Crnić, Mirjana

Croatian

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main

PRIKAZI I OSVRTIVrijedan prinos čakavologiji(Iva Lukežić, Sanja Zubčić: Grobnič-ki govor XX. stoljeća, Katedra Čakavsko-ga sabora Grobinšćine, Rijeka, 2007.)U Rijeci je 2007. godine izdan jedan od rječnika koji se pridružuje danas već brojim  samostalnim  rječnicima  čakav-skoga narječja i manje brojnim leksiko-grafski dorađenim. Djelo autorica dr. sc. Ive Lukežić i dr. sc. Sanje Zubčić, koje-ga je glavna i izvršna urednica dr. sc. Sil-vana Vranić, ujedno i recenzentica uz  dr. sc. Sanju Vulić, izdala je Katedra Čakav-skoga sabora Grobinšćine. Riječ je o mo-nografskoj knjizi grobničkoga govora 20. st. glavni dio koje zauzima rječnik, a osta-tak vrijedni prinosi čakavologiji – radovi autorica o gramatici grobničkoga govora: rad dr. sc. Ive Lukežić Jezični sustav grob-ničkoga govora u 20. st., koji donosi ge-netsku klasifikaciju grobničkoga govora unutar hrvatskoga jezika te fonološki su-stav (glasove, glasovne promjene i nagla-sni sustav) i morfološki sustav (deklinaci-je imeničkih riječi i konjugaciju riječi), i dva rada: Naglasni sustav u grobničkom govoru i Napomene o sintaksi dr. sc. Sa-nje Zubčić o naglasnim tipovima i sintak-si. Knjizi su pridružena dva bibliografska popisa radova, šire i uže vezana za temu – grobnički govor. Knjiga ima 767 nume-riranih stranica od kojih 140 čine grama-tički tekstovi, a 620 rječnik: popise riječi, njihovu gramatičku odrednicu, oprimjere-nje u rečenicama, frazeme te upućivanje na sinonime i dr. Riječi su to koje pripa-daju leksičkom fundusu grobničkoga go-vornoga tipa 20. st. Rječnik je istojezič-ni, dijalektalni s glavom i tijelom članka koji pripadaju različitim razinama istoga jezika (čakavskoj i standardnoj razini hr-vatskoga jezika), dok se natuknica tuma-či standardnim ekvivalentom ili definici-jom. Sam rječnički dio čini niz abecednim redom poredanih natuknica. Nema onih s početnim fonemom /ǯ/ (u pismu dž) koji ni u ostalim govorima čakavskoga narječ-ja nije dijelom suglasničkoga inventara, a pet je natuknica zastupljeno s početnim fonemom  /ď/:  ďačȉć,  ďȃk,  ďȋr,  ďirȁt, ďȗmbus. Natuknice se navode u kanon-skome obliku, a zastupljene su sve vrste riječi. Imenička natuknica sadržava rod i određenje kategorije broja samo uz oblik imenica koje se ostvaruju samo u množi-ni ili u množini mijenjaju značenje, pri-mjerice: natȉkače, ž. mn., lõjtre, ž. mn., ali kȕkavica, ž., bȕštica, ž. itd. Navode se i alternacije (naglasnoga ili kojega drugo-ga tipa) koje se pojavljuju među oblicima iste natuknice,  npr. G jd. ili mn.: čuvȃr, m. G jd. čuvārȁ, kãjla, ž. G mn. kȁjl, ili unutar istoga oblika (kanonskoga) ako je njihova razlika uvjetovana fonetski i fo-nološki, šȋlica/šȉlica, ž., šjãrpa/šijãrpa, ž., krãmpus [krãɱpus], m. (iznimno se alofon fonema /m/ u rječniku navodi zbog obilježja nazalnosti, uvijek u uglatim za-gradama). Pridjevi uz oznaku roda i broja nose i oznaku određenosti i neodređeno-sti, a oba oblika nisu dijelom iste natukni-ce, primjerice: ćȍrāv (ćȍrava, ćȍravo), neodr. pridj. i ćȍravī (-ā, -ō), odr. pridj.  Natuknica određenoga, pa i neodređeno-ga lika pridjeva, zbog naglasne razlikov-nosti, sadržava komparativ toga primje-ra,  primjerice:  ćȍrāv  (komp.  ćoravȉjī), ćȍravī (komp. ćorȃvijī), dok u svim pri-djevskim natuknicama izostaju oblici za superlativ.  Osim  toga,  pridjevska  natu-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 463–519knica sadržava prozodijsku razliku među oblicima neodređenoga lika pa uz muški rod donosi i ženski i srednji rod bez obzi-ra na (ne)postojanje razlike između ž. i sr. roda, npr. čȓn/čȑn (čnȁ/črnȁ, čnȍ/črnȍ), neodr. pridj., kafȇn (kafȅna, kafȅno), ne-odr. pridj. Ako se oblici prozodijski razli-kuju, uz zamjenicu se u kanonskom obli-ku  unutar  natuknice  navode  i  jednin-ski oblici ženskoga i srednjega roda, npr. onakȏv (onakȍva, onakȍvo), zamj.; mȏj (mojȁ, mojȅ), zamj.; ȏn (onȃ/ȍnā, onȏ/ȍnō), zamj. uz ȏn (onȁ, onȍ), zamj. U su-protnom se navode samo nastavci za žen-ski i srednji rod  jednine u oblim zagrada-ma, kao i u pridjeva. Znakovi nad voka-lima – naglasci daju informacije o nagla-snoj silini, duljini naglašenih i nenaglaše-nih vokala te o intonaciji naglašenih vo-kala. Naglasni je sustav grobničkoga go-vora troakcenatski sustav s dobro očuva-nim starim mjestom naglaska. Zbog arha-ičnosti toga sustava u rječniku je osobi-ta pozornost posvećena upravo prozodij-skim specifičnostima. Ilustrativne su re-čenice uzete iz stvarnih govornih situaci-ja te se mogu smatrati svojevrsnim ogle-dom grobničkoga govora, a samo pone-ke su preuzete iz usmenoknjiževnoga bla-ga. Osim toga, rječnik je bogat frazemima grobničkoga govora. Frazem se donosi u kanonskom obliku, a uvodi se pod samo jednu natuknicu iza oprimjerenja leksema prema temeljnoj riječi: navodi se pod ime-nicu koju frazem ima, a ako ih je više, pod prvom navedenom, npr. pod ȉme –  pȍć z ȉmenōn Bȍžjīn, ȍči – vēzȁt komȕ/kemȕ ȍči, rȅć komȕ/kemȕ čȃ v ȏči; pod kȍnj – pȁst s konjȁ na oslȁ, krȍv – krȍv nad glāvȍn. Ako frazem ne sadržava imenicu, navodi se redom: pod koju drugu imen-sku riječ koja je sastavni dio frazema (pri-djev, zamjenica, broj), tj. pod prvom ako ih je više, pod glagolom, tj. pod prvim od njih više ili pod prilogom u ostalim slu-čajevima, npr. pod čȉst – ne bȉt čȉst; pod dȁt – dȁt sȅ od sebȅ, dȁt se nȃ/nȃd kogȁ, ne dȁt se, ne dȁt se znȁt; pod bȅlo – na bēlȍ; bēlȍ gjȅdat. Unutar natuknice do-nosi se značenje frazema, a unutar oblih zagrada njegov fakultativni dio. Ako na-vedeni leksem ima sinonim, redovito se na nj upućuje formulacijom isto: sinonim neposredno iza značenja, npr. dȕnūt gl. svrš. (dȗneš, dȗnū) – naglo udariti koga u rebra ili drugamo (isto: sȗnūt), zȉkāntat se, gl. svrš. (zȉkāntāš se, zȉkāntāju se) – napjevati se (isto: nakāntȁt se). Iz ovo-ga je primjera vidljivo da je glagolska na-tuknica zastupljena u kanonskom obliku (infinitivu), izuzev kad je on izgubljen. Tada se navode oblici u prezentu, primje-rice: grȇn, grȇš i dr. Uz kanonski oblik glagola,  glagolska  natuknica  sadržava oznaku za svršeni i nesvršeni vid te obli-ke za 2. l. jd. i 3. l. mn., npr. lȅtovat, gl. nesvrš. (lȅtuješ, lȅtujū), dospȅt, gl. svrš. (dospȇneš/dospȋješ,  dospȇnū/dospȋjū). Usto, pod natuknicom se glagola navo-di i niječni oblik glagola kad su niječna čestica i glagol spojeni u jednu riječ, pri-mjerice: bȉt (sȃn, sȉ, jȇ, smȏ, stȇ, sȗ), ali i (nīsȃn/nȋs, nīsȉ, nȋ, nīsmȍ, nīstȅ); ȉmet (ȉmāš,  ȉmajū)  i  nĩmān,  nĩmāš,  nĩmā, nĩmāmo, nĩmāte, nĩmāju. Rječnik koji je osmislila i temeljni fond riječi priku-pila Iva Lukežić, a nadopunila i u raču-nalo  unijela  te  leksikografski  obradi-la Sanja Zubčić, stvaran je gotovo tri de-setljeća,  što  još  jednom  potvrđuje  koli-ko je bavljenje rječnikom zahtjevan po-sao. Razloge tomu treba potražiti u činje-nici da rječnik živi u živim ljudima, poje-dincima koji čine društvo. Stoga se kor-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 463–519pus za izradu jednoga rječnika sakuplja u duljem razdoblju, u različitim okolno-stima i u iskazima više pojedinaca razli-čitih dobnih skupina. Popisano je i obra-đeno 12 100 riječi i blizu 400 frazema te 12 500 leksičkih jedinica što nije potpuni popis leksema grobničkoga mjesnoga go-vora, ali se ta brojka, prema riječima au-torica, prilično pouzdano približila uku-pnom rječničkom fondu grobničke zajed-nice 20. st. svojstvenom svim generacija-ma i društvenim slojevima. Ova je mono-grafija slika grobničkoga govora kakav je on bio u prošlom stoljeću, kraj kojega su autorice postavile kao svojevrsnu granicu uključivanja leksema svjesne da se rječ-nik grobničkoga govora u ovom stoljeću već znatnije mijenja.  Također, dragocjen je to prilog dijalektolozima i leksikografi-ma, ali i široj struci. No, zanimljiv će ne-osporno biti i laicima, osobito Grobniča-nima, koji će, kao ponajbolji poznavate-lji ovoga korpusa riječi, zasigurno prona-ći dio njima namijenjen i blizak. Stoga je ova knjiga višestruko neosporno izniman prinos hrvatskoj dijalektologiji!Mirjana Crnić

Vrijedan prinos čakavologiji (Iva Lukežić, Sanja Zubčić: Grobnički govor XX. stoljeća, Katedra Čakavskoga sabora Grobinšćine, Rijeka, 2007.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main