Cilj. Cilj je ovog rada pridonijeti teorijskoj raspravi o cenzuri sagledavanjem jedne specifične manifestacije cenzure – cenzure odozdo – i njezina prepoznavanja ili izostan- ka prepoznavanja u teorijskoj raspravi i povijesnim primjerima.
Metodologija. Navedeno se nastoji postići analizom ustaljenih definicija cenzure u nacionalnoj i svjetskoj knjižničarskoj i politološkoj literaturi. Sama analiza sastoji se od razmatranja četiriju konstitutivnih elemenata definicija: subjekta, objekta, radnje i svrhe cenzure.
Ograničenja. Broj definicija koje su podvrgnute analizi i broj primjera cenzure ograničeni su i svedeni na one koji su prema autorovu sudu najznačajniji.
Rezultati. Kao rezultat analize predlaže se nova definicija cenzure te nova podjela cenzure – podjela prema subjektu, na temelju koje se razlikuje cenzura odozgo i cenzura odozdo. Rad opisuje glavne karakteristike obaju tipova cenzure, s naglaskom na cenzuri odozdo.
Praktična primjena i društveni značaj. Praktični aspekt i važnost poznavanja ove tematike za knjižničare naznačuje se u zaključku.
Originalnost rada. Originalnost i vrijednost rada sastoji se u predloženoj novoj definiciji cenzure i novoj podjeli cenzure prema subjektu
