Vesna BADURINA STIPČEVIĆ

Croatian

BADURINA STIPČEVIĆ, Vesna

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OCJENE I PRIKAZI SLOVO 67 (2017)191Kritičko izdanje Kožičićeva Misala hruackoga priredili su Blanka CEKO-VIĆ, Ivana ETEROVIĆ, Tanja KUŠTOVIĆ i Mateo ŽAGAR. Korektno su i pouzdano prenijeli glagoljski tekst u latinicu. Prenošenjem glagoljskoga teks-ta u latinicu priređivači su Kožičićev Misal hrvacki učinili dostupnim čitatelj-stvu, pogotovo onima koji će nastaviti s istraživanjima, a »(…) mnogo je još posla na ovome misalu preostalo: ponajviše tekstološkoga (…) leksikološko-ga (što podrazumijeva i izradu rječnika)«, napominje glavni urednik Mateo Žagar u uvodnom slovu.Usporedbom pak teksta Kožičićeva misala, zapravo biblijskih čitanja u njemu, s biblijskim tekstovima triju spomenutih prethodno tiskanih glagolj-skih misala pokazalo se da se Kožičićev misal nerijetko izdvaja kao »bitno različit«. Možda zbog »Kožičićeva tekstološkoga priljubljivanja kojemu od onovremenih latinskih misala« – zaključuje Ivana Eterović.Naposljetku valja zahvaliti i čestitati priređivačima kritičkoga teksta Ko-žičićeva Misala hruackoga. Jednako tako zahvaliti i čestitati nakladnicima – Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci na čelu s njihovim ravnateljicama Tatijanom Petrić i Senkom Tomljanović, koje su se pobrinule da se, u vremenima materijalne oskudice, uz kritičko iz-danje teksta objavi i faksimil Misala hruackoga iz 1531. godine: remek-djela riječke tiskare.ANICA NAZORMosty Mostite. Studi in onore di Marcello Garzaniti. A cura di Alberto ALBERTI; Maria Chiara FERRO; Francesca ROMOLI. Biblioteca di Studi Slavistici 34. Fi-renze University Press, Firenze 2016., 496 str.Uglednome talijanskome profesoru slavenske filologije i komparativne knji-ževnosti Marcellu Garzanitiju, u povodu šezdesetoga rođendana i tridesete godišnjice znanstvenoga rada, suradnici, kolege, prijatelji i učenici posvetili su zbornik radova simboličnoga naslova mosty mostite (ʻgradite mostoveʼ). Urednici zbornika Alberto ALBERTI, Maria Chiara FERRO i Francesca RO-MOLI ovom sintagmom iz djela Povestʼ vremennih let podsjećaju na snažnu osobnu i profesionalnu angažiranost prof. Garzanitija te veliku posvećenost istraživačkom i pedagoškom radu. Stilizirani glagoljski inicijal m na naslov-nici knjige višestrukoga je značenja: ne samo da je to prvo slovo u riječi most i prvo slovo osobnoga imena slavljenika nego i njegova brojevna vrijednost korespondira sa svečarevom obljetnicom.OCJENE I PRIKAZI  SLOVO 67 (2017)192U predgovoru (str. 11–16) je istaknuta širina znanstvenoga opusa i nastav-ničke djelatnosti Marcella Garzanitija. Nakon diplome ruskoga jezika i knji-ževnosti na Sveučilištu u Bologni, Marcello Garzaniti specijalizirao je povije-sne i religijske studije na rimskom sveučilištu La Sapienza i postigao doktorat iz orijentalnih studija na Pontifikalnom orijentalnom institutu u Rimu. Dugo-godišnji je redoviti profesor na Odsjeku za jezik, književnost i interkulturalne studije na Sveučilištu u Firenzi te gost predavač na mnogim sveučilištima, u Moskvi, Sankt-Peterburgu, Novosibirsku, Kijevu, Würzburgu, Münsteru, Beču, Parizu. Autor je velikoga broja znanstvenih studija i monografija te urednik više zbornika i knjiga. Bio je suradnik Instituta za talijansku enciklo-pediju (Treccani) i predsjednik Talijanskoga slavističkog društva. Jedan je od osnivača uglednoga časopisa Studi Slavistici (Firenza), član međunarodnoga znanstvenog vijeća i uredničkog vijeća istoga časopisa te dugogodišnji izvršni urednik serije Biblioteca di Studi Slavistici (Firenza). Član je više znanstve-nih društava i akademija: njemačkoga Mediaevistenverband, američke Early Slavic Association, firentinske Accademia Colombaria i milanske Accademia Ambrosiana. Predsjednik je Biblijske komisije pri Međunarodnom slavistič-kom komitetu i koordinator središta Centro di Studi sull’Europa Centro-Orien-tale nel Medioevo. Istaknuta je njegova uloga u promociji slavenske kulture i književnosti u Italiji, primjerice, u svečanom obilježavanju 100. godišnjice rođenja Giorgia La Pira u Firenzi; bio je, zatim, jedan od organizatora me-đunarodnoga seminara posvećenog djelu Maksima Greka, a angažirao se i u pripremanju izložbe Mal di Russia amor di Roma u Biblioteca nazionale centrale u Rimu.Suradnici u zborniku, ugledni slavisti iz Italije, Bugarske, Francuske, Nje-mačke, Poljske, Rusije, Slovenije i Španjolske, u znak poštovanja izabrali su teme bliske područjima znanstvenoga istraživanja Marcella Garzanitija, od rukopisne tradicije staroslavenskih evanđelja i različitih aspekata srednjovje-kovne slavenske ortodoksne književnosti sve do djela Maksima Greka.Prilozi u zborniku grupirani su u pet tematskih cjelina. Prije naslova sva-koga poglavlja navedeni su biblijski citati (iz tzv. Elizabetine Biblije, 1751.), koji aludiraju na područja slavljenikova znanstvenoga interesa: Druga knjiga o Makabejcima 2,31; Evanđelje po Ivanu 10,35; Evanđelje po Marku 16,17; Propovjednik 12,12 i Mudre izreke 18,16.Prva cjelina, naslovljena Gli Slavi e la storia (Slaveni i povijest), donosi studije u kojima je obrađena slavenska kultura u povijesnom razdoblju od 9. do 17. stoljeća: Juan Antonio ÁLVAREZ-PEDROSA, Algunas reflexio­nes sobre el proceso de cristianización de los eslavos (str. 21–30); Светлина НИКОЛОВА, Вклад болгарских славян и болгарского государства в создание и первоначальное распространение славянской письменности OCJENE I PRIKAZI SLOVO 67 (2017)193(str. 31–51); Lorenzo PUBBLICI, Note circa la presenza occidentale sulla costa orientale delMar Nero (secoli XIII e XIV) (str. 53–65); Maria Chiara FERRO, La reclusione volontaria nelle terre slavo-orientali. Approccio al problema e spunti di riflessione (str. 67–81); Marcello PIACENTINI, Un’eco del terremoto del 1456 nell’Appennino centro-meridionale sui confini della Slavia orientale. L’epistola di Teofil Dederkin al Gran Principe di Moscovia Basilio II (str. 83–102) i Silvia TOSCANO, Il primo zar russo e le città vinte nelle fonti del XVI e XVII secolo (str. 103–116).Drugo poglavlje pod naslovom Gli Slavi e la scrittura (Slaveni i pismo) okuplja četiri priloga o crkvenoslavenskoj književnosti i jedan prilog o djelat-nosti Maksima Greka: Jerzy OSTAPCZUK, Czy cerkiewnosłowiańskie ewan­geliarze krótkie były kopiowane z pełnych? (str. 119–133); Alberto ALBERTI, Il Vangelo di Mstislav e la tradizione testuale dei vangeli slavi (str. 135–154); Pierre GONNEAU, Le vent dans les textes scripturaires en slavon oriental (str. 155–165); Francesca ROMOLI, Le citazioni bibliche nel Poučenie v ne-delju syropustnuju. Liturgia, tradizione patristica e memoria collettiva (str. 167–190) i David SPERANZI, Massimo il Greco a San Marco. Un nuovo manoscritto (str. 191–204).Lingvističkim i sociolingvističkim istraživanjima slavenskih tekstova po-svećen je tematski blok Gli slavi e le lingue (Slaveni i jezici) koji sadrži sljede-će priloge: Jan Ivar BJØRNFLATEN, Transformation of the Past Active Par­ticiples in Northwest Russian (str. 207–216); Andrea TROVESI, La famiglia di parole da base [bog] ‘dio’ nelle lingue slave (con particolare riguardo alle esclamazioni) (str. 217–227); Monica PEROTTO, Realtà sociolinguistiche a confronto: Alto Adige e Tatarstan. Aspetti di politica linguistica e pianifica­zione educativa (str. 229–239); Giovanna BROGI BERCOFF, Identificazio­ne fra lingua e nazione. Un’idea solo romantica? (str. 241–250) i Giovanna SIEDINA, Cucina russa e lessico italiano. Il caso di ‘Insalata russa’ (str. 251–261).U četvrtom poglavlju, naslovljenom Gli Slavi e le lettere (Slaveni i književ­nost), okupljeno je najviše studija. Obrađene su raznovrsne teme u ruskoj, slo-venskoj, srpskoj i hrvatskoj književnoj povijesti: Claudia PIERALLI, Residui mitici nella cosmografia dell’epica cantata. L’immagine del fiume nei soggetti bylinici (str. 265–276); Giovanna MORACCI, La descrizione di Firenze nelle memorie di viaggio di P. A. Tolstoj (1697–1699) (str. 277–289); Maria BIDO-VEC, Janez Svetokriški e gli animali. Per un’introduzione al ‘bestiario’ del Sacrum Promptuarium (str. 291–306); Persida LAZAREVIĆ DI GIACOMO, »In Pinta studiorum essentia quinta«. The Wine-Drinking and Wine-Making Culture of Illyrian Literary Men in the 18th Century (str. 307–324); Roberta DE GIORGI »Ogni cosa è dentro di te«. Lev Tolstoj e Vasilij Sjutaev (str. OCJENE I PRIKAZI  SLOVO 67 (2017)194325–337); Stefano GARZONIO, »Siamo due, siamo soli«. Jurgis Baltrušajtis scrive a Giovanni Papini (str. 339–348); Gabriella IMPOSTI, Il palindromo in Velimir Chlebnikov: »specchio del suono« (str. 349–360); Rosanna MORABI-TO, Miloš Crnjanski da Sumatra a Serbia (str. 361–371); Rita GIULIANI, »Si scrive ‘guerra’, ma si chiama rivoluzione…« Un’eco russa della Grande Gu­erra: Leonid Andreev (str. 373–386); Лаура САЛЬМОН, ‘Русский писатель’ ходит по ‘Марине’. Шолом-Алейхем в Нерви (str. 387–402) i Donatella POSSAMAI, Divagazioni attorno al roseau pensant pascaliano. The Thinking Reed di Rebecca West e Mysljaščij trostnik di Nina Berberova (str. 403–411).Peto poglavlje Gli slavi e la ricerca (Slaveni i istraživanje) sadrži dva priloga o interdisciplinarnim istraživanjima slavenske kulture: Raffaele CALDARELLI, In margine alle ricerche di Evel Gasparini. Cultura, lingua e relazioni interetniche (str. 415–426) i Михаил Андреевич РОБИНСОН, Лидия Ивановна САЗОНОВА, Судьба проекта Энциклопедия славянской филологии в 1920-е годы (по архивным источникам) (str. 427–447).U završnom poglavlju, naslovljenom Un omaggio (Posveta), dva su pri-loga: prigodni članak o kultovima raznih svetaca s imenom Marcel koji su se štovali u istočnoj i zapadnoj Crkvi te popis radova Marcella Garzanitija. U studiji Ἅγιοι Μαρκέλλοι – Sancti Marcelli – свѧтыи маркеллы autori Maria Marcella FERRACCIOLI i Gianfranco GIRAUDO (str. 451–467) predstavili su i dokumentirali slikovnim i tekstovnim prilozima legendu o svetom Mar-celu, igumanu, te hagiografije drugih svetaca i mučenika, kao što su Marcel, zajedno s Antoninom, Silvestrom i Sofronijem, potom Marcel i Apulej, pa Marcel i Metropol, odnosno Marcel i Kodrat, te naposljetku Markel, episkop vologdski i bjelojezerski, iguman solovjecki, te Marcel I., papa. Kronološ-ki popis objavljenih znanstvenih radova Bibliografia di Marcello Garzaniti (1985–2015) sastavila je Claudia PIERALLI (str. 469–486).Već i kratak pregled tema zbornika mosty mostite pokazuje kakav je stva-ralački poticaj i dubok trag ostavio rad Marcella Garzanitija u slavističkoj zna-nosti. Mnogi suradnici, prijatelji i učenici slavljenika, afirmirani međunarodni stručnjaci, slavisti, paleoslavisti i rusisti, posvetili su svoje najnovije radove njemu u čast. Osobit trud uložili su urednici zbornika u tematsko uređenje i grafičko oblikovanje knjige. Upravo zbog širine istraživačkoga interesa Mar-cella Garzanitija, kao i zbog raznovrsnosti i vrsnoće studija, ovaj će zbornik radova zasigurno imati odjeka u slavističkim i drugim znanstvenim krugovi-ma. Pridružujemo se čestitkama i poštovanomu profesoru želimo puno uspje-ha u daljnjem radu. Na mnogaja ljeta!VESNA BADURINA STIPČEVIĆ

Mosty mostite: studi in onore di Marcello Garzaniti

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia