Lisac, Josip

Croatian

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main

PRIKAZIPavao Ritter Vitezović kao leksikograf(Pavao Ritter Vitezović: Lexicon La-tino-Illyricum.  Svezak  drugi.  Prijepis  i obrada. Rukopis kritički pročitale i rječ-nik upisale Zrnka Meštrović, Nada Vajs. Priredio i predgovor napisao Bojan Ma-rotti, ArTresor naklada, Zagreb, svibanj, 2010.; Pavao Ritter Vitezović: Lexicon Lati-no-Illyricum. Svezak treći. Hrvatsko-la-tinski rječnik. Priredile i pogovor napisa-le Nada Vajs, Zrnka Meštrović. ArTresor naklada – Institut za hrvatski jezik i jezi-koslovlje, Zagreb, studeni, 2009.)    Pavao Ritter Vitezović (1652.–1713.), povjesničar,  književnik,  leksikograf,  ti-skar i nakladnik, jedna je od velikih po-java u hrvatskoj povijesti, ali to ne zna-či da je temeljito proučen, da su nam nje-gova djela dobro poznata, da je sve bitni-je u svezi s njime obavljeno i da su preo-stali tek manji zadatci. Dapače, ostalo je obaviti zamašne poslove, a neki su obav-ljeni u posljednje doba. Latinska njego-va djela još su znatnim dijelom nedostat-no proučena, leksikografski rad je mno-go raščlanjivan, ali su tek objavljivanjem njegova leksikografskog opusa u najnovi-je doba stvoreni pravi uvjeti za nove uče-njačke zahvate.Tri su grada obilježila njegov život: rodni Senj, Zagreb i Beč. Rođenje u Se-nju govori nam da je bio čakavac, u Za-grebu i u Beču dosta je dugo živio i tamo objavljivao  mnoga  djela,  a  u  Beču  je  i umro. U Zagrebu mu je u gimnaziji pre-davao istaknuti pisac i leksikograf Juraj Habdelić, u Rimu je upoznao povjesniča-ra Ivana Lučića, u Bogenšperku u Kranj-skoj 1676.–1677. surađivao je sa sloven-skim polihistorom Valvasorom. Ti i dru-gi kontakti svakako su utjecali na Vitezo-vićev rad, opsežan i u nekim elementima izvanredno vrijedan, a to se prvenstveno odnosi na njegov leksikografski i grafij-ski rad. Kako je bio i naslovni podžupan Like i Krbave i kako je dosta ratovao pro-tiv Osmanlija na štokavskim terenima, ja-sno je da je rano u nekoj mjeri upoznao sva tri hrvatska narječja, pa otud i od dru-gih poticaja i njegova koncepcija tronar-ječnoga  hrvatskoga  književnog  jezika. Veličina je Vitezovićeva i u njegovu utje-caju na kasnije naraštaje, prvenstveno na Ljudevita Gaja i Ante Starčevića. To će reći da su Vitezovićeve ideje jako utjecale na kasniji hrvatski politički život i na mo-derni hrvatski nacionalni identitet. Utje-cala su Vitezovićeva rješenja i na Gajev slovopisni rad koji je približio kraju duge nevolje hrvatske latinične grafije.Svakako  je  ArTresor  naklada  mno-go učinila brigom o Vitezovićevu leksi-kografskom radu. Godine 2000. objavljen je u Zagrebu prijeslik rukopisa Vitezovi-ćeva djela Lexicon Latino-Illyricum. Taj je svezak priredio i pogovor o prijesliku napisao Bojan Marotti. Razumije se samo po sebi da je to preslikavanje rukopisnoga rječnika važno, jer ga tako zainteresirani mogu bez problema konzultirati.Osobito  značenje  imaju  drugi  i  tre-ći svezak Vitezovićeva djela. U drugom svesku nalazimo prijepis rječnika, zapra-vo njegovo prvo izdanje. Rukopis su kri-tički  pročitale  i  upisale  Zrnka  Meštro-vić i Nada Vajs, a priredio ga je i pred-govor napisao Bojan Marotti. U trećem je svesku hrvatsko-latinski preokretni rječ-nik priređen na temelju Vitezovićeva la-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 385–470tinsko-hrvatskoga rječnika. Kako je do-bro poznato, sastavio je Vitezović i hrvat-sko-latinski rječnik, ali je on izgubljen, a s njim i važna rasprava De orthographia Illyricana. Ne možemo znati u kojoj mje-ri bi se podudarali izgubljeni Vitezovićev rječnik i preokretni rječnik, no svakako su hrvatskoj kulturi mnogo dale Nada Vajs i Zrnka Meštrović, koje su taj preokretnik izradile. Treći svezak je, uz ArTresor na-kladu, objavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.Drugi svezak obradbom je jako obo-gatio Bojan Marotti. On je u opsežnoj stu-diji »Kako je priređen Vitezovićev Lexi-con  Latino-Illyricum«  (str.  V–CL)  po-drobno obradio sve što je učinjeno u pri-premi  objave  Vitezovićeva  rukopisnog rječnika. Načelo po kojem je rječnik pri-ređen predgovornik naziva načelom naj-veće moguće kritičnosti. Zaista se može reći da se je taj princip uporno poštovao, sve do toga da je precizirano što su prire-diteljevi zahvati u rukopis. Najveći je za-hvat u rukopis u tom što su riječi abece-dirane, tj. u Vitezovića slovored iz raznih razloga nije pravo poštovan. U rječniku nalazimo 29 438 primjera jednakosti la-tinske i hrvatske riječi; u 201 primjeru do-nio je Vitezović samo latinske riječi, bez hrvatskih istovrijednica. Važno je uočiti da uz natuknice u rječniku postoje i pod-natuknice, pa ukupno ima 23 708 ustro-jenih članaka, ne 29 438. Sam je Vitezo-vić u rukopisu imao jedan dodatak prije rječnika (“ruža vjetrova”) i devet dodata-ka na kraju, a u ovom prvom izdanju svi se dodatci, njih deset, nalaze na kraju dje-la. Govori priređivač o tri razine rječnika, pri čemu su dvije Vitezovićeve (latinsko--hrvatske jednakosti i druge Vitezovićeve odrednice), jedna priređivačeva, »razina posebnih znakova kojima se tumače po-jedine značajke Vitezovićeva rječnika ili pak opisuju različiti odnosi među odre-đenim jednakostima« (XXIX). Treba ov-dje reći da je Vitezovićevo djelo izrazito osmišljeno zasnovano, a da je priređivač Vitezovićevoj  sustavnosti  dodao  potpu-nost. Naravno je da priređivač raspravlja i o latinskom i o hrvatskom Vitezovićevu slovopisu, pri čemu je, razumije se, bav-ljenje hrvatskom grafijom i osobito zani-mljivo. Bilježenje akcenata također je u Vitezovića važno, kao i ostalo Marottije-vo raspravljanje o sustavu koji je izradio da bi razumijevanje Vitezovićeva rječni-ka bilo i jasno i nedvosmisleno. Na kraju je i literatura kojom se je služio.U trećem svesku uvodnu sažetu stu-diju  (»Pavao  Ritter  Vitezović  –  čovjek ispred svojega vremena«, str. V–LXIII) objavile su  Nada Vajs  i Zrnka  Meštro-vić, autorice što su se oko 20 godina ba-vile  Vitezovićem,  temeljito  ga  upozna-le i to svoje znanje izložile u nizu samo-stalnih ili zajedničkih objavaka. Sada su u predgovoru donijele sažetak Vitezoviće-ve biografije nazvavši ga prvim profesi-onalnim hrvatskim književnikom. Tu do-znajemo najbitnije i o Thesaurusu Bazi-lija Fabera, jednom od predložaka Vite-zovićevu rječniku; Faber je bio njemač-ki erudit 16. stoljeća. Vitezović jezikoslo-vac prikazan je kao mogući pisac hrvat-ske slovnice i kao leksikograf, zastupnik tronarječne koncepcije hrvatskoga jezika, zaslužnik u grafijskim pitanjima. Nazvan je jednim od značajnijih reformatora lati-nice, a bio je i više od toga, bio je jedan od najznačajnijih reformatora latiničkoga pisma u nas. Autorice predgovora preci-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 385–470ziraju mjesto Vitezovićevo »u lancu hr-vatske leksikografije«; razabire se koliko se nadovezivao na svoje prethodnike, ko-liko je utjecao na mlađe leksikografe. Do-nosi Vitezović i nešto nehrvatskih riječi, međutim, njih je uvrštavao u maloj mje-ri i nesustavno. Pozabavile su se autori-ce i Vitezovićevom prozodijom, ali tomu će trebati posvetiti i posebnu pozornost. Zapravo nas sada čekaju mnogi poslovi, moći će se npr. usporediti jezik Vitezo-vićev u njegovim hrvatskim tekstovima s hrvatskim jezikom njegova rječnika. A taj rječnik doista donosi pravo bogatstvo ri-ječi, njih preko 34 tisuće. Na kraju studi-je je i izvrstan popis literature o P. Ritte-ru Vitezoviću. Nadi Vajs i Zrnki Meštro-vić svako priznanje!Proučavatelj povijesti hrvatskoga knji-ževnog jezika često je pod dojmom gole-mosti naše jezične baštine. Također često pomišlja na velike nesreće koje su se doga-đale i ometale naš normalni jezični razvoj i lakše odvijanje naše nacionalne povije-sti. Obično pomišljamo na neobjavljivanje Kašićeva prijevoda Biblije u doba kada se Bartol Kašić za to objavljivanje borio, po-mišljamo i na neobjavljivanje Marulićeva prijevoda  Od  naslidovan’ja  Isukarstova. Vitezovićev primjer pokazuje da je velikih nesreća bilo mnogo, ali i naknadno objav-ljivanje njegova leksikografskog rada sva-kako ima veliko značenje.Josip Lisac

Pavao Ritter Vitezović kao leksikograf : (Pavao Ritter Vitezović: Lexicon Latino-Illyricum, svezak drugi; Hrvatsko-latinski rječnik, svezak treći)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main