Prikaz skupa: Dijalozi s baštinom 2017, znanstveno-stručni skup povodom Dana svjetske baštine, Rijeka, Filozofski fakultet, 20. i 21. travnja 2017

Franko Ćorić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

82kvartal  XiV -1 | 2-2017/Tema ovogodišnjeg, sedmog po redu, znanstveno-stručnog skupa održanog 20. travnja na Filozofskom fakultetu riječkog sveučilišta bila je konzervator-sko djelovanje u zaštićenim urbanističkim cjelinama u funkciji održivoga turističkog razvoja. Irena Grdinić, Krešimir Rogina i Dra-gana Lucija Ratković Aydemir predstavili su kulturnu rutu Putovima Frankopana i pro-totip posjetiteljskog centara rute u dvorcu Zrinskih Nova Kraljevica. Projekt je to Primorsko-goranske županije koji za cilj ima stvoriti mrežu kulturnih i turističkih sadržaja temeljenih na baštini Frankopana i Zrinskih. Arhitekti Penezić i Rogina te tvr-tka Muze d.o.o. su u suradnji s umjetnicima i dizajnerima te stručnjacima iz područja konzerviranja, graditeljstva, povijesti i tu-rizma u dvorcu Nova Kraljevica stvorili mo-del arhitektonsko-dizajnerskog rješenja za interpretacijske centre rute. Radi se naime o vrpčastoj, razlomljenoj, metalnoj formi koja meandrira između dvije i tri dimenzije i kontinuira kroz prostor stvarajući aluziju na rutu i na lentu tj. protok vremena. Auto-ri ističu da je neovisna i neinvazivna prema postojećoj strukturi te se pozivaju na rever-zibilnost intervencije. Isto tako je istaknut karakter interaktivnosti, multimedijalnosti i ”visoka doživljajnost” ovih centara.Zlatko Uzelac je izložio o  projektu pre-zentacije Donjogradskih vrata tvrđave Osi-jek. U 2016. godini arheološki su istraženi ostaci tih vrata i dovršen projekt prezenta-cije vrata s djelomičnom obnovom nasipa bedema. Vrata su prezentirana kao informa-cijski punkt i okupljalište na izlazu prema autobusnom terminalu u prostoru bivšeg Hornwerka. Nika Šimičić i Krasanka Majer Jurišić u svojem su izlaganju  predstavile različite eu-ropske primjere prezentacije starih gradova ističući načela očuvanja materijala, svoj-stava, autentičnosti i ambijenata, ali i mo-gućnosti i opasnosti novih funkcija i revi-talizacije. U prezentiranim komparativnim europskim primjerima bilo je starih gradova koji su postali hoteli (Golubovac, Srbija) i onih koji su postali kazališta na otvorenom (Pamplona, Španjolska), u neke se interve-niralo suvremenom arhitekturom, a neki su se stopili s novim urbanim tkivom. HRZ, da-kle, traga za novim modelima prezentacije starih gradova.Konzervatorsko  djelovanje u zaštićenim urbanističkim cjelinamaDijalozi s baštinom 2017, znanstveno-stručni skup  povodom Dana svjetske baštineRijeka, Filozofski fakultet, 20. i 21. travnja 2017. Franko Ćorić↑ Šibenski dvostruki bedem – strada del soccorso?, preuzeto s portala sibenik.inkv_1_2_2017_(21)_8_K_fin.indd   82 08/10/17   12:47Milan Pezelj prezentirao je novosti veza-ne uz Muzej grada Đurđevca među kojima se ističe projekt izgradnje fiksne kulise za in-scenaciju đurđevačke Legende o Picokima. Za tu potrebu su se kulise postavljale još od 1968. godine. Nove fiksne kulise će biti ”asocija-tivna rekonstrukcija” obrambenog sklopa iz 17. stoljeća, ali će uz te, namjerno slobodno interpretirane kulise biti arheološki prezen-tirani ostaci autentičnoga obrambenog zida. Tihomil Matković i Stipe Tutiš izložili su o projektu modernizacije zagrebačkoga Zo-ološkog vrta i revitalizaciji Parka Maksimir. Ta su dva lokaliteta 2012. godine zauzela šesto mjesto na popisu najposjećenijih tu-rističkih lokacija u Hrvatskoj. U ZOO-u su tako uređene staze i mostovi (Njirić), otvo-ren Edukacijski centar (Arhing) na Labuđem otoku te nova suvenirnica (Miro Lazić), sagrađen novi glavni ulaz s istočne strane (Domagoj Katalin) te novi restoran (Tihomil Matković). Različite izričaje pojedinih au-tora povezuje upotreba ariševog drveta radi uspostave vizualne prepoznatljivosti. Pro-jekt revitalizacije Parka Maksimir obuhvatio bi vraćanje povijesnih vizura i dispozicija parka.  Kristina Džin prezentirala je projekt in situ Arheološkog parka Vižula kojega općina Medulin u suradnji s Centrom za arheološka istraživanja Instituta Pilar i HRZ planira urediti na prilazu lokalitetu. U interpreta-cijskom centru će biti prezentirana slojevi-tost života na ovom lokalitetu od pretpovi-jesti do srednjega vijeka i to korištenjem 3D naočala, 3D okvira za prezentaciju, taktilnih mapa, aplikacija za mobitele i interaktivnog uranjanja u podmorje. Nakon pauze za ručak predstavljeni su novi brojevi časopisa Godišnjak zaštite spomeni-ka kulture Hrvatske i Portal te dva izdanja Male biblioteke Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske: Konzularni beneficijariji u rimskoj provinciji Dalmaciji Ive Glavaša i Tezaurus spomeničkih vrsta - podatkovni standard u inventari-ma graditeljske baštine Lane Križaj. Ivo Glavaš je u popodnevnoj sesiji iznio tezu da se kod šibenskoga Dvostrukog be-dema radi o cesti pomoći (strada del soccorso), fortifikacijskoj sastavnici s funkcijom dosta-ve pomoći u materijalu i ljudstvu u slučaju opsade kaštela sv. Mihovila. Naziv Strada del soccorso za dvostruki bedem zabilježen je k tome na Coronellijevim grafikama iz 17. stoljeća. Šibenski dvostruki bedem datiran je u 1412. godinu, a jedini komparativni primjer nalazi se u Bresciji, podignut nakon 1426. godine. Smatra da je potrebno dodatno istraživanje radi utvrđivanja zbog čega ova cesta nikad nije bila popločana. Ova hipo-teza daje novu interpretaciju izvanredne vrije dnosti i uzora za cestu u Bresciji. Za taj je prostor arhitekt Nikola Bašić donedavno predlagao eskalator. Nataša Nefat se u svome izlaganju bavila u Drugome svjetskom ratu bombardiranjem uništenom urbanom matricom i u razdoblju nakon toga rata degradiranom povijesnom jezgrom Žminja. Nepovezani nizovi i blokovi stoga suvremenim konzervatorima otvaraju dvojbe: pristupiti obnovi degradirane urba-ne cjeline i pojedinih građevina i interpo-lirati nove građevine ili stvoriti nove javne prostore; provoditi faksimilsku rekonstruk-ciju gdje je to moguće ili ostaviti arhitekton-ski trag našeg doba? Sa sličnim problemima se susreću i  čelnici gradića Vižinade o čemu je na koncu popodnevne sesije izložio Marijan Brada-nović. Njegovo, uglavnom talijansko sta-novništvo napustilo ga je nakon Drugoga svjetskog rata, a osobito je stradao prilikom snimanja filma Kelly’s Heroes (1970.) kada je “glumio” provansalski gradić. Ključno je pitanje što učiniti s poljanom, nastalom rušenjem niza kuća povijesnog središta jer su one izvorno na malom prostoru artiku-lirale dva trga – crkveni, pred klasicističkim crkvenim pročeljem, i civilni, uokolo Batti-stelline javne cisterne, sada izgubljene na velikoj, neuređenoj poljani. Konzervatorski pro matrano, nameće se imperativ obnove  urbanističke matrice, tj. nužnost izgra d nje na mjestu porušenih kuća na što se,  narav no, nikoga ne može prisiliti, no rje -še nje se možda nazire u daljnjem povrat ku zaštita baštine83kv_1_2_2017_(21)_8_K_fin.indd   83 08/10/17   12:4784kvartal  XiV -1 | 2-2017javnih funkcija u povijesno središte  naselja.Dolores Oštrić, Nenad Labus i Petra Karuza su prezentirali projekt prenamjene industrijske baštine bivše Rafinerije nafte Rijeka – Mlaka u znanstveno-tehnološki park Sveučilišta u Rijeci. Rafinerija je s radom započela 1883. godine i bila je prvi pogon za industrijsku preradu nafte u Europi. Očuva-ne građevine i postrojenja ilustriraju razvoj procesa proizvodnje nafte od kraja 19. do kraja 20. st., a cjelokupni prostorni sklop rafinerije predstavlja važno svjedočanstvo visokih tehničko-tehnoloških i graditelj-skih dosega. Ondje će se smjestiti i sadržaji atraktivni za građane i turiste, i to u raspo-nu od interpretacijskog centra industrijske baštine, preko konferencijskih prostora do trgovina, servisa, ugostiteljskih i zabavnih sadržaja.Ivan Mlinar i Marijana Sironić su pred-stavili kulturno povijesnu cjelinu Pionir-skog grada u Zagrebu te se založili za pokre-tanje programa obnove. U raspravama se razvila diskusija o bana lizaciji kulturnih dobara i povijesti te izmišljanju priča nauštrb prave povijesti. Vrlo važna tema rasprave bili su europski projekti kojih trenutno u Hrvatskoj ima 142 i koji spadaju u dodatne zadaće konzervatora, a u koje ih se najčešće uključuje prekasno, u fazi kada više nije moguće promijeniti hodo-gram projekta sastavljen često bez poznava-nja koraka u redoslijedu rada na kulturnom dobru. Često se jako puno novca izdvaja za tehnologiju, komunikaciju i diseminaciju, a oskudno za temeljna istraživanja.Navečer su u prostorijama Konzervator-skog odjela u Rijeci u popratnom programu Jeronim Tišljar i Neven Kvesić održali preda-vanje o restauriranju stakla. Integralni dio skupa bio je 21. travnja  i terenski obilazak zaštićenih cjelina u unutrašnjosti Istre: Buzeta, Vižinade, Oprtlja i Momjana. Gra-dići u unutrašnjosti Istre poučan su primjer kako postojeće resurse i kapacitete integri-rati u kulturni i ekonomski život zajednice, ali i izvrsnog promoviranja lokalne kulturne i prirodne baštine te autentično lokalnih poljoprivrednih proizvoda i gastronomije.  Posjetili smo Buzet čiji načelnik Siniša Žulić intenzivno surađuje s Konzervator-skim odjelom u Puli i svoj gradić uspješno uključuje u niz programa koji doprinose uređenju, revitalizaciji i turističkoj atraktiv-nosti (RESTAURA Interreg Central Europe, 2014.–2020., Poljska, Slovačka, Slovenija i Hrvatska; KulTourSpirit – Konkurentnost i kohezija 2014.–2020., Cekin: Interreg Slo-venija-Hrvatska i REVITAS GREEN). Slična nastojanja vidljiva su i u Vižinadi, gradiću kojega općinski načelnik Marko Ferenac želi registrirati kao kulturno-povijesnu cjelinu upravo radi lakšeg povlačenja sredstava za investicije. U povojima su takva nastojanja vidljiva i u Oprtlju te i u Momjanu gdje Kon-zervatorski odjel iz Poreča statički sanira klizište klisure na kojoj se nalazi romanički Kaštel Rota i za kojega Krešimir Rogina radi projekt Kuće kaštela u zgradi stare mljekare kojim se želi revitalizirati trg ispred nje. Kuća kaštela zamišljena je kao istraživački, znanstveni, informativni i turistički punkt za Istru i sjeverni Jadran, koji bi intelek-tualno i itinerarno povezala Kaštel Rota u neposrednoj blizini s ostalim istarskim kaštelima, kao i s kaštelima od Veneta do Hrvatskog primorja. ×↑ Središte istarskog naselja Vižinada, foto F. Ćorićkv_1_2_2017_(21)_8_K_fin.indd   84 08/10/17   12:47

Konzervatorsko djelovanje u zaštićenim urbanističkim cjelinama

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia