Petar Šimunović

Šimunović, Petar

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PETAR ŠIMUNOVIČO B A L N A  T O P O N IM IJ A  E L A F IT S K IH  O T O K AObalnu toponimiju Elafitskih otoka potrebno je bilo utvrditi i označiti na karti, ne samo zbog njezine zanimljivosti već i zato da se pučki nazivi, od kojih su neki vrlo stari jezični spomenici, sačuvaju za dalja ispitivanja. U  ovom sam radu izložio obalnu toponimiju Lakljana, Sipana, Lopuda, Kolo- čepa i manjih otočića oko njih kao što su: Kosmeč>- Goleč, Tajan> Crkvina, Mišnjak, Ruda, Sveti Andrija na pučini, Skupjeli i Daksa pred Lapadom. U  isto vrijeme na toponimijskom ispitivanju ovih otoka bio je đr Mieczysiaw Karaš, profesor Krakovskog sveučilišta, u okviru svog - studijskog boravka u Jugoslaviji. Teren koji .smo obišli pripada četirma katastarskim općinama, od kojih su na Sipanu Luka i Su%ura$> dok ostale dvije sačinjavaju Lopud i Koločep. Prije obilaska otoka pregledali smo u Katastarskom uredu u Dubrov­niku katastarske mape i posjedovne listove, sa kojih smo iscrpli toponimijsku građu i provjeravali je na'-terenu tih katastarskih općina s obzirom na jezik i topografiju. Posjetili smo također Arhiv Dubrovačke Republike u traženju starijih toponomastičkih potvrda koje se odnose na ova područja.0  ovim otocima pisalo se prilično mnogo1, naročito u vezi s proučavanjem Dubrovačke Republike, kojoj su ovi otoci vrlo rano pripali. U tim radovima1 Osim radova općeg značenja koji obrađuju prošlost Dubrovnika navodimo još ove rasprave: Vinko Lisičar, Lopud, Dubrovnik 1931; isti, Koločep nekad i sada, Du­brovnik 1932; isti, Tri dubrovačka otočića (Daksa, Sveti Andrija i Ruda), Dubrovnik 1935; Samuilo Puhiera, Srednjevekovne crkvice na ostrvu Šipanu kod Dubrovnika, Starinar, NS, V-VI, 240, Beograd 1954/1955; Ivan Ostojić, Benediktinci u Hrvatskoj, sv. I i II, Split 1963/1964, osobito str. 417-486; Mirko Deanović, Pomorski i ribarski nazivi rimanskog porijekla na Lopudu, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrov­niku, III, Dubrovnik 1954, 149-180; Ante Marinović, Lopudska Universitas, Anali III, Dubrovnik 1954, 181-236; Kruno Prijatelj, Spomenici otoka Lopuda X V I!~ X V III st.f Anali III, Dubrovnik 1954, 385-406; Josip Posedel, Još o ubikaciji otoka Taurisa, Vje­snik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 54-59, Split 1952; Ilija Sindik, Dubrovnik i okolica, Srpski etnografski zbornik, Naselja i poreklo stanovništva, knj. 23, Beograd 1926, str. 1-249. Vrijedna povijesna građa sadržana je u Dubrovačkom arhivu, i to prvenstveno u ovim izvorima: Lamenta Insulae Mediae, br. 68. la, Diversa Insulae Mediae, 68. 2b; Lamenta Insidae Juppanae, 68. 2a, Diversa Insulae Juppanae, 68, 2b; Lamenta Insulae Mediae, Calamotae et Juppanae, 68. 3a, Diversa trium minsularum, 68. 3b.467nalazi se uzgred -spomenuta toponimijska građa., koju se u sustavnoj obradi povijesne toponomastike ovih otoka mora uzeti u obzir. U dosadašnjem prou­čavanju toponimije na Elafitima najvrednije podatke dao je pok. prof. Petar Skok/, ali su članci o ovim otocima rađeni na škrtim činjenicama skupljenim na zemljopisnim kartama, pa je prema tome građa nepotpuna, a zbog tih objektivnih činjenica ponegdje i krivo protumačena3. Ovo je dakle prvi put da je sustavno popisana i ubicirana sva toponimijska građa, obalna i unutraš­nja. Taj posao bilo je potrebno već prije izvršiti, jer se struktura stanovništva na tim otocima mijenja, a u privredi se osjeća prijelaz sa poljoprivrede i po­morstva na turističku privredu. Izgradnjom turističkih objekata satiru se stari i usvajaju novi komercijalizirani nazivi, kao i drugdje na našoj obali (usp. Otok ljubavi, Plavu lagunu, Zlatni rat, Crvenu luku itd).Zbog svog prirodnog položaja i povijesne uloge ti su otoci bili vrlo rano naseljeni, pa na njima nalazimo ostatak predslavenske toponomastike (grčke i romanske), i to prvenstveno zemljopisnih termina u toponomastičkoj službi: Šipun, Skupjeli, Igo, Igalo, Zigalo, PHusa, Muo Olipa, Lave, Bige, Polude, Puč, Polaca, Peca, Placa, Seke, Lakjan. .  .4 Nazivi Lopud, Koločep (i njegov stariji oblik Kalamota) dovode se u vezu s grč. eXa<po$ »jelen«, po čemu su ovi otoci nazvani još od Plinija Elaphites (Elaphitides)5. Zanimljiva je usporedba s nazivom otoka Brača koji također dolazi pod nazivom Elaphusa, Današnji oblik izvodi Mayer6 od donjoitalske riječi brentos »jelen«, pa odatle odraz toga naziva u grčkom prijevodu Elaphusa, koji se naziv nije održao. Na Koločepu smo zabilježili također naziv Brač za brdo iznad Donjeg Čela. Sve to mogu biti slučajne podudarnosti, kojima ne treba pridavati veće važno­sti, dok se sustavno ne ispitaju sve toponomastičke regije; tada će areje pro- stiranja, gustoća pojedinih oblika naziva i njihovi međusobni odnosi dati korisne podatke za etimološka rješenja.Od spomenutih otoka nastanjeni su Šipan, Lopud i Koločep.Sipan obuhvaća 20,5 km2. U sredini otoka nalazi se prostrano plodno polje na čijim su rubovima nanizani ljetnikovci stare dubrovačke vlastele i nekoliko malih srednjovjekovnih crkvica7. Na zapadnom rubu toga polja,2 Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, Lakijan (229-233), Sipan 6233- 238), Lopud (239-242), Koločep (242-245), Lokrum i Daksa (246-249), Zagreb 1950.3 Uzmimo za primjer toponim Pakljeno, gdje se nalazio stari benediktinski sa­mostan. Prof. Skok taj naziv tumači prema imenici paklina, koja se tamo kopala. Me­đutim ii tom kraju uopće nema pakline. Narod priča da je  gospin lik koji se u Pa- kljenu časti doputovao morem na Sipan, tako što je bio na drvu premazanom pakli­nom. Farlati je, kako bilježi Ostojić (a. c., II, 456-458), naveo ove povijesne potvrde za današnji lokalitet: Pechlina, Peklina, Pec(c)lina, Peclinense, Pekglieno, Peklina, Pheclina, Pakluna, Pectina, Pettina, Petlina, Perlina, Plechina, Puchlina, Pachlina, Petegliene, Pakliena, Pakgljena, Pakgljeno, Pachelina, Paklina, in insula Paclinae, Pachlina, Pacima, Podina i Padena. Prve potvrde daju za pravo Farlatiju, koji ovaj toponim izvodi od apelativa pećina. Današnji naziv crkve Sveti Mihajel Pećinski to također potvrđuje.4 Etimologije tih naziva dao je  Skok u navedenom djelu.5 P. Skok, o. c s t r .  229, 339, 245.6 A. Mayer, O starijim mjesnim imenima obale srednje Dalmacije, Hrvatski geo­grafski glasnik, br. 8-10, Zagreb 1939, str. 143-147.7 S. Puhiera, Srednjovekovne crkvice na ostrvu Sipanu kod Dubrovnika, Starinar V-VI, Beograd 1954/1955.468U đnu prostrane uvale (Lúka Sípanjská) nalazi se najveće šipanjsko naselje Luka sa oko 560 stanovnika s ovim dijelovima naselja: Káludrica, Katinć, Senj (zove se i Pbdgrad), Lúka, Bücevo, Zaluza, Ševejevo, Vrtine, Labričino, Frátija, S  one bande, Pod cfkvon, Peča. Opći je naziv za središnji dio naselja Placa. Tako za Luku kažu stanovnici okolišnih zaselaka. #Etnici glase: Lúcanin (m.), Lučka (f.)8, a ktetik: lückv, -a, -o.Drugo se naselje na Sipanu zove Susuraj, a ima 280 stanovnika. Na­lazi se ha istočnom rubu Sipanjskog' polja uz rub male neprikladne uvale. Dijelovi naselja su: Perila »izvorska voda«, Rvoa, Luza »potremak«, Sterala »mjesto za prostiranje mreža«. Tu je-znamenit dvorac s parkom iz 17. stoljeća, a pripadao je staroj dubrovačkoj -porodici Stjepović-Skočibuhe9. Župska crkva je u Pakljenčm, gdje se nalazio stari benediktinski samostan i crkva sv. Mihovila.Etnici glase: Su^uranin, Su^urka, a ktetik: suđurski, -a, - o.Velik dio današnjeg* stanovništva doselio se na otok u novije vrijeme uglavnom iz Hercegovine. Ti stanovnici pored u spomenutim naseljima žive i po otočkim zaseocima.Stanovnici otoka Sipana zovu se: Šipanjanin (m.), Šipanjka (f.), a pri- djevska izvedenica glasi: Šipanskt, -a, -o.Drugi otok po veličini i po broju stanovnika jest Lopud s naseljem istoga imena. Na otoku boravi oko 400 stanovnika koji se pretežno bave turizmom i ugostiteljstvom. Zbog svog središnjeg* položaja u Elafitima otok Lopud spominje se u arhivskim spisima kao Insula Media ili Isula de M ezzo »sre­dišnji otok«.10. tEtnici glase: Lopu^anin (m.), Lopujka (£.), a ktetik: lopujski, -a, -J., Koločep je treći naseljeni otok u ovom,otočju; Ima dva naselja: Donje Čelo na zapadu sa 180 stanovnika i Gornje Čelo na istoku sa 100 stanovnika.Etnici za ova naselje glase: Dónjécanin (m.), Donjécoka (f.) i Gornjččanm (m.), Gornjécoka, a ktetici: donjččoski, -a, -5  i gornjčcoski, -a, -5. Stariji ljudi još uvijek upotrebljavaju za naziv otoka romanski lik Kalamota i od njega etnike: Kalamotez (m.), Kalamojka (f.). i ktetik: kalamojski, -a, - o. Etnici od naziva Koločep glase: Koločepjanin (m.), Koločepjanka, a ktetik: kolo- cépjanski, a, -o.Cjelokupna toponomastička građa nalazi se pohranjena u Institutu za jezik JAZU. U ovom izvještaju dat ću za praktične potrebe pomorstva, ri­barstva i turizma obalnu toponomastiku, kako smo je čuli od ispitanika118 Stanovnici Suđurđa kažu: Lučkura..9 F. Kesterčapek, Renesansni dvorci obitelji Stjepović-Skočibuhe na Šipantt, Anali Hist. instituta u Dubrovniku, 8-9, Dubrovnik 1960/1961, 139-154.10 Od takvih naziva tvorio se etnik, Izulan, o čemu imamo potvrdu u Držićevu Dundu Maroju ». . .  son de Isula de Mezzo, Izulan se zoven i Izulan. hoću živjet i umrijet« (v. Deanović, o.' c., 149).11 Ispitanici su bili: za Luku Bozo Brajević, ribar i mesar, 62 godine i Satnuilo Puhicra, penzioner, 82 godine; za Suđurađ Ante Pasarićt postolar, 50 godina, sa još dva starija ribara; za Lopud Krsto Obuljan, zemljoradnik, '78 godina; za Koločep Budimir Svilokos, penzioner, 72 godine, Slijepo Šuperak, 26 godina, i Mauro Dillido, 32 godine, službenici, te Ana Svilokos 26 godina, domaćica. Toponime na Daksi do^ znali smo od ribara na Gruskoj ribarnici. Svima se srdačno zahvaljujemo.469uz najnužnije topografske i jezične podatke. Ova građa bila je dosad neskuplje- na, prilično neustaljena na kartama, te zbog toga podložna promjenama i izo- pakama o kojima je bila riječ na početku.Uz naziv je pridodan broj koji mu označuje položaj na karti i kratice12 s obzirom na topografiju naziva.12 Popis kratica: br. - brdo, cj. - cjedilo, cr. - crkca, d. m. - dio mjesta, g. - gre­ben, seka, kamen u moru, gar. - garma; iz. - izvor, j. - jama, k. - kamen, kamenjar, kp. - kapela, kt. - korito, kž. - križ, /. - luka, .veća uvala, Ig r-  lenga, m. - mjesto.o. p. - obalni pojas, ot. - otok, p. - pećina, pk. - potok, pl. - plićina, pr. - procjep, presjeka, r. - ravan, st. - studenac, sv. - svjetionik, u. - uvalica, ut. - utvrda, v. - vratio, z. - zaselak, i. - žal.Sipanj -a, m.; ot.. 1. Luka, -e, / . ;  m.2. Podgr^d, -a, m .; d. m.3. Kátino, -a, adj. n.; d. m.4. Potok, -a, m.; pk.5. Berišino, -a, adj. n.; o.p.6. Káludrica, -e, f.; o. p ., d. m.7. gušipa^ -č, f.; ž.8. Cerqvici, -a, m. pl.; rt9. Za Ceroviča, indekl.; u.10. Među múle, indekl.; o. p.11. Dinámica, -č, f.; u.12. Pod-vražje, indekl.; o. p., u.13. Lučica mala, -e, f.; u.14. P jer kova pónta, -é, f . ; rt15. Petrušiča brág, -a, m .; lg.3 rt16. Grégovica, -č, f.; u.17. Pod kučaricu, indekl. ; o. p.18. Ba^iljevica, -č, f.; u.19. Ječam, -Čma, m.; rt20. Kiivelicevo, -a, adj. n.; u.21. Konavoske sise, f. p l.; g.22. Trojanovo, adj. n.; o. p.2X Stari brod, Starog broda, m .; rt, pl. i Mišnjak, -a, m.24. Pródo/1/je, -a, n.; /.25. Mišnjak mali, m.; g.26. Ravno, Ravnoga, adj. n.; rt, r.27. Pod klačinu, indekl.; o. p.28. Kámenarsk#, -e, adj. f .; u., pr.29. Tiha, -é, adj.: f., u.30. (Pónta) Tiha, -č, f.; rt31. Gijanici, -ika, m. pl.; o. p.32. Duboka Veliki, -č, f.; U33. Duboka rnala^ -e5 f.; u.34. Maslinovica, -č, f.¿ /.35. l je v ic a , -č, f.; o. p.36. Cémprijósi, -á, m. pl.; u.37. (Pónta),Cémprijesi, -g, m. pl.; rt38. Sonfelič, -iča, m.; cr.39. Pod mrčon, indekl., o. p.40. Prjjčžba, -e, f.; pr.41. Pasja jama, -č, f.; j.42. Má3ga, -č, f.; p.43. Küjen, -a, m. ; p.44. Križ, Križa, m.; kž, o. p.45. Maslinovica, -č, f . ; o. p.46. Žigalo, -a, n.; ž.41. Góspa, -e, f.; kp.48. Hárpoti, -a, m. pl.; v.i Boka Pompejana, f . ; v.49. Crvene stjjčne, f. pl.;50. Sčka Amerikánova, f.; g.51. Bánjica od Priježbč, f.; kt.52. Défóra Priježbč, indekl., pr.53. Sečica od Priježbč, f.; g,54. Šiipjak, -áka, m., gar.55. Bjeliišine, -a, f. pl.; k.56. Trpezina, -č, f.; u.57. Súspas, -a, m.; cr58. Debela glava, e, f., br.3 o. p.59. Bige male, f. pl.; strmo k.3 u.60. Bige včlikč, f. pl.; strmo k.3 u.Supuras, -rđa, m.; m.1. Órsan, -a, m.; o.p.2. Klačina mala, f .; u.3. Klačina velika, f.; u4. Pónta od Konja, f., rt.5. Dolasci prvi, m. pl.; u.6. Dólasci drügi, m. pl.; u .7. Vrbova, -č, adj. f.; u.8. M ala, -č, adj. f.; u.9. Pržinova, -č, adj. f .; iu.10. Debela pónta, f.; rt11. Čemprijčsi, -a, m. p l.; u.12. Gümanci, -naca, m. pl., u.13. Piškjčra mala, f.; o. p .60. Piškjčra velika, f.; o. p.47014. Srednja vala, -e, f.; u.15. Butor, -a, m.; rt16. Sekanj, -knja, m.; />/., Ig.17. Kolobrovič, -a, m.; u.18. Bok, -a, m.: u.19. Mefedova špila, f.; gar.20. Bjelila, n. pl.; u.21. Prtuša, -e, f.; rr22. Šupjđk, -aka, m.; otvor u stijeni23. Zamirca, indekl. k.24. Vrgulače, -čiča, f.; u.25. Zlatni kam, m.; k.26. Galobra, -e, f.; rt27. Seka od Gaiobre, f.; g.28. Lave, -a, f. pl.; sirmo &.29. Konavoske gače, f. pl.; kt.i BSkar, -ara, m.; kt.30. Badanj, -dnja, m.; k.} o. p .31. Manda/l/jena, -e, f .; w., cr.32. Sumihajo, -a, m.; o. p., cr.Otoci oko Sipana Lakjan> -a, m.; ot.1. Vrban, -a, m .; rr2. Niz Vrban, indekl.; o. p.3. Kadaver, -a, m .; a. p.4. Lakjan mđlT, m.; u.5. Krst, -a, m.; rt6. Goroguše miio, — mula, m.; u.7. Potezalo od prove, n.; rt8. Lakjan veliki, m.; /.9. Perica,, -e, f.; rt10. Zagoriča vala, f.; u.11. Toplica mala, f .; u.12. Toplica velika, f.; u.13. Sedlo, -a, n.; sedlo14. Ždrijelo, -a, n.; v.15. Lokardina, -e, f.; u.16. Orsan, -a, m.; a. p..17. Niz Orsan, indekl.; o. p.18. Crne seke, f. pl.; g.19. Seka, -e„ f.; g. i rt20. Veliki vratnik ili Boke f^lse; v.21. Opančar, -ara, m . ; g22. Ručjak, -aka, m .; o. p.23. Ploča, -e, f.; o. p.24. Škrinja, -e, f.; k .25. Biskup, -a, m .; rt26. Toka, -e, f.; u .27. Procjep, -a, m .; pr.28. Pbdvoda,, -e, f.; o. p. cj.26. Dimoviča seke, f. p l.; g,30. Dimoviča ponta, -e, f .; ri31. Dimoviča vala, -e, f.; u.32. Sokolići, m. p l.; rr33. Zadjev, -a, m.;34. Vranjac, -njca, m.; g.35. Seka, -e, f.'3g.36. Kunac, -nca, m.; u.37. Limena, -e, f.; u.38. Ledine, -a, f. pl.; u.Kosmeč, -eča, m.; ot.1. U Gospu, indekL; o. p.2. Lenga od Kosmeca, f.; p/., Ig.> tGdleč, -eča, m.; £.Crkvina, -e, f.; ai. cr.1. Na pošti, indekl.; o. p,2. Podborje, -a, n.; a. p.3. Palunkovo, -a, adj.. n.; a. p.4. Kučje, -a, n .; k.3 o. p.Tajan, -ina, m. ot.I. P5sta, -e, f.; u.2. Kantor, -a, m.; £.3. M e3oporat, -rta, m,; u.4. Lenga od Tajna, f.; Ig.Č>lipa> -e, / . ,  ot.L Lumpar, -a, m .; a. p.2. Skala, -e, f.; o. p.3. Gustjerna, -e, f.; st.4. Lenga od Jezika, f.; Ig.5. Jezik, -a, m .; rt.6. Za Jezik, indekl.; o. p.7. Porat, Porta, m.; u.8. Skakutin, -a, m.; o. p. b. LJšita, -e, f.; rt, v.10. Lenga, -e, f.; Ig.II. Lanterna, ~e, f.; sv.12. Mali vratnik, m.; v.Grebeni pred uvalom Suđurđa1. Krastavi, -oga, adj. m.; sa sjevera2. Mali, -oga, adj. m .; u sredini3. Plosnl, -oga, adj. m.; s jugaRuda, -e, / . ;  ot.1. Pod crkvicSn, indekl.; u.2. Donji pontin, -ina, m.; rt3. Djevojčin porat, m.; u.4. Srednji pontin, -ipa, m .; rt,5. Gornji pontin, -ina, fn. ; rt6. Turkovica, -e, f.; £ar.7. Špila gornji, f .; o. p.8. Crna ploča, f.; k.3 o. p.4719. Špila donja, f.;-w.10. Jedro, -a, n.; rt>11. Smokvica, -e, f.; rtK o lo  čep, -a, m.; ot.1. Ratac, Raca, m.; rt2. Tor veliki, m.; ut.3. Mandrac, -a, m.; u.4. Basijevo, -a, adj. n.; o. p.5. Na pucu, indekl.; st.6. Ingalo, -a, n.; ž.1. Na vrelo, indekl.; iz.8. Madina, -e, f.; o. p.9. Na klacinu, indekl.; o. p.10. Mačus, -a, m.; rt11. Vala za Mačuson, f.; u.12. Spilica, -e, f.; gar.13. Plazilo, -a, n .; rt14. Jama, -e, f . ; i15. Ž&lic, -a, m.; z. i  k.16. Hoboticina gl£va, f.; k.17. Smokvica, -e, f.; o. p.18. krastavac, -vca, m .; k.19. Čavklika, -e, f.; rt20. Jabuka, -e, f,; g.21. Za Jabukon, indekl.; u.22. Bačvare, -ara, f. pl.; o. p.23. Lumbra, -e, f.; u.24. Seka od Lumbre, L;g.25. Plitica, -e, f.; pl.s r., rt26. Kotlina, -e, f.; «.27. Zaratac, Zaraca, m.; m.28. Skakalo, -a, m .; g.29. Bige, Biga, f. p l.; o. p.30. Krma od brijega, f.; k.31. Grohot, -a, m.; k.32. Sapluni, -a, m. pl.; o. p.33. Žužej, -a, m. pl.; o. p.34. SpiHca, -e, f.; u., gar.35. Klicak, -cka, m .; k.36. Pod Kamenicom, indekl., rt37. Plava špila, f.; p.38. Kamenica, -e, f.; rt39. Jabuka (od Bezdanja), f . ; rt40. Hararova špila, f.; p.41. Bezdanj, -a, m .; rt42. Pod dvije stijene, indekl.; v,43. Galija, -e, f.; pr.44. Plecak, Plečka, m .; rt45. Seka od Plečka, f.; g . .46. Crkvice, -(?, f. p l.; k.47. Batarija, -e, f.; rt i u.48. Jekavac, -vca, m .; u.49. M ali Jekavac, -vća, m .; u.50. Ponta od Jekavca, f., rt51. Bobičeva seka, f.; g.52. Krastavac, -vca, m .jk.53. Bulinak, ■-¿ka, m .; rt54. Seka od Bulinška, f.; g.55. Iz Šaka, indekl.; u.56. Pod Zlatarovo, indekl.; u.57. Ratac, Raca, m .; rt.58. Gluha ploča, f.; g.59. Pod Fantinovo, indekl.; o. p.60. Marin vrpt, m.; rt61. Ploče, Ploča, f. p l.; o, p.62. Ponta od Ploč#, f.; rt63. Male plčče, f. p l.; o. p.64. Slatka voda, f.; iz.65. Črsan, -a, m .; u.66. Na Crvenon spili, indekl.; p.67. Nesretna ponta ili R£tac; rtL o p u d , -a, m.; ot.1. Igo, Igala, m .; ž .2. Kovenat, -nta, m .; o. p.3. Forteca, -e, f.; ut.4. Ispod Koventa, indekl.; o. p.5. Ganđucica, -e, f.; u.6. Kotli, Kotala, m. pl.; o. p.7. Šimunova ponta, f.; rt8. Trojica, -e, m.; cr.9. Pod Trdjicčn, indekl.; o. p. .10. Nov! fratri, m.; o. p.11. Sutmiho, -a, m .; cr,12. Škoj svetoga Mihajla, m .;g .13. Petr^li, -a, m. pl.; o. p.14. Pločice, -a, f. pl.; u. k.15. Hljeb, -a, m .; rt16. Hljeb ddnji, m .; rt17. Hljeb gornji, m .; rt18. Za gorom, indekl.; o. p.19. Babina ploča, f.; rt20. Poluge, -a, f. p l.; rt21. Krastavac, -vca, m .; k.22. Pod klacinon, indekl.; o. p.23. Bige velike, f. p l.; u.24. Bige male, f. p l.; u.25. Lopudska sirotica, f.; rt26. Šiinj, -a, m .; u.27. Sapluni, -a, m. pl.; o. p.28. Mrčica, -e, f.; rt29. Mali skupio, -jela, m .; g.30. Veliki skupio, -jela, m .; g.31. Kokot, -a, m .; g.32. Šunšunica, -e, f,; u.33. Skaleta, -e, f.; u.34. Ponta Skaleta, f .; rt35. Škojić od Skalete, m .; g.36. Kominata, -e, f.; pr.37. Kuk, -a, m .; g.38. Balakovo, -a, adj. n .; rt39. Planike, Planika, f. p l., u.40. Trpeza, -e, f.; g.41. Lučin kamen, -a, m .; u.42. Lukavice, Lukavica, f. pl.; u.47243* Bjelila; -a, n, pl,; o. p .44. Klobuk,,-uka, m.; g.45. Pođ kaščelSn, indekl.; o.46. Seka od kantora, T.; £.47. Benešin rat, -a, m.; rt48. Jama, -e, f . ;49. Tri br&ta, indekl.; g.50. Sutionica, -e, f.; u,51. ^teralo, n.; o. p.52. Cesvine, Cesvina, f. pl.; o.53. Galija, -e, f . ; g .54. Ploče, Ploča, f. pl.; o. p.55. Mandrač, -a, m.; u.P e t a r  Š i m u n o v i ć :  Obalna toponomastika Elafitskih otokaSipan lukaS A D R Ž A JBOŽIDAR FINKANaputak za ispitivanje i obrađivanje čakavskih govora . . . .  5BOŽIDAR F IN K A -A N T U N  ŠOJATKarlovački govor ............................................................................  77IVE JELENOVIĆMikro toponimi ja  dobrinjskog područja na otoku Krku . . . .  151STJEPAN SEKEREŠAntroponimija i toponimija Vuke i okolnih s e l a ....................319STJEPAN SEKEREŠAntroponimija i toponimija Virovitice i okolice...........................333STJEPAN SEKEREŠAntroponimija i toponimija slavonske Podravine............................ 369PETAR ŠIMUNOVIĆObalna toponimija Elafitskih o t o k a ................................................ 4671-.* ÚiWV}?:'-'Í.->* '.'/t J!'V‘A* r ¿ p r  * ¿rr'„ .:• :.;vVv... -■ ?:>4fü 4 •;■/. vrí/Af- - :■ ... c i * r . . . . ^ ß f  -. ■ ^ ¿ Í í S í - ^ ^ v- í  • • - '  ■ ,  , . .■ ' .i- .

Obalna toponimija Elafitskih otoka

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia