Halonja, Antun

Croatian

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main

PRIKAZI I OSVRTIPrijevod rječnika junaka digitalnoga doba(Slobodan  Lazarević:  Hakerski  reč-nik  žargona,  Knjiga-komerc,  Beograd, 2002.)Srpski se novinar i publicist Slobodan Lazarević već dulje vrijeme bavi računal-nim temama, osobito hakerima. U predgo-voru svojega prijevoda rječnika hakersko-ga žargona Jargon File navodi kako je teš-ko pronaći pojavu s kraja prošloga i s po-četka ovoga stoljeća koja je izazvala toliko dvojba i pokrenula toliko kontroverzija kao što su hakeri. Dok ih jedni smatraju pioniri-ma epohe informatičkoga društva i pravim „Prometejima elektroničkoga doba“, drugi u njima isključivo vide opasne prijestupni-ke. Autor smatra da je dobar dio tih kontro-verzija nastao zbog nedovoljne obaviješte-nosti javnosti.U uvodu autor ovaj rječnik definira kao skup žargonskih naziva kojima se koriste razne supkulture računalnih hakera. Prire-đen je na temelju čuvenoga Rječnika žargo-na (Jargon File), koji čini zajedničku ostav-štinu hakerske kulture. Hakerska je kultura zapravo mreža labavo povezanih supkultu-ra koje su ipak potpuno svjesne da imaju i dijele određeno zajedničko iskustvo, kori-jene i vrijednosti. Budući da su hakeri po-sebno kreativne osobe koje sebe ponekad određuju odbacivanjem društvenih norma, oni posjeduju neobično bogate i samosvoj-ne tradicije za jednu međunarodnu kulturu koja postoji manje od četrdeset godina.Rječnik  hakerskoga  žargona  Jargon File nastao je tijekom više godina zahva-ljujući velikom broju pojedinaca koji su dobrovoljno posvetili znatnu količinu vre-mena njegovu stvaranju. Oni su u potpu-nosti  priznati  kao  njegovi  pravi  uredni-ci.  Njihove  uredničke  dužnosti  obuhva-ćaju prikupljanje pri  loga i prijedloga dru-gih, traganje za potvrdnim informacijama, unakrižno povezi  vanje određenih pojmo-va, održavanje dokumenta u konzistentno-me obliku te na  javu i distribuciju njegove posuvremenjene inačice.Posebno je poglavlje posvećeno povije-snom  pregledu  nastanka  rječnika  haker-skoga žargona Jargon File koji je započeo stvarati Raphael Finkel na stanfordskom sveučilištu 1975. godine.Godine 1976. Mark Crispin je, nakon što je otkrio jednu poruku o Rječniku na računalu  SAIL-a  (Stanford Artificial  In-telligence Lab – laboratorij za umjetnu in-teligenciju na stanfordskome sveučilištu), poslao kopiju Rječnika MIT-u (Massachu-setts Institute of Technology).Dokument  je  ubrzo  preimenovan  u JARGON> nakon mnogih dopuna koje su načinili Mark Crispin i Guy L. Steel. Za-nimljivo je da tijekom svih tih dopuna nit-ko nije razmišljao o tome da žargon prei-menuje u sleng, sve dok doku  ment već nije postao široko poznat kao Jargon File.Raphael Finkel nakon određenoga vre-mena odustaje od aktivnoga sudjelovanja. Kratko  nakon  toga  Don  Woods  postaje glavna veza na SAIL-u za Rječnik koji je od tada postojao u dva primjerka, na SA-IL-u i MIT-u.Rječnik se širio s prekidima i novim početcima otprilike do 1983. godine. Ric-hard Stallman bio je među istaknutijim su-radnicima, priloživši mnogo SAIL- -ovih i MIT-ovih novotvorenica.Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 463–519U proljeće 1981. godine velik je dio Rječnika objavljen u 29. broju časopisa CoEvolution Quarterly Stewarta Brando-va, s ilustracijama Phila Wadlera i Guya L. Steela. To je bila prva inačica Rječnika u tiskanome obliku.Kasniju  je  proširenu  inačicu  Rječ-nika  s  komentarom  za  masovno  tržište uredio Guy L. Steel. Ta je inačica tiska-na kao knjiga 1983. godine pod nazivom The Hacker’s Dictionary. Ostali su ured-nici Rječnika, Raphael Finkel, Mark Cris-pin,  Richard  Stallman  i  Geoff  Goodfe-llow, doprinijeli toj inačici svojim prilozi-ma. Ta se knjiga još naziva i Steel-1983.Kratko  nakon  objavljivanja  Steel-1983, Rječnik je prestao rasti, dopunjava-ti se i mijenjati. To je zapravo bila poslje-dica izravne namjere da se dokument pri-vremeno „zamrzne“, kako bi se isključivo upotrebljavala publicirana inačica Steel-1983, ali se spletom okolnosti privreme-no „zamrzavanje“ pretvorilo u trajno.Iako  je  Rječnik  ostao  nedirnut  punih sedam godina, i dalje je jako utjecao na ha-kerski jezik i humor. Nova je inačica Rječ-nika šire distribuirana od stare. Njezina je zadaća predstaviti sve postojeće računal-ne supkulture, u kojima se manifestira pra-va priroda hakera. Više od polovice izra-za u novoj inačici potječe s interneta, od-nosno Useneta (mrežnih novina). Poseb-ni su napori učinjeni da se prikupe izrazi svih supkultura, uključujući žargon IBM- -PC programera, korisnika Amige i Macin-tosha i dr. Inačica 2.9.6. postaje središnjim tekstom rječnika The New Hacker’s Dic-tionary, a inačica 3.0.0. izdana je u rujnu 1993. godine kao drugo izdanje.Najvažnije  odrednice  u  dosadašnjim mrežnim preradbama Rječnika su sljedeće:–  inačica  2.1.1.  iz  12.  lipnja  1990. godine,  koja  je  rezultat  ponovnoga oživljava  nja Rječnika nakon sedmogodiš-nje stanke i–  potpuna  inačica  4.2.3.  iz  23.  stu-denoga  1993.  godine  s  27.452  izraza, 222.085 riječi, 1.460.972 znaka i 2.318 tumačenja.Rječnički članci u originalu (mrežnoj inačici) sadržavaju natuknicu uz koju sto-ji kratica za vrstu riječi, a potom slijedi definicija pojma:google: v.[common] To search the Web using the  Google  search  engine,  http://www.google.com. Google is highly esteemed among  hackers  for  its  significance  ran-king system, which is so uncannily effec-tive that many hackers consider it to have rendered other search engines effective-ly irrelevant. The name ‘google’ has ad-ditional flavor for hackers because most know that it was copied from a mathe-matical term for ten to the 100th power, famously  first  uttered  as  ‘googol’  by  a mathematician’s nine-year-old nephew.Autorov prijevod sadržava rječničke članke bez oznaka za vrstu riječi:google  Pretraživanje  Mreže  korišće-njem  “Google-pretraživačke  mašine” www.google.com. Google je veoma uva-žen među hakerima zbog visoko rangira-nog sistema koji je tako efikasan da mno-gi korisnici smatraju da je već učinio sve ostale pretraživačke mašine potencijalno irelevantnim.Nakon pojedinih natuknica autor u za-gradama daje njihov prijevod i napomenu je li riječ o hakerskome mitu, ironičnome prizvuku, negativnoj konotaciji, tehno-je-ziku i sl.:Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 463–519one-banana  problem  (problem  od jedne banane, hakerski mit) Po ovoj sto-riji, u prodavnicama mejnfrejmova (kru-pnih računara, dinosaurusa), gde su raču-nari imali posebne operatere za admini-striranje rutinom, programeri i hardvera-ši su imali običaj da - govoreći o opera-terima - kažu kako bi njihov posao mo-gli da obave čak i trenirani majmuni. Če-sto se govorilo da bi nagrada koja bi se davala tim majmunima, mogla ujedno da se koristi i kao mera za opis težine zadat-ka. Na primer, jednostavan problem bi se označio kao jedno-bananski, pa bi se u tom smislu moglo da kaže - “To je jed-no-bananski posao, šta li ih je onda toliko zadržalo!?” - IBM-folklor je potom pode-lio sve probleme u jedno, dvo, i tro-ba-nanske. Druge kulture su imale drugačiju hijerarhiju i delile su ih mnogo finije. Na ICL, na primer, 5 zrna grožđa (grozd) bilo je jednako banana. Njihova gornja granica za “sysapes” (sistem-majmune) po nekim pričama su bile 3 banane i 3 zrna grožđa (drugi izvor tvrdi 3 banane i jedno zrno grožđa, ali dodaje: “Međutim, to je pred-met lokalnih varijacija, kosmičkih zraka i ISO”). Kod poteškoća koje se odmere sa preko tri banane bi uglavnom pozivali fa-briku da pošalje servisere. Još se naziva “Beskonačna-Majmunska Teorija”.one-banana problem: n.At mainframe shops, where the com-puters have operators for routine admi-nistrivia, the programmers and hardware people tend to look down on the operators and claim that a trained monkey could do their  job.  It  is  frequently  observed  that the incentives that would be offered said monkeys can be used as a scale to des-cribe the difficulty of a task. A one-bana-na problem is simple; hence, “It’s only a one-banana job at the most; what’s taking them so long?” At IBM, folklore divides the world into one-, two-, and three-bana-na problems. Other cultures have different hierarchies and may divide them more fi-nely; at ICL, for example, five grapes (a bunch) equals a banana. Their upper limit for the in-house sysapes is said to be two bananas and three grapes (another source claims it’s three bananas and one grape, but observes “However, this is subject to local variations, cosmic rays and ISO”). At a complication level any higher than that, one asks the manufacturers to send someone around to check things.Proučavajući natuknice u rječniku ha-kerskoga  žargona  Jargon  File  može  se za  ključiti da su hakeri u svojemu jezič-nom  izričaju  skloni  igri  riječima.  Stva-raju nove riječi kombinacijom dviju po-stojećih, s time da je novostvorena riječ uvijek, i izrazom i sadržajem, povezana s obje sastavnice (npr. netiquette = network +  etiquette  u  značenju  pravila  ponaša-nja na mreži ili notwork = not + network, izraz koji se upotrebljava za mrežu kada je nestabilna ili kada „padne“).Mnoge riječi koje inače nemaju svoj antonim, u hakerskome ga žargonu ima-ju (neke riječi i više njih – npr. riječ co-pyright ima čak tri antonima: copybroke, copyleft i copywronged. Pojmom copyleft želi se naglasiti da nema nikakvoga ek-skluzivnog zaštićenog prava ni urednika rječnika hakerskoga žargona Jargon File, nego sva prava i zasluge pripadaju broj-nim znanim i neznanim imenima iz ha-kerskoga svijeta, pa samim time nema ni posebnih ograničenja u njegovoj distribu-ciji ili uporabi (kao što je to eksplicitno napomenuto u njegovu predgovoru). Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 34 (2008.), str. 463–519Jedna  su  vrsta  igre  riječima  i  tvor-be koje bismo mogli nazvati sličnozvuč-nicama (eng. soundalike slang), često u kombinaciji s podrugljivošću, katkad bla-gom, a mjestimice i ne tako blagom. Npr. izrazom Macintoy hakeri daju do znanja da  računalo  Macintosh  smatraju  igrač-kom (eng. toy = igračka). Postoji i pejora-tivniji izraz Macintrash koji nam govo-ri o tome da hakeri računalo Ma  cintosh ne cije  ne i jednostavno ga smatraju smećem (eng. trash = smeće).Rječnik  hakerskoga  žargona  Jargon File obiluje i kraticama, najčešće troslov-nima, koje su obično akronimi ili prvo-slovice (npr. kratica TLA označava izraz Three-Letter Acronym što prevodimo kao troslovna kratica ili YABA – Yet Another Bloody Acronym što bismo mogli preve-sti kao ‘još jedna prokleta kratica’). Po-jedine  kratice  koje  se  obično  pojavlju-ju izvan računalnoga konteksta dobivaju novo značenje (npr. kratica AIDS u haker-skome žargonu ne označava opaku bolest već zaraženi disk – A* Infected Disk Syn-drom). Osim kratica, i druge riječi mogu poprimiti novo značenje (npr. izraz con-dom označava plastičnu košuljicu u koju se stavlja disketa, a Easter egg, odnosno uskrsno jaje, poruka je obično šaljiva sa-držaja skrivena u programskome kodu).Jedna je od značajka hakerskoga je-zičnog  izričaja  i  pretjerano  uopćavanje, primjerice  na  gramatičkoj  razini.  Rije-čima se dodaju pogrešni nastavci, često proširujući  standardno  pravilo  na  neuo-bičajene slučajeve (npr. prema generous → generosity, hakeri uopćavaju mysteri-ous → mysteriosity, dubious → dubiosity, obvious → obviosity i sl.). Također često imenice pretvaraju u glagole, a isto tako i poimeničuju glagole (npr. hack → hac-kification ili win → winnitude, winnage). Ovdje, naravno, nije riječ o nepoznavanju gramatike jer su hakeri općenito veoma svjesni što čine kada izobličuju jezik. Na-protiv, riječ je o gramatičkom stvaralaš-tvu, jednom obliku zaigranosti kojemu je svrha zabaviti slušatelja ili čitatelja.Osim  navedenih  značajka,  rječnik obiluje  humorom,  podrugljivošću  i  ša-lama (često i na vlastiti račun), crnim hu-morom i paradoksima.Činjenica da su upravo hakeri auto-ri  rječnika  hakerskoga  žargona  Jargon File  ukazuje  na  njihovo  izraženo  zani-manje za jezik, što ne treba čuditi jer su i oni stručnjaci za jezike. Naravno, u prvo-me se redu hakeri zanimaju za program-ske jezike, ali se u velikoj mjeri zanima-ju i za prirodni jezik. Hakeri su po priro-di vrlo inven  tivni u svojoj uporabi jezika i promatraju oblikovanje i uporabu žargo-na kao igru koja se igra radi svjesnoga za-dovoljstva. Iz svega se navedenog može zaključiti da hakeri obožavaju svaku igru riječima i veoma rado i kreativno upotre-bljavaju svoj jezik.Autor  zaključuje  da  žargon  pomaže hakerima da odrede mjesto koje im pripa-da u zajednici i da izraze zajedničke vrije-dnosti i iskustva.Antun Halonja

Prijevod rječnika junaka digitalnoga doba : (Slobodan Lazarević: Hakerski rečnik žargona, Knjiga-komerc, Beograd, 2002.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main