Brlobaš, Željka

Croatian

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main

PRIKAZIGlagolski vid i imperativ u slavenskim jezicima(Rosanna Benacchio: Вид и атегория вежливости в славянском императиве: Сравнительный  анализ,  Slavistische Beiträge,  Bd.  472,  Verlag  Otto  Sagner, München – Berlin, 2010.)U ovoj su knjizi predmetom analize pragmatička  značenja  kategorije  uljud-nosti u odnosu na glagolski vid i impera-tiv, što dosad nije bilo proučeno na način kako je to teorijski, metodološki i lingvi-stički učinila autorica. Ponajprije je cilj i svrha ove znanstvene studije usporedba navedene problematike u ruskome jeziku s drugim suvremenim slavenskim jezici-ma. Ruskome jeziku svojstven je razvijen sustav uporabe nesvršenoga vida i pose-bice razvijena struktura uporabe katego-rije uljudnosti, međutim mnogovrsni mo-deli izražavanja navedene kategorije nisu opći model i za druge slavenske jezike.Sadržajna i strukturna cjelina knjige nastala je na temelju autoričina proučava-nja odnosa glagolskoga vida i imperativa u domeni kategorije uljudnosti u prethod-no objavljenim znanstvenim radovima u kojima je tematika bila usmjerena na pro-učavanje toga odnosa i posebice uljudno-sti s teorijskoga aspekta i onoga u koje-mu je taj odnos autorica promatrala po-jedinačno ili općenito u određenim sla-venskim jezicima. Za odnos glagolskoga vida i imperativa bitna je činjenica da se u  formi  imperativa  temporalnost  pojav-ljuje ograničeno. Sličan tomu, iako zapra-vo i u određenoj mjeri različit, jest i od-nos glagolskoga vida i infinitiva, barem što se tiče same temporalnosti koja je kao i u imperativu isključena u infinitivu.Knjiga je podijeljena na tri glavne cje-line, a svaka se od cjelina grana na po-glavlja i potpoglavlja. U prvoj se cjeli-ni, posebice usmjerenoj ruskome jeziku, izlažu teorijske osnove istraživanja, po-najprije u vezi s kategorijom uljudnosti. U okviru te cjeline u uvodnome dijelu autorica iznosi temeljne postavke ciljeva i metoda istraživanja te kriterije analize. Prvo je poglavlje usmjereno na primarna vidska značenja pri uporabi ruskoga impe-rativa, a razlaže se prema temeljnomu vid-skome odnosu – svršenome i nesvršeno-me vidu, uzimajući pritom u obzir znače-nja učestalosti, trenutnosti i ostvarenosti. Autorica analizu u načelu temelji na vid-skim parnjacima glagola radnje, a donekle isključuje glagole stanja, zbivanja te jed-novidne glagole (imperfectiva tantum).Što se tiče kategorije uljudnosti u od-nosu na vid i imperativ, u knjizi se raz-matraju primjeri obraćanja ‘na Vi’ prema jednoj osobi (formalno obraćanje), te oni u obraćanju ‘na ti’ prema jednoj osobi ili pri neformalnome obraćanju prema više osoba.Prema  autorici,  glagolski  vid  u  ru-skome  jeziku  imperativnim  oblici-ma može pridavati više ili manje nijan-su  uljudnosti.  Tako  npr.  nesvršeni  vid (NSV) (pri obraćanju jednoj osobi, npr. Садитесь!) ima uljudan ton (kao npr. i u  izričajima  Садитесь  (пожалуйста)! ili Не стесняйтесь, садитесь!). S dru-ge  strane,  isti  oblik  imperativa  (npr.  u izričaju  Сколькo  paз  повторять  вам? Садитесь!)  može  biti  povezan  s  neo-sjetnim prizvukom grubosti u obraćanju. Istodobno, obraćanje imperativom svrše-noga glagola (SV) (npr. Сядьте!) može glasiti  kao  oštra  naredba,  ali  ne  grubo: naredba izražena svršenim vidom uvijek Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 385–470je na formalnoj razini korektna (uljudna, pristojna). Kao i u svim ostalim dijelovima i po-glavljima knjige, i u ovome se autorica obilato služi navođenjem dosadašnjih te-meljnih teorijskih postavki i objašnjenja o analiziranoj tematici u radovima poznatih lingvista, ponajprije onih koji su se pose-bice bavili glagolskim vidom. Ovdje se, u svezi s analiziranom tematikom, izdva-jaju  samo  autoričina  isticanja  pojedinih promišljanja.  Tako  A.  V.  Padučeva  ra-spravlja o trima semantičkim komponen-tama imperativa nesvršenih glagola; u ra-dovima V. Lehmana ističe se pragmatički pristup, tj. određenje pragmatičke funkci-je; širenje proučavanja imperativnih iska-za, ne samo u domeni glagolskoga vida, u opisima je A. M. Peškovskoga koji do-vodi u vezu i intonaciju: tako intonacija može biti izražena i u odsutnosti ili nepo-stojanju zapovjednoga načina, i obratno, zapovjedni način može biti izražen i ne-zapovjedno intoniranim glasom. Tomu valja svakako dodati i autoriči-no posebno isticanje važnosti teorije go-vornih činova, kojom se prema autoriči-nu mišljenju unosi bolji pristup rješenju problema uporabe glagolskoga vida i im-perativa u ruskome jeziku. To se posebno odnosi na suvremena istraživanja i pristu-pe, a valja svakako naglasiti da se autori-čina analiza “trijade” – vida, imperativa i izricanja uljudnosti – uvelike temelji na postavkama teorije govornih činova.U  drugome  poglavlju  prvoga  dijela knjige autorica analizira sekundarna vid-ska značenja pri uporabi ruskoga impera-tiva. Dok je u prvome poglavlju riječ o primarnim, gramatičkim vidskim znače-njima, u ovome se propituju pragmatičke funkcije u svezi s glagolskim vidom i im-perativom. Prvo  je  potpoglavlje  toga  poglav-lja  usmjereno  na  propitivanje  kategori-je uljudnosti u ruskome jeziku, posebice iz jezikoslovne perspektive te novijih lin-gvističkih pristupa (osobito u J. L. Austi-na i G. P. Gricea, u čijim je radovima naj-prije i analizirana navedena kategorija).U drugome se potpoglavlju propitu-ju faktori distancije, od kojih autorica po-sebice raspravlja o vertikalnoj (asimetrič-noj)  distanciji,  horizontalnoj  (simetrič-noj) distanciji te interpersonalnoj distan-ciji. Pritom je čuvanje (poštovanje) dis-tancije  pragmatička  funkcija  svršenoga vida, a narušavanje, nepridržavanje dis-tancije  pragmatička  funkcija  nesvršeno-ga vida. U domeni kategorije uljudnosti važno je istaknuti i vrste negativne i pozitivne uljudnosti te neuljudnosti, o čemu autori-ca raspravlja u trećemu potpoglavlju.U  četvrtome  je  potpoglavlju  riječ  o konkurenciji glagolskih vidova u govor-nim činovima, posebice u dopuštenjima, dok je u petome poglavlju analiziran gla-golski vid i oblici uljudnosti u ruskome jeziku, s posebnim osvrtom na pozive, že-lje i opraštanja. Pod nazivom konkuren-cija  vidova  razumijevaju  se  slučajevi  u kojima se pri zamjeni jednoga vida dru-gim ne mijenja osnovni smisao, a mijenja se samo nijansa toga smisla. Konkuren-cija vidova razlikuje se po glagolskome vidu i s njim u vezi po različitome izraža-vanju kategorije uljudnosti. Tradicional-no poimanje semantike glagolskoga vida i imperativa sve do pojave pragmatičkih pristupa u lingvistici nije uzimalo u ob-zir složenu i sustavnu semantiku katego-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 385–470rije uljudnosti, koja može biti kako nega-tivna tako i pozitivna.Jezična analiza provedena na rusko-me jeziku pokazuje da se u ruskome je-ziku u kategoriji uljudnosti izrazito upo-trebljava forma nesvršenoga vida u impe-rativnim oblicima. Zanimljivo je da nave-deno obilježje svojstveno ruskome jeziku nije tipično u drugim slavenskim jezici-ma, u kojima se nesvršeni vid upotreblja-va puno rjeđe i uopće ne pridonosi preno-šenju pozitivne uljudnosti.O tome autorica raspravlja, propituje i analizira u drugome dijelu knjige u ko-jemu je riječ o vidu i kategoriji uljudno-sti u imperativu, posebice u usporedbi ru-skoga jezika s drugim slavenskim jezici-ma. Ovaj dio knjige, u kojemu se provodi kontrastivni i usporedni prikaz gramatič-kih obilježja analiziranih jezičnih činjeni-ca, velik je prinos proučavanju slavenskih jezika. Posebnost i vrijednost ovoga dije-la jest u tome što autorica obuhvaća je-zičnu građu brojnih slavenskih jezika, a među njima i hrvatskoga jezika. Uz ru-ski, ostali jezici uzeti u obzir analize jesu bjeloruski,  ukrajinski,  bugarski,  make-donski,  srpski,  slovenski,  slovački,  češ-ki, gornjolužički, donjolužički i poljski. Ovaj dio knjige autorica započinje anali-zom lingvističkih radova u kojima se pro-mišlja o glagolskome vidu i imperativu u ruskome jeziku, iako je dosada, i prema autoričinu  zaključku,  takvih  lingvistič-kih istraživanja manje u drugim slaven-skim jezicima. Pritom autorica napomi-nje i činjenicu da je jezikoslovnih opisa u domeni pragmatičkih pristupa – čemu je cilj analize u ovoj knjizi – manje u od-nosu na pristup primarnomu, gramatičko-mu odnosu glagolskoga vida i drugih gla-golskih oblika.U skladu s autoričinim zaključkom o razlici  uporabe  svršenih/nesvršenih  gla-gola u imperativu u ruskome jeziku u od-nosu na druge slavenske jezike, od nave-denih lingvističkih opisa ovdje zbog sa-moga  hrvatskoga  jezika  valja  izdvoji-ti onaj I. Grickat (u članku iz 1959., str. 140) u kojemu se navodi da je u hrvat-skome jeziku i u srpskome jeziku češći i uobičajeniji izričaj u kojemu su u uporabi svršeni glagoli, npr. skinite kaput i sjed-nite u odnosu na skidajte kaput i sjedaj-te (nesvršeni glagoli), upravo suprotno od ruskoga  jezika  gdje  снимайте  пальто i  садитесь  (nesvršeni  glagoli)  preteže u odnosu na снимите пальто i сядте (svršeni glagoli).Što se tiče modela analize provedeno-ga u drugome dijelu knjige, on je istovje-tan onomu koji je autorica provela na je-zičnoj građi ruskoga jezika u prvome di-jelu knjige: autorica u poglavljima pro-pituje primarna gramatička i seukundar-na pragmatička vidska značenja u domeni imperativa i kategorije uljudnosti. Na temelju provedene analize jezič-ne građe slavenskih jezika ovdje se navo-di temeljni zaključak, istaknut i u shemat-skome  prikazu  na  kraju  knjige.  Naime, u istočnoslavenkim jezicima odnos gla-golskoga vida i imperativa te kategorije uljudnosti je sljedeći:a) svršeni glagoli koji imaju obilježje +[дистанция] izražavaju uvijek negativnu uljudnost, bez obzira je li tražena radnja koju valja izvršiti ugodna ili neugodna; b)  nesvršeni  glagoli  koji  imaju  obi-lježje -[дистанция] izražavaju pozitivnu uljudnost ili, naprotiv, neuljudnost, ovi-sno o tome je li tražena radnja koju va-lja izvršiti ugodna +[выгода] ili neugod-na -[выгода].Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 385–470U južnoslavenskim i zapadnoslaven-skim jezicima stanje je sljedeće:a) svršeni glagoli izražavaju negativnu uljudnost, što je jednako kao i u ruskome; b) nesvršeni glagoli izražavaju samo familijarnost i neuljudnost, što je razlika prema ruskome. Pozitivna uljudnost izra-žena nesvršenim glagolima, što je svoj-stveno ruskomu jeziku, u tim je jezicima zapravo nepoznata.Valja naglasiti da je u skladu s primi-jenjenim  metodoma,  količinom  jezične građe iz svih slavenskih jezika, vrsnoćom obradbe,  jezgrovitim,  argumentiranim  i poticajnim  zaključcima  ovo  poglavlje, kao i cjelina knjige, neosporno vrijedno.U trećemu dijelu knjige predmet ana-lize, istovrstan metodom pristupa prvim dvjema cjelinama, jest analiza glagolsko-ga vida, imperativa i kategorije uljudno-sti u grčkome jeziku. Autorica je provela usporednu analizu na jezičnoj građi grč-koga jezika (novogrčkoga), kojemu nije svojstveno  morfološko  izražavanje  gla-golskoga vida, odnosno ciljano na građi jednoga neslavenskoga jezika. Takva su-postavna, usporedna analiza pokazala se autorici posebno vrijednom i plodotvor-nom, pokazujući veliku analogiju sa sla-venskim obilježjima izražavanja prouča-vanoga i opisanoga odnosa vida, impera-tiva i kategorije uljudnosti. Zaključke analize provedene u knjizi autorica razlaže u posebnome, završno-me dijelu knjige. Na taj su način temelj-na načela razradbe, promišljanja i općih zaključaka i sadržajno istaknuta u poseb-nu cjelinu.Od popratnih sadržaja knjiga ima po-sebno izdvojene opće shematske prikaze, nakon čega slijedi popis pokrata, kazalo imena, kazalo naziva i kazalo jezik. Po-sebna je odlika knjige i iscrpan popis lite-rature, posebice novijega datuma, u koje-mu se uz druge jedinice ponajprije navo-de oni radovi i djela u kojima se autori do-tiču proučavanja odnosa kojim se u ovoj knjizi bavi i sama autorica.Vrijednost je i odlika ove studije što se  minuciozno  propituje  ponajprije  lin-gvistička problematika glagolskoga vida u slavenskim jezicima. Ta se jezična ka-tegorija u domeni imperativa promatra u perspektivi kategorije uljudnosti. Prema provedbi analize i prema danim zaključ-cima na taj se način uspješno dovodi u vezu primarni (tradicionalni) gramatički pristup analizi povezan sa (suvremenim) pragmatičkim pristupom, gdje se npr. do-vodi u vezu i teorija govornih činova i se-mantička komponenta glagolskoga vida.Poseban  je  prinos  i  taj  što  autorica više nego uspješno provodi kontrastivnu, supostavnu analizu ruskoga jezika s osta-lim slavenskim jezicima, dodajući i anali-zu na jezičnoj građi novogrčkoga jezika.U tome kontrastivnome pristupu po-sebno mjesto zauzima dakako i hrvatski jezik, te na taj način osim predmeta anali-ze dobivamo i rezultate lingvističke anali-ze koji se tiču odnosa glagolski vid – im-perativ – kategorija uljudnosti u hrvatsko-me jeziku. Stoga je knjiga osobito kori-stan prinos i kroatističkim jezikoslovnim istraživanjima kojima je cilj proučavanje složene jezične problematike glagolskoga vida u hrvatskome jeziku, a samim time i nezaobilazna studija namijenjena znan-stvenicima i proučavateljima odnosa gla-golskoga vida prema drugim glagolskim kategorijama i glagolskim oblicima, kako na gramatičkome tako i na semantičkome te pragmatičkome planu. Pritom osim do-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 385–470bivenih rezultata knjiga potiče i na nova istraživanja, uključujući sâm hrvatski je-zik ili supostavne analize s drugim (ne)slavenskim jezicima.Na kraju valja naglasiti da je autorica istraživanjima i zaključcima danim u ovoj knjizi dala svoj velik prinos teorijskome, metodološkome i kontrastivnome pristu-pu proučavanja posebice zanimljiva i slo-žena odnosa glagolskoga vida i imperati-va u domeni pragmatičkoga propitivanja jezičnih činjenica.Željka Brlobaš

Glagolski vid i imperativ u slavenskim jezicima : (Rosanna Benacchio: Вид и атегория вежливости в славянском императиве: Сравнительный анализ, Slavistische Beiträge, Bd. 472, Verlag Otto Sagner, München – Berlin, 2010.)

Glagolski vid i imperativ u slavenskim jezicima : (Rosanna Benacchio: Вид и атегория вежливости в славянском императиве: Сравнительный анализ, Slavistische Beiträge, Bd. 472, Verlag Otto Sagner, München – Berlin, 2010.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main