Damir Magaš

Geoadria

Croatian

Magaš, Damir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

251In memoriam 22 / 2 (2017) 251-253In memoriam: dr. sc. Velimir Veljko Rogić, prof. emeritus (Zagreb, 19. travnja 1925. – Za-greb, 22. studenoga 2017.)Dana 22. studenoga, u devedeset trećoj godini, preminuo je jedan od vode-ćih hrvatskih geografa druge polovice 20. i početka 21. stoljeća, prof. emeri-tus Velimir Rogić. Doajen hrvatske historijske i regionalne geografije rođen je 19. travnja 1925. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Kao mladić u Drugome svjetskom ratu opredijelio se za sudjelovanje u borbi pro-tiv okupatora u partizanskim jedinicama (proljeće 1943. – proljeće 1945.), za što je kasnije dobio priznanja: Orden zasluga za narod, Orden za hrabrost i Orden Republike. Nakon povratka u Zagreb, u prvom poslijeratnom narašta-ju studenata upisao je 1946. studij geografije, etnologije i povijesti. Uz studij honorarno je predavao povijest i zemljopis na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1948./1949.). Diplomirao je 1950. godine na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu te se zaposlio u šibenskoj gimnaziji kao nastavnik. Potkraj te godine izabran je za asi-stenta na tadašnjem Geografskom zavodu PMF-a na kojem je ostao stalno zaposlen više od četrdeset pet godina. Već sljedeće godine, osim vođenja seminara, započeo je i predavanja na kolegiju Fizička geografija Jugoslavije koji je 1952. koncipiran u kolegij Regionalna geografija Jugoslavije, a od 1992. kao Geografija Hrvatske te ga je vodio do umirovljenja. Osim toga predavao je i kolegije Historijska geografija Jugoslavije i Historijska geografija Hrvatske te Principi regionalizacije, Uvod u geografiju, Geografija gradova, Regionalna geografija Bliskog istoka i SSSR-a, Jugoistočna Europa.Već kao mladi asistent prof. Rogić utemeljio je 1955. godine popularni časopis Geografski horizont i bio mu prvi urednik (1955. – 1957.). Doktorirao je 1957. obranom rada Velebitska primorska padina, a habi-litirao 1960. radom Krk – geneza kulturnog  pejzaža, oba pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Roglića. Za docenta je izabran 1961., za izvanrednog profesora 1966., a za redovitog profesora 1972. godine (reizbor 1981.). Umirovljen je 1995., a Senat Sveučilišta u Zagrebu dodijelio mu je 2000. godine počasno zvanje professora emeritusa. Usavršavao se kao asistent i poslije doktorata na francuskim i američkim sveučilištima (Poitiers, 1953., Strasbourg, 1957./1958., Chicago, 1965./1966.), kraća gostovanja s predavanjima ostvario je i na više drugih sveučilišta (Nancy i Paris-Sorbonne 1958., Warszawa, Poznan, Krakov 1963., Moskva 1964., Sea-ttle, 1966., Paris-Sorbonne 1979., Regensburg, 1980., Meinz i Tübingen, 1983., Graz, 1984., Klagenfurt 1990., Louvain i Poitiers, 1997.), a godinu dana je na Université Paris X – Nanterre (1978./1979.) preda-vao na diplomskom i poslijediplomskom studiju. Prof. Rogić je svoj znanstveni i nastavni doprinos ostvario ponajprije u problematici historijske i regionalne geografije te geografske regionalizacije prostora bivše Jugoslavije, a posebice Hrvatske. Zbog do tada gotovo nepostojeće tradicije povezanoga regionalnog i historijskogeografskog istraživanja, njegovi znanstveni radovi kao i koncepti kolegija koje je utemeljio i razvijao imaju ključno značenje. Objavio je više od sto sedamdeset znanstvenih i stručnih radova i priopćenja, a suautor je nekoliko školskih zemljopisnih udžbenika. Glavna su mu djela: Velebitska primorska padina (1958.), Krk – osobine i postanak pejzaža (1963.), Geografski koncept regije (1963.), Les differences qualitatives de la régionalisation a grande et petite échelle – l’example da la Croatie (1969.), Značenje i razvoj naših glavnih luka (1970.), Sociogeografski aspekt dinarskog krša, kulturnog areala i brdsko-planinskog  prostora (1976.), Socijalno-geografski aspekt dinarskog krša i dinarskoga kulturnog areala (1979.), Regionalna geografija Jugoslavije, knj. 1 (1982.), Historijsko-geografska osnova socijalno-kulturne diferencijacije vojnokrajiškog prostora (1982.), Nacrt uvjetno homogene regionalizacije SR Hrvatske (1983.), Jednostavnost i fleksibilnost koncepta nodalno-funkcionalne diferencijacije SR Hrvatske (1984.), O geografskoj misli, geografskoj disciplini i geografiji u Hrvatskoj (1987.), Dvojno značenje Zagrebačke regije (A Twofold Notion of the Zagreb Region; 1990.), Geopolitical retrospect of Croatia (1993.), Zemljopis 8 (prvi gimnazijski udžbenik nacionalne 04_Siljeg_Perica_Izvjesca.indd   251 7.2.2018   21:44:5425222 / 2 (2017) 251-253 In memoriamgeografije, koautor Damir Magaš, 1993., posljednje peto izdanje 1999.), Bitnost problematike regionalizacije i njezin odnos prema županijskoj organizaciji Hrvatske (1996.).  Osim svestranog, znanstveno utemeljenog pristupa povijesnozemljopisnom razvoju današnjeg teritorija Hrvatske, zaslužan je za predstavljanje hrvatske historijske geografije međunarodnim znanstvenim krugo-vima. Njegovi su radovi pionirska djela u primjeni i razvoju istraživačkih znanstvenih metoda u području historijske geografije i geografskih načela regionalizacije. Početak znanstvenog rada prof. Rogića obilježilo je istraživanje geneze i evolucije kultiviranog krajolika u kvarnerskom prostoru, a i kasnije se potvrdio naj-boljim ostvarenjima novije geografske znanosti u Hrvatskoj na postavkama bogate njemačke, francuske i britanske baštine geografskih istraživanja. Doktorski rad o procesu oblikovanja krških krajolika (pejzaža) u nas, Velebitska primorska padina, prva je znanstveno utemeljena rasprava o međuovisnosti naslijeđenih oblika naseljenosti, tipova gospodarskog vrednovanja i fizionomskih obilježja krških krajolika. Dokazao je tvrdnju da nasuprot općeprihvaćenim, ali neutemeljenim stavovima o recentnim, novovjekovnim („mletač-kim“) uzrocima i procesima ogoljivanja, to jest degradacije raslinja u našem kršu, nastanak kamenjarskih kulturnih krajobraza traje još od pretpovijesnih vremena naovamo. Primjena pristupa temeljenog na među-ovisnosti značajki i vrijednosti autohtonoga prirodnog okoliša i antropogenih utjecaja u razvoju kulturnog krajobraza, povezana je izravno i s izvornim konceptima geografske regionalizacije prof. Rogića. Njegov dvojaki geografski pristup regionalizaciji, proizlazi iz nužnosti prostorne raščlambe s dva polazišta: 1. ute-meljenog na fizionomskim kriterijima (izgled/slika prostora, to jest kulturni krajobraz) te 2. utemeljenog na nodalno-funkcionalnom, to jest gravitacijskom okupljanju različitih prostornih cjelina (kulturnih krajo-lika) oko fokusa različitih stupnjeva regionalnog okupljanja (gradova, odnosno središnjih naselja). Primje-nom ta dva tipa geografske regionalizacije moguće je najučinkovitije razmatrati, pa i planirati cjelokupnu prostornu stvarnost kroz zadane stupnjeve regionalne hijerarhije koja je po sebi fleksibilna i promjenjiva. Rogićeve teorijsko-metodološke rasprave o geografskom konceptu regionalizacije (uvjetno homogenoj od-nosno fizionomske i nodalno-funkcionalne odnosno gravitacijske) bivšega jugoslavenskog, a napose hrvat-skog prostora, od iznimne su važnosti u suvremenoj hrvatskoj geografskoj znanosti, kao i u prostornom planiranju i uređenju, zaštiti prostora, izradi gospodarskih studija, definiranju regionalnih kompleksa itd. Prof. Rogić bio je angažiran na više znanstvenih projekata, na PMF-u kao voditelj (Geografsko zoniranje primorja, Ličko-goranska regija, Regionalizacija Hrvatske, Geografski aspekti društvenog razvoja Hrvatske) i na Sveučilištu u Zadru kao suradnik (Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka, Geografske osnove razvoja hrvatskih litoralnih regija). Posebno treba naglasiti da je rezultate svojih istraživanja i koncepte iscrpno i kritički prenosio i kao više-godišnji profesor i voditelj poslijediplomskih studija na Geografskom odsjeku PMF-a. Predavao je i na mul-tidisciplinarnom poslijediplomskom studiju (Urbanizam i prostorno uređenje) na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na više modula u Međunarodnom centru poslijediplomskih studija u Dubrovniku (Kulturna povijest Jadrana i drugi programi), na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te, već kao umirovljenik, desetak godina na poslijediplomskom studiju Geografske osnove litoralizacije na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru od 2002./2003. do 2011./2012. (kolegij Suvremena regionalno-geografska i historijsko-geografska problematika hrvatskog primorja). Poslije umirovljenja predavao je kao gostujući pro-fesor na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru (kolegiji Regionalna geografija – Hrvatska od 1998./1999. do 2006./2007. i Politička geografija 2005./2006. i 2006./2007.). Njegovi dolasci na predavanja i seminare u Zadar, praćeni i s nekoliko predavanja i intervjua za Radio Zadar upriličeni u okviru djelovanja HGD-a Zadar, ostali su trajan poticaj radu i djelovanju zadarske geografske jezgre. Ustrajno je i nakon operacije kuka, što je bila posljedica ranjavanja u Drugome svjetskom ratu, sudjelovao u dodiplomskoj i poslije-diplomskoj nastavi premda je 2007. već ušao u osamdeset treću godinu života. Povremeno je predavao i geografske predmete na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji. U vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku, održao je niz predavanja u okviru stručne naobrazbe časnika hrvatskoga vojnog zrakoplovstva.Tijekom gotovo šezdeset godina nastavnog i znanstvenog rada prof. Rogić bio je voditelj mnogih diplom-skih, magistarskih i doktorskih radnji te velik broj suvremenih geografa, profesora, inženjera, magistara i 04_Siljeg_Perica_Izvjesca.indd   252 7.2.2018   21:44:54253In memoriam 22 / 2 (2017) 251-253doktora geografije, ne samo u Hrvatskoj nego i znatno šire, sa zahvalnošću i poštovanjem nose sjećanja na njegov rad i zalaganje te svestrane i kritičke pristupe. Među njima je i velik broj znanstvenika i obnašatelja različitih dužnosti, a njegov je diplomand i doktorand bio i utemeljitelj Odsjeka za geografiju Filozofskoga fakulteta u Zadru, kasnije i dekan te prvi rektor obnovljenog Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Damir Ma-gaš. Na Geografskom odsjeku PMF-a i u Hrvatskom geografskom društvu prihvaćao se brojnih zaduženja: pročelnik Odsjeka bio je u dva mandata (1962./1964. i 1980./1982.), a zatim i predstojnik Zavoda za geografiju i prostorno uređenje (1983./1986.), te predsjednik Hrvatskoga geografskog društva u tri manda-ta. Kako je spomenuto, bio je jedan od utemeljitelja časopisa Geografski horizont i njegov prvi urednik, a kao glavni urednik Hrvatskoga geografskog glasnika uredio je dvadeset dva broja, od 1963. do 1984. godine. Bio je i član uredništva pojedinih brojeva časopisa Geographical papers, Radovi Geografskog odsjeka PMF-a i Acta geographica, te dvanaest godišta zadarskoga geografskog znanstvenog časopisa Geoadria (1996. – 2007.). Godinama je surađivao s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža i autor je većeg broja enciklopedijskih jedinica. Recenzirao je više desetaka znanstvenih i stručnih članaka i knjiga te održao mnoštvo različitih znanstvenih, stručnih i popularnih predavanja, za nastavnike, stručnjake i širu javnost (Geografski pone-djeljci, Predavanja HGD Zadar, razna predavanja u brojnim mjestima u zemlji i inozemstvu). Sudjelovao je u predstavljanju velikog broja različitih publikacija, zbornika, monografija, atlasa, udžbenika itd. Vodio je ili bio sudionik u brojnim terenskim nastavama te stručnim i istraživačkim izlascima i ekskurzijama. Za doprinos i zasluge u znanstvenom i nastavnom radu dobio je republičku nagradu „Ivan Filipović“ (1989.), a prvi je dobitnik godišnje nagrade „Federik Grisogono-Bartolačić“ HGD-a Zadar (2001.) za znanost. Brojni naraštaji zahvalni su našemu profesoru Velimiru (Veljku) Rogiću na svemu što je hrvatska geografija – kao znanost, struka i nastavni predmet – trajno baštinila kroz njegov predan šezdesetogodišnji, neumoran rad na njezinu razvoju. Brojni geografi i mnoge druge osobe i kolektivi, trajno će ga pamtiti i poštovati kao čovjeka i profesora. Neka su mu trajni spomen i hvala! Damir Magaš04_Siljeg_Perica_Izvjesca.indd   253 7.2.2018   21:44:54

In memoriam: dr. sc. Velimir Veljko Rogić, prof. emeritus (Zagreb, 19. travnja 1925. – Zagreb, 22. studenoga 2017.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Crossref