izdanjem.Sabine Florence FabijanecDinko Šokčević, Hrvatska od stoljeća sedmog do danas, Durieux i Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb 2016., 686 str.Autor knjige Hrvatska od stoljeća sedmog do danas Dinko Šokčević rođen je u Baji u Ma-đarskoj 1960. godine. Školovanje je završio u Budimpešti, a studirao je i u Mađarskoj i na sveučilištima u Zagrebu i Novom Sadu (u ondašnjoj Jugoslaviji). Diplomirao je 1987. godine, a od 1990. počinje raditi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Janus Panonius u Pećuhu gdje je i doktorirao 1999. godine na temu Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1861.-1918. godine. Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijesti i Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. Od 2014. do kraja 2017. godine bio je prvi ravnatelj je Mađarskog instituta u Zagrebu. Ujedno je i dugogo-dišnji vanjski suradnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, na kojima je predavao brojne kolegije iz povijesti Mađarske, upravo u razdoblju od najstarijih vremena pa sve do moderne povijesti.Knjiga je podijeljena je na Riječ urednika (XV) i Uvod (1-9), te na šesnaest većih poglavlja koja se potom dijele na više manjih potpoglavlja.U prvom poglavlju Geografski položaj Hrvatske i njezine regije (9-13), autor opisuje položaj Hrvatske, dužine granica prema susjednim državama, nabraja planine i rijeke, floru i faunu te broj stanovnika. U drugom poglavlju pod nazivom Antička baština (13-18), koja se dijeli na još tri potpoglavlja autor opisuje Ilire, Kelte, Grke i Rimljane na prostoru Hrvatske, pojavu kršćanstva te krah rimskog svijeta.Sljedeće poglavlje zove se Podrijetlo Hrvata, hrvatska etnogeneza i dolazak Hrvata u domovinu (20-33), a dijeli se na osam potpoglavlja u kojima se govori o dolasku Slavena, podrijetlu hr-vatskog imena, dolasku Hrvata u domovinu i idejama o podrijetlu Hrvata. Četvrto poglavlje Ranosrednjovjekovna hrvatska država (32-57), govori o prapočecima hrvatske države, prihva-ćanju kršćanstva, osnivanju kneževine te ranosrednjovjekovnom hrvatskom društvu.Peto poglavlje pod nazivom Hrvatsko-ugarska državna zajednica u srednjem vijeku (1102.-1526.) (60-115), u 26 potpoglavlja ukratko opisuje povijest zajedničke države s Mađarima u srednjovjekovnom razdoblju s kritičkim osvrtom na sve najbitnije događaje koji su se doga-đali u tom povijesnom razdoblju.Šesto poglavlje Ostatci ostataka, Hrvatska, Slavonija i Dalmacija u 16. i 17. stoljeću (121-176), dijeli se na 17 potpoglavlja u kojima se opisuje život, gospodarstvo i promjene koje su zadesile Hrvatsku u tom periodu te oslobodilačke ratove s konca 17. stoljeća.Sedmo poglavlje pod nazivom Polagano oživljavanje i teritorijalna rascjepkanost sudbina po-dručja hrvatskog etnika u 18. stoljeću (180-200), dijeli se na sedam potpoglavlja u kojima se opi-suje ukratko položaj Hrvatske nakon turskih ratova, vraćanje života u Slavoniju, te jozefinske reforme i Hrvati. U oba poglavlja dosljedno se, kao i u prethodnim cjelinama, propituju i svi aspekti hrvatsko-mađarskih odnosa.269Ocjene i prikaziZb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. druš. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 35 (2017), str. 253-336U osmom poglavlju Doba hrvatsko-ugarskih staleških sukoba (203-219), koje se dijeli na još tri potpoglavlja autor opisuje političke hrvatsko-ugarske odnose te francusku epizodu na istoč-noj obali Jadrana.Sljedeće poglavlje pod nazivom Doba Ilirizma (1830.-1848.), (215-245), a koje se dijeli na šest potpoglavlja, opisuje početke Ilirizma, Hrvatski narodni preporod, Ilirizam kao politički pokret te djelovanje Hrvatsko-ugarske stranke kao opozicije istom tom pokretu.U desetom poglavlju pod nazivom Oružani sukob, Hrvati i Mađari 1848.-1849. godine (253-260), a koje se dijeli na dva potpoglavlja, autor opisuje zaoštravanje političkih odnosa te me-đusobni ratni sukob koji se dogodio nakon osmostoljetnog suživota.Jedanaesto poglavlje Hrvati u Habsburškoj monarhiji (1849.-1918.) (264-348) dijeli se na dva-deset potpoglavlja u kojima je ukratko opisan politički razvoj od neoapsolutizma, Hrvatsko-ugarske nagodbe, Rakovičke bune, banovanja Khuena Hedervarya, Riječke rezolucije te stanje Hrvatske u prvom svjestkom ratu.U dvanaestom poglavlju Hrvatska u prvoj Jugoslaviji (360-399), koje je podijeljeno na de-set potpoglavlja, autor prati razvoj od osnivanja kraljevine SHS-a, borbe Stjepana Radića za ravnopravnost Hrvata, Vidovdanskog ustava te uvođenja diktature do osnivanja Banovine Hrvatske.U trinaestom poglavlju Hrvatska u Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.) (404-456), a koje se dijeli na sedamnaest potpoglavlja, autor opisuje stvaranje NDH, njezino gospodarstvo, utjecaj talijanskih fašista i njemačkih nacista na ustaški režim, rasnu politiku NDH, četnički pokret u Hrvatskoj, antifašistički pokret otpora te na kraju žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj.Četrnaesto poglavlje pod nazivom Hrvatska u drugoj Jugoslaviji (462-526), dijeli se na seda-mnaest potpoglavlja u kojima je opisano komunističko preuzimanje vlasti, agrarna reforma, suđenje Stepincu, razlaz između Tita i Staljina, Mađarsko-jugoslavenski odnosi do 1956. go-dine, Hrvatsko proljeće, Ustav iz 1974. godine te Hrvatska od Titove smrti do dolaska Milo-ševića na vlast u Srbiji.Petnaesto poglavlje Samostalna Hrvatska. Trnoviti putevi uspostavljanja neovisnosti (530-570), dijeli se na deset potpoglavlja u kojima autor opisuje raspad Titove jugoslavenske države, demokratske promjene u Hrvatskoj, početak srpske pobune, rat za neovisnost, završne borbe, oslobodilačke akcije te Hrvatsku od 2000. godine do danas.Šesnaesto poglavlje je Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj (579-589), a slijede mu prilozi Kratak kronološki pregled (589-603), Hrvatski vladari, hercezi, banovi, predsjednici i premijeri (603-617), Bibliografija (617-647), Zahvala (647-649), Bilješke o autoru (649-651) te Kazalo imena (651), kao i popis karata u knjizi.Kroz čitavu knjigu autor ukratko, ali istovremeno vrlo iscrpno i upućeno obrađuje čitavu hrvatsku povijest i sve njezine najznačajnije odrednice i događaje donoseći pritom vrlo zani-mljive podatke u svim njezinim aspektima. Budući da je knjiga zapravo originalno zamišljena kao sinteza hrvatske povijesti za mađarsko čitateljstvo (te kao takva i objavljena u Budimpešti 2011.), a ovo je dopunjeno i prerađeno izdanje za hrvatsko čitateljstvo, vrlo su dobro opisa-ni hrvatsko-mađarski odnosi te zajednička borba za uspostavu starih sloboda dvaju naroda. Knjiga je stoga vrlo korisna kako sa stručne strane, tako i onome tko želi dobiti kratak uvid i osnove informacije o kompletnoj hrvatskoj povijesti.Ivan Bračić

Dinko Šokčević, Hrvatska od stoljeća sedmog do danas, Durieux i Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb 2016., 686 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia