Halonja, Antun

Croatian

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main

PRIKAZI I OSVRTIPrinos sređivanju filmskog nazivlja(Enes Midžić: Govor oko kamere: rječnik filmskog žargona, kolokvijalnih i  stručnih  izraza  stranoga  po  drijetla, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2006.)Ova je knjiga pokušaj uglednoga filmskog snimatelja i redovitoga pro-fesora  zagrebačke  Akademije  dram-skih  umjetnosti  Enesa  Midžića  da uvede red u filmsko nazivlje. U pro-slovu autor naglašava kako u hrvat-skome jeziku filmsko nazivlje jedva da postoji te da se u hrvatskoj film-skoj praksi rabe brojni nazivi strano-ga podrijetla, u svojemu izvornom ili iskrivljenom  obliku.  Ističe  kako  je filmsko  nazivlje  zaskočeno  naglim uvođenjem i razvojem filma te prepu-šteno tehnologijskim i tržišnim odred-nicama i utjecajima koji se nisu mogli nadzirati i kojima se nije moglo opira-ti. Pojedini su nazivi koji postoje u hr-vatskome jeziku zanemareni, odbače-ni, zaboravljeni, pa čak i nepoćudni, a određen je broj naziva, osim iz foto-grafije i opće tehnike, preuzet iz kaza-lišnog nazivlja u istom, sličnom ili ne-promijenjenom značenju.Midžić  upozorava  na  dugogodiš-nji  nemar  i  inerciju  prema  hrvatsko-me  filmskom  nazivlju,  pri  čemu  kao primjer  navodi  uporabu  naziva  špica za početni dio filmskoga djela koji je određen za naslovni prostor i obavijesti o protagonistima i stvarateljima filma, iako za njega postoji moguća odrednica zaglavlje, najavnica, pa i naslovnica.Nakon zahvale te relativno kratko-ga ali jezgrovita proslova slijedi rječ-nik koji se sastoji od oko tisuću natu-knica, mahom tuđica i posuđenica iz njemačkoga, francuskoga i englesko-ga jezika, koje je autor nizao prema svojemu sjećanju iz prakse. Rječnik je opremljen i s oko 250 fotografija, dijagrama, crteža i tablica.Uvođenjem elektroničke i digital-ne  obradbe  filma  te  razvojem  nove filmske, scenske i rasvjetne tehnike, u   rječnik je ušao određen broj naziva s elektroničkoga područja, područja vi-dea  i  računalne  tehnike  (CD-ROM, čip, DVD, piksel). Uvršteni su i nazi-vi s područja kemije i fizike (uključu-jući i mjerne jedinice).Veoma  su  zanimljivi  terminolo-gizirani nazivi iz općeg leksika (npr. buba u značenju ‘minijaturnog mikro-fona koji se štipaljkom lako postavlja i kamuflira na glumca u kadru’, zatim glava u značenju ‘panoramske, odno-sno stativske glave te video ili ton-ske glave u magnetoskopu i magne-tofonu’  ili,  pak,  roštilj  koji  označu-je ‘sustav rešetaka od metalnih cije-vi ili tračnica postavljenih ispod stro-pa filmskog ili televizijskog studija na koji se vješaju rasvjetna tijela’).Autor je u rječnik uvrstio i neke kratice strukovnih udruga s područja filma:AIC – Associazione Italiana Au-tori della Fotografia Cinematografi-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 35 (2009.), str. 429–504ca ili engl. Association of Italian Ci-nematographers  (Talijanska  udruga filmskih snimatelja)ASC  –  American  Society  of  Ci-nematographers  (Američka  udruga filmskih snimatelja)AMPAS  –  Academy  of  Motion Picture Arts and Science (Akademija filmske umjetnosti i znanosti)ASIFA  –  Association  Internatio-nale du Film d’Animation (Međuna-rodna udruga animiranog filma) i dr.U rječnik su također uvršteni i teš-ko prevodivi tehnološki postupci, po-stupci s patentiranim nazivima, trgo-vačka imena i sl.Rječnički se članak sastoji od na-tuknice otisnute debelim slovima, na-kon  koje  u  zagradama  slijedi  jezik izvornik, potom naziv iz stranoga je-zika ako je riječ o prilagođenome liku te prijevod na hrvatski jezik. Nakon toga slijedi definicija, a ako riječ ima više značenja, ona se navode pod bro-jevima. Naznačeno je i ako je riječ o žargonizmu,  kratici  ili  trgovačkom imenu. Na istoznačnice i na različite likove pisanja iste riječi upućuje kra-tica v. (vidi). Iz rječničkoga su član-ka izostavljene jezične odrednice (vr-sta riječi, rod imenica, glagolski oblik i naglasak). Takva struktura rječnič-koga članka nije sustavno provedena u čitavome rječniku pa pojedine na-tuknice sadržavaju samo neke od na-vedenih elemenata. Zapravo je riječ i  o  leksikografskoj  i  o  leksikonskoj obradbi, što se najbolje vidi iz sljede-ćih nekoliko primjera:abažur (franc. abat-jour — štitnik, sjenilo, zasjenak)1. Sjenilo svjetiljke2. Otvor na krovu (prozor) ili re-fleksna ploha koji su omogućavali do-tok ili zasjenjivanje svjetla u starijim fotografskim studijima. To je svjetlo rabljeno kako za fotografiranje tako i za povećavanje negativa (ekspozicija fotomaterijala).glanc (žarg; njem. Glanz — sjaj)1.  Strana  filmske  i  magnetske vrpce koja je nasuprotna strani s emul-zijskim slojem. Prepoznatljiva je sjaj-nošću i time se razlikuje od mat stra-ne s emulzijom.2.  Fotopapir  visoka  sjaja  (glanc papir — mat papir).Kodak Wratten (engl. trg. ime)Sistematizacija filtara za kolor i cr-no-bijeli materijal tvrtke Kodak (Ko-dak Wratten, KW). Wratten je zaštiće-no trgovačko ime. Frederick Charles Luther Wratten (1840 – 1926), izumi-telj i proizvođač fotografskog materi-jala, prvi u Engleskoj proizvodi pan-kromatske fotografske ploče. Najpo-znatiji je po proizvodnji filtara za fo-tografiju. Tvrtka Eastman Kodak ku-puje njegovu tvrtku 1912. i zadržava za filtre Wrattenovo ime.standardFotogram  35  mm  filma  omjera 1,37 : 1 (v. akademijin okvir)Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 35 (2009.), str. 429–504Velik se broj naziva prilagodio i udomaćio u hrvatskome jeziku pa se o mogućim zamjenama uglavnom više i ne razmišlja. Mnogi njemački nazi-vi toliko su udomaćeni, katkad i pri-lično iskrivljeni, da se pišu fonetski, a engleski se nazivi pišu uglavnom u izvornome obliku. S obzirom na vr-stu leksičkoga posuđivanja u rječniku postoje:1. neprilagođeni likovi stranih ri-ječi: art director, back light, bar-co-de, black balance, black wrap, boom, box office, camera car, cherry picker, close-up, crabbing, day for night, dut-ch angle, dutch head, dutch tilt, field, fisheye, flash forward, flashback, fo-otcandle, free run, free lancer, freeze frame, gaffer, gear head, glass shot, gray  card,  ground  glass,  handgriff, high key, high speed, interlock, jingle, kick light,  kunstlicht, liquid gate, long pitch, long play, low key, medium key, off,  outdoor,  overlaping,  overscan, over-shoulder,  photoflood,  remake, safety film, scheiner, short pitch, si-debar,  snake  bracket,  story  board, take five, trailer, travelling, trucking shot, video assist, white balance, wide screen, zoom in, zoom out i dr.2.  prilagođeni likovi, odnosno po-suđenice:a)  samo  pravopisno  prilagođene posuđenice: abažur, ajnclbild, an fas/anfas,  bandšpiler,  bekstejdž,  belih-tungsmeser, blic, bum, cajtlupe, caj-trafer,  cvajband,  cvišnring,  čeri  pi-ker, dubler, dunklzak, džek, fajnšnit, fasung, feler, filaž, filc, flah, fleš, fle-šing,  gegnliht, glanc, grajfer, gumi-linze, izolirband, kegl, krabing, kra-cer, lautšpreher, lejaut, liht, minjon, mišpult,  motivzuher,  paparaco,  pro-birštift,  retuš,  rikvand,  skript,  slajd, spajder,  šarf,  šarfer,  šaržer,  šelak, šine, širm, šlagvort, šlajer, šnit, špic-lihter, špigl, štender, šift, štih, štral, švenkhebl, tajlung, tajming, tejp, um-ker, unšarf, vajhcajhner, vajtvinkl, vi-zir, vufer, zuher i dr.b) pravopisno i tvorbeno prilago-đene posuđenice, tj. tuđice s dodat-nim tvorbenim formantom: ajnclbil-danje, apšminkati, belihtanje, blajha-nje, blendati, čip, dublirati, flimranje, foršpilati, izblendati, preblendati, sof-tati, šarfati, šnirati, špicati, tiltati, uš-nirati, vekslati, vinjetiranje i dr.Nakon rječnika slijedi bibliografi-ja, kazalo pojmova, bilješka o autoru s pregledom stručnih članaka, knjiga i nagrada te sadržaj.Midžićeva  je  knjiga,  uz  Filmsku enciklopediju  Leksikografskoga  za-voda „Miroslav Krleža“ objavljivanu od 1985. do 1990. godine, te priručnik Ivanke Forenbacher Sekretar režije i filma  objavljene  1987.  godine,  sva-kako vrijedan doprinos boljemu razu-mijevanju operativnoga žargona film-skih i videosnimatelja. Kako je pot-puno razumijevanje toga žargona ne-moguće bez detaljnih opisa pojedinih procedura i postupaka, ova je knjiga istodobno  svojevrstan  enciklopedij-ski  pojmovnik  i  praktičan  priručnik Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 35 (2009.), str. 429–504za snimatelje koji se tek počinju bavi-ti ovom djelatnošću, dobar podsjetnik onima koji su u filmskom i televizij-skom snimanju već dulje vrijeme, ali može poslužiti i kao udžbenik za upo-znavanje tehnoloških jedinica u proi-zvodnji filma.Enes Midžić pokušao je usustaviti filmsko nazivlje, a jezična analiza na-ziva i njihovih definicija mogla bi biti velik izazov za jezikoslovce, posebno kroatiste i terminologe.Antun Halonja

Prinos sređivanju filmskog nazivlja (Enes Midžić: Govor oko kamere: rječnik filmskog žargona, kolokvijalnih i stručnih izraza stranoga podrijetla, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2006.)

Prinos sređivanju filmskog nazivlja (Enes Midžić: Govor oko kamere: rječnik filmskog žargona, kolokvijalnih i stručnih izraza stranoga podrijetla, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2006.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main