Perić Gavrančić, Sanja

Croatian

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main

PRIKAZIAntologijski opis Kašićeva opusa (Bartol Kašić: Izbor iz djela, Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 103.; priredi-la i transkribirala Darija Gabrić-Bagarić, Matica hrvatska, Zagreb, 2010.)Krajem prošle godine u ediciji Ma-tice hrvatske objavljen je Izbor iz djela Bartola Kašića. Knjiga koju je priredi-la Darija Gabrić-Bagarić sadržava pred-govor, ljetopis Bartola Kašića, popis iz-danja njegovih djela, važniju literaturu o Bartolu Kašiću te izbor autorovih teksto-va kao glavni dio knjige. U izdanje je, iza autoričine napomene o tekstološkim načelima, uključen i tumač imena te pri-padajući  rječnik.  Objavljujući  odabra-ne odlomke Kašićevih hrvatskih teksto-va u Matičinoj biblioteci Stoljeća hrvat-ske književnosti, Darija Gabrić-Bagarić uspjela je širem krugu čitatelja, kojima je Kašić poznatiji kao otac hrvatske gra-matike, produbiti znanje o njegovu knji-ževnom opusu – originalnim pjesničkim i proznim djelima, proznim preradbama te prijevodima službenih crk  venih knjiga. »Cilj  je  prezentiranoga  izbora  predsta-viti Kašića kao pisca i prevoditelja, naj-plodnijega  hrvatskoga  djelatnika  kato-ličke obnove«, ističe prirediteljica u na-pomeni na kraju knjige.Čitatelju ove knjige već će nakon pr-vih nekoliko stranica predgovora biti ja-sno  da  tako  detaljnom  prikazu  cjeloku-pnoga Kašićeva stvaralaštva prethodi du-gotrajno istraživanje i predani znanstveni rad koji se ne mjeri godinama već deset-ljećima. Svatko tko se ikada suočio s pro-blemom prikupljanja teško dostupne gra-đe starijih hrvatskih pisaca, znat će kako je morao biti dug i neizvjestan put potra-ge za sačuvanim primjercima Kašićevih djela razasutih od samostanskih knjižnica do vatikanskih arhiva. Premda su tijekom 20. stoljeća, zaslugom istaknutih filologa, nerijetko stranih, objavljeni pretisci ili pr-votisci odabranih Kašićevih djela, prire-diteljica ovoga izdanja prednost daje na-čelu autentičnosti izvora te svoj izbor te-melji  na  sačuvanim  rukopisima  (Bibli-ja, Venefrida) i izdanjima objavljenim za vrije  me autorova života. Zbirka tekstova počinje odlomcima iz Kašićeva prijevoda Biblije, nastavlja se liturgijskim tekstovima, didaktičkim i ka-tehetskim  djelima,  lirikom  prijevodnom i originalnom, u knjizi je cijela Kašićeva drama Venefrida, izbor iz hagiografskih djela, izbor iz Kašićevih posveta te pred-govor Ritualu rimskom. Kašićevi teksto-vi, okupljeni na jednom mjestu i prvi put objavljeni u suvremenoj transkripciji po-stali su time ne samo dostupnijima za te-meljna istraživanja nego i lakše razumlji-vima  čitateljima  bez  posebne  filološke naobrazbe.  Svojim izborom Darija Gabrić-Baga-rić  omogućila  nam  je  da  uspoređujemo odlike  žanrovski  raznorodnih  Kašićevih književnih djela nastalih u razdoblju od tri desetljeća te da uočimo sličnosti i ra-zlike u njihovim jezično-stilskim obiljež-jima. Predgovor izdanja donosi autoričine spoznaje o tome da se na razini morfolo-gije »Kašić uklapa u prosjek XVII. stolje-ća, odnosno prihvaća uporabnu normu ti-pičnu za ostvaraje nabožne književnosti. Međutim, plan jezične nadgradnje (leksik i sintaksa) izravno ovisi o tipu teksta, pr-venstveno u odnosu na podjelu prijevod – preradba – originalno djelo, ovisi i o žan-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 385–470ru – liturgijski, obredni, katehetski, hagio-grafski, i o izričaju – poezija ili proza«. Odabir tekstova omogućuje i razum-ijevanje  dijakronijskoga  lûka  hrvatsko-ga književnojezičnoga razvoja. Odlomke najstarijega hrvatskoga cjelovitoga prije-voda Biblije sada lako možemo uspoređi-vati s kasnijim i najnovijim prijevodima Svetoga pisma te uočiti obilježja jednog tipa hrvatskoga književnoga izraza u vre-menskom protegu od četiri stotine godi-na. Izbor Kašićeva prijevoda psalama ili Kempenčeva De imitatione Christi omo-gućuje usporedbe druge naravi. Njegove prevoditeljske postupke možemo uspore-đivati  s  Vetranovićevim,  Đurđevićevim ili Gundulićevim prepjevima psalama kao i Marulićevim prijevodom spomenutoga Kempenčeva djela. Stihovana drama Venefrida kao »rije-dak  primjerak  hrvatske  isusovačke  dra-me« objavljena je u cjelini. Poglavlje ha-giografskih tekstova otvara prostor za us-poredbu toga spjeva sa sadržajno poveza-nim, ali žanrovski različitim Kašićevim tekstom o životu svete Venefride u djelu Perivoj od djevstva. U posljednji je odje-ljak prirediteljica uvrstila Kašićeve pred-govore i posvete kako bi pokazala sadr-žajnu i jezičnu raznolikost toga važnoga dijela Kašićeva opusa. Darija Gabrić-Bagarić napisala je op-sežan predgovor o životu i djelu Bartola Kašića. Podijelivši svoju studiju na po-glavlja  Životopis,  Pisac  prve  gramati-ke hrvatskoga jezika, O nazivu i tipu je-zika u gramatici i djelima Bartola Kaši-ća te Kašićeva književna djela i njihova jezično-stilska obilježja, autorica je obu-hvatila  sve  aspekte  Kašićeva  stvaralaš-tva. Upoznaje nas s relevantnim činjeni-cama o okolnostima u kojima su njegova djela nastajala, o istovrsnim suvremenim djelima drugih hrvatskih i europskih au-tora te o hrvatskoj tradiciji na koju se Ka-šić kao književnik naslanja. Kada govo-ri o pojedinim književnim žanrovima, au-torica donosi i vrijedna zapažanja o jezič-nim obilježjima Kašićevih tekstova, uvo-deći tako čitatelje u tijekove hrvatskoga književnojezičnoga razvoja.  Nakon kratkoga prikaza Kašićeva ži-votopisa predgovor se nastavlja osvrtom na  prvu  hrvatsku  gramatiku.  Objasniv-ši njezin sadržaj i strukturnu povezanost s onodobnim latinskim gramatikama, au-torica ističe da izvore Kašićeva opisa hr-vatskoga jezika treba tražiti i u književ-nim  tekstovima  njegovih  prethodnika  i suvremenika: »Sasvim je razvidno da Ka-šić nije preslikao ni jedan konkretan go-vor,  nego  odslikava  štokavsko-čakavski prosjek kakav živi u hrvatskom književ-nom stvaralaštvu.« Žanrovskoj i jezičnoj raščlambi knji-ževnih djela prethodi poglavlje O nazivu i tipu jezika u gramatici i djelima Barto-la  Kašića.  Autorica  razrješava  nejasno-će oko različitih naziva za ilirske idiome u Kašićevim djelima tumačeći da naziv dalmatinski pokriva čakavsko narječje, a bosanski i dubrovački štokavsko, uz pret-postavku da bosanski  razumijeva ikavi-cu, a dubrovački (i)jekavicu. Najopširnije poglavlje u predgovoru – Kašićeva književna djela i njihova jezič-no-stilska obilježja – donosi važne spo-znaje  o  Kašićevu  književnom  stvaranju koje dosad nije bilo predmetom detaljni-jega znanstvenoga istraživanja.  Na primjeru Kašićevih lirskih ostva-renja prikazan je odnos između originala i prijevoda ili preradbe. S obzirom na či-njenicu da je Kašić tri puta prevodio psal-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 385–470me, Gabrić-Bagarić upozorava na razli-čit autorov pristup s obzirom na tip tek-sta u koji je psalam uključen te uvjerljivo pokazuje da je »različito pristupao psal-mu kao predlošku za poetsku preradbu, a različito psalmu u funkciji bogoslužnoga teksta«.U  poglavlju  o  lirici  autorica  Kašića predstavlja i kao dramskoga pisca te nas upoznaje sa svojim zapažanjima o njego-voj tragediji Sveta Venefrida. Promatra-jući to djelo u širem jezičnopovijesnom i literarnom kontekstu, zaključuje da Ka-šić »izborom izraznih sredstava uspostav-lja vezu između jezičnostilskih obilježja dubrovačke svjetovne (renesansne i baro-kne) i protureformatorske nabožne knji-ževnosti, točnije vlastito stvaralaštvo gra-di na pjesničkoj baštini«. U hagiografskim tekstovima Bartola Kašića potvrđena su očekivana obilježja žanra, ali i razlučeni stilski postupci pre-uzeti iz predložaka od onih tipičnih za hr-vatsku pripovjedačku tradiciju. Osobitu je pozornost autorica posve-tila Kašićevim prijevodima Rituala rim-skog i Biblije, upozoravajući na njihovu važnost za konstituiranje književnoga je-zika na štokavskoj osnovici. Znalačkom filološkom analizom Darija Gabrić-Baga-rić ustanovila je da jezik Rituala rimsko-ga predstavlja neku vrstu presjeka sinkro-nijske jezične situacije i hrvatske jezične baštine. U svom najvažnijem prevoditelj-skom pothvatu, prijevodu Svetoga pisma, »Kašić  je  ostvario  kontinuitet  jednoga tipa književnoga idioma, koji je prethod-nica suvremenoga hrvatskoga književno-ga jezika« – ističe autorica.U predstavljanju tzv. uvodnih tekstova Gabrić-Bagarić posebnu važnost daje pred-govoru Ritualu rimskom, tekstu »nezobila-znom za shvaćanje Kašićeve jezične i gra-fijske reforme« te ga naziva prvim teorij-skim tekstom hrvatskoga jezikoslovlja. Na kraju predgovora autorica se osvr-će i na Kašićevu autobiografiju pisanu la-tinskim jezikom, upozoravajući na važ-nost toga djela jer je »začetak autobio-grafskoga žanra u hrvatskim okvirima«. Darija  Gabrić-Bagarić  svojim  je  iz-borom žanrovski raznovrsnih tekstova i utvrđivanjem njihovih jezičnih, stilskih i književnih značajki dala prvu zaokruže-nu i cjelovitu prosudbu književnoga, jezi-koslovnoga i prevoditeljskoga rada Bar-tola Kašića, središnje osobe hrvatske pi-sane kulture 17. stoljeća. Sanja Perić Gavrančić

Antologijski opis Kašićeva opusa : (Bartol Kašić: Izbor iz djela)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main