Velebit nije samo najveća hrvatska planina već i jedina primorska planina koja
razdvaja dva zemljopisno bitno različita prostora: mediteranski i kontinentalno – planinski
odnosno Hrvatsko primorje od Gorske Hrvatske. Primorska padina Velebita obuhvaća
Podgorje koje započinje kod Svetog Jurja, gdje se postupno širi i diže do Jablanca, a na
južnom dijelu Velebita postupno prelazi u sjeverno – dalmatinsku krašku zaravan. Prirodni
uvjeti i smještaj uz more doprinijeli su u prošlosti razvoju šumarstva, ratarske i stočarske
proizvodnje, brodarstva, ribarstva, trgovine, lovstva i turizma. Prometna povezanost
naselja velebitske primorske padine s vanjskim svijetom odvijala se oduvijek morskim
putem, jer kopnenih prometnica nije bilo, ili su bile u takvom stanju da nisu omogućavale
bolje povezivanje naseljenih mjesta. Naseljenost tog područja karakteriziraju mnogobrojni
zaseoci koji su međusobno udaljeni 1 – 6 km i povučeni od mora u unutrašnjost ponajviše
u srednjem vegetacijskom pojasu, jer uz obalu prevladava goli kamen. Na tu razdvojenost
naselja utjecala je priroda jer je za naselje trebalo tražiti mjesto koje nije na udaru bure.
Zbog toga su se na području velebitske primorske padine, izuzevši grad Senj, razvila svega tri važnija obalna naselja: Sveti Juraj, Jablanac i Karlobag. Nedostatak prometne
i komunalne infrastrukture te ostalih potrebnih sadržaja (obrazovnih, zdravstvenih,
gospodarskih i dr.) razlog su velikom raseljavanju stanovništva ovog kraja koji je u
suvremenim uvjetima jedno od najslabije naseljenih područja Republike Hrvatske.
Međutim, potencijalne vrijednosti ovog područja ukazuju na mogućnosti njegova bržeg
razvitka. Ciljevi i smjernice razvitka upućuju primarno na zaštitu prirodnih i kulturnih
dobara uz naglašenu potrebu izrade razvojnih gospodarskih programa. Osim razvitka
cestovne mreže koja bi na ovom prostoru potaknula nove razvojne potencijale planiranim
mjerama razvitka trebalo bi poticati razvitak gospodarskih djelatnosti (razvitak turizma,
marikulture, luka nautičkog turizma, zdravstveno – rekreacijskog turizma, lovnog
turizma, voćarstva i vrtlarstva, stočarstva, šumarstva i drvno – prerađivačke djelatnosti,
korištenja energetskog potencijala vjetra i sunca, razvoj proizvodnih, trgovačkih i
slobodnih carinskih zona i dr.) i društvenih djelatnosti u decentraliziranom sustavu
središnjih naselja (obrazovna, zdravstvena i kulturna infrastruktura). U ovom radu
poseban naglasak se daje na ocjenu prirodnih potencijala, održivog razvoja i procjenu
mogućnosti revitalizacije Podgorja. Radi toga izrađena je SWOT analiza kao osnovna
pretpostavka budućeg razvoja.Velebit is not only the largest Croatian mountain but is the only littoral mountain that
divides two geographically essentially diverse areas: the Mediterranean and continental –
mountain regions, in other words, the Croatian Littoral from Mountain Croatia. The littoral slope
of Velebit includes Podgorje which begins near Sveti Juraj where it gradually spreads and rises
to Jablanac, whilst in the southern part Velebit gradually passes into the northern – Dalmatian
karst plateau. The natural conditions and setting along the sea have contributed in the past to the
development of forestry, agricultural and livestock production, shipping, fishing, trade, hunting
and tourism. The transport connectivity of the settlements of the Velebit littoral slope with the
outside world always took place via the sea, because there were no land routes or they were in
such a state that they did not allow a better connection between the settled places. The population
coverage of their region is dominated by numerous hamlets, 1-6 km apart and set in the interior
from the sea mostly in the central vegetational belt because bare rock dominates along the
coastline. Nature has influenced this separation because any settlements had to be placed where
the ‘bura’ does not blow. Due to this in the Velebet littoral area, with the exception of Senj, three
more important coastal settlements developed: Sveti Juraj, Jablanac and Karlobag. The lack of
traffic and communal infrastructure and other necessary amenities (educational, health, economic
and so on) are the reason for the large depopulation of this area which in modern conditions is
one of the least populated regions of the Republic of Croatia. However, the potential values
of this region point to the possibilities of its speedier development. The aims and guidelines
of development point primarily to the protection of the natural and cultural resources with an
emphasised need in making developmental economic programmes. Besides the development of
a road network which in this area would prompt new developmental potentials with the planned
measures of development, the development of economic activities (development of tourism,
mariculture, nautical tourism ports, health-recreational tourism, hunting tourism, fruit growing
and horticulture, livestock breeding, forestry and timber – manufacturing activities, the use of
the energy potentials of the wind and sun, the development of manufacturing, trade and free
customs zones and so on) and social activities in the decentralisation of the system of centralised
settlements (educational, health and cultural infrastructure) should be stimulated. In this paper a
special emphasis is made on the appraisal of the natural potentials, of sustainable development
and the evaluation of the possibility of the revitalisation of Podgorje. To this end a SWOT
analysis was produced as a basic prerequisite for future development
