Ščukanec, Aleksandra

Croatian

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main

PRIKAZI I OSVRTIAustrijacizmi u govoru grada Sarajeva(Nedad Memić: Austrijacizmi u govoru grada Sarajeva, Peter Lang, Frankfurt/M., 2006.)Knjiga Nedada Memića Austri-jacizmi u govoru grada Sarajeva (Entlehnungen aus dem österreichisch-en Deutsch in der Stadtsprache von Sarajevo) sastoji se od uvodnoga djela i sljedećih osam poglavlja: Povijesni razlozi jezičnoga posuđivanja – Bo-sna i Hercegovina pod Austro-Ugar-skom (str. 19.–37.), Osnovni postula-ti teorije jezičnih dodira (str. 37.–55.), Njemačko – bosansko / hrvatsko / srp-ski jezični dodiri (str. 55.–69.), Rele-vantna jezična obilježja njemačkoga i bosanskoga jezika (str. 71.–111.), Fo-nološka  prilagodba posuđenica (str. 108.–145.),  Morfološka prilagod-ba posuđenica (str. 147.–162.), Se-mantička prilagodba posuđenica (str. 163.–201.) i Statistička obrada jezič-noga materijala (str. 203.–213.). U dodatku su rječnik njemačkih posuđe-nica u govoru Sarajeva, podijeljen u osam područja (Dodatak 1, str. 233.–337.), i abecedni popis navedenih po-suđenica (Dodatak 2, str. 341.–347.).Ovaj rad predstavlja, kako se na-vodi i u uvodnome djelu, prvo opsež-nije istraživanje njemačkih posuđeni-ca u govoru Sarajeva donoseći prikaz njihove prilagodbe u bosansko-her-cegovačkome jezičnome sustavu. I u povijesnome i u jezičnome pogledu neosporno je da većina njemačkih po-suđenica na ovim prostorima potječe upravo iz austrijskog njemačkog što se do sada doduše navodilo, ali se nije posebno naglašavalo. Stoga je značaj-no što se u ovoj knjizi njemački jezik poima kao jezik s više regionalnih i nacionalnih varijanti, te se već u sa-mome naslovu izričito navodi austrij-ski njemački kao jezik davatelj. Ana-lizom 700 natuknica i oko 1000 izra-za, koliko ih rječnik u dodatku sadrža-va, na trima jezičnim razinama – fo-nološkoj, morfološkoj i semantičkoj, prikazano je u kojoj je mjeri i na ko-jim područjima svakodnevnoga živo-ta austrijski njemački ostavio traga u sarajevskome govoru.Prvo poglavlje Povijesni razlozi jezičnoga posuđivanja – Bosna i Her-cegovina pod Austro-Ugarskom sadr-ži kratak uvod i četiri kraća dijela. U uvodu su navedena tri razdoblja bo-sansko-hercegovačke povijesti do pr-vog svjetskog rata: prvo je razdoblje razdoblje srednjega vijeka koje traje do 1463. godine kada Bosna pada pod tursku vlast; drugo razdoblje obuhva-ća više od četiri stoljeća turske vlasti, a posljednje je, i ujedno najkraće raz-doblje, austro-ugarsko razdoblje od 1878. do 1918. godine. Prvi dio opi-suje austrijsku politiku na Balkanu i okupaciju Bosne i Hercegovine. U drugome je dijelu prikazano uvođenje austro-ugarske uprave, pripajanje Bo-sne 1908. godine, te opisan politički položaj zemlje uoči prvog svjetskog rata. Treći dio govori o gospodarsko-me razvoju zemlje u sklopu Austro--ugarske Monarhije, postupnoj urbani-zaciji, razvoju infrastrukture, kulture, znanosti i školstva, a dotaknuto je i je-zično pitanje.U drugome su poglavlju pod naslo-vom Osnovni postulati teorije jezičnih dodira, koje se sastoji od sedam dije-lova, izloženi najvažniji pojmovi teo-rije jezičnih dodira (Sprachmischung, dialektale und kulturelle Entlehnung, Zweisprachigkeit, Interferenz). Navo-de se društveni čimbenici uslijed ko-jih dolazi do jezičnih dodira. Detalj-no se razrađuje pojam jezične inter-ferencije na trima jezičnim razinama, fonološkoj, morfološkoj i semantič-koj, a obrazlažu se i dva važna meha-nizma jezičnoga dodira Ausländerre-gister (Foreigner Talk) i Codewechsel (codeswitching). Uvode se i objašnja-vaju termini poput leksičkog transfe-ra, razrađuju se dihotomije kao Lehn-wörter / Lehnprägungen,  Lehnbil-dung / Lehnbedeutung, Lehnformung / Lehnschöpfung, Lehnübersetzung / Lehnübertragung, Fremdwort / Lehn-wort, a navedeni su i glavni motivi leksičkoga posuđivanja. U posljed-njem se dijelu raspravlja o jezičnome purizmu i (ne)prihvaćanju posuđenica u standardnim jezicima.Treće poglavlje Njemačko – bo-sansko / hrvatsko / srpski jezični dodi-ri obuhvaća tri dijela. Prvi dio daje po-vijesni pregled njemačko – bosansko / hrvatsko / srpskih jezičnih dodira koji su započeli već u 8., a svoj vrhunac dostigli u 18. i 19. stoljeću. U drugo-me se dijelu spominju dosadašnja lin-gvistička istraživanja o ovoj temati-ci, dok se u trećem dijelu uspoređu-je autorov korpus njemačkih posuđe-nica na sarajevskome području s rječ-nicima u djelima Deutsches Lehngut in der kajkawisch-kroatischen Mund-art von Đurđevec in Kroatien Velimi-ra Piškorca, Deutsche Lehnwörter in der Stadtsprache von Zagreb Zrinj-ke Glovacki-Bernardi i Germanizmi u govornom jeziku Vojvođana Pavice Mrazović. Zanimljivo je da se u sva četiri rječnika mogu pronaći iste po-suđenice, ali često u nešto izmijenje-nom obliku. U đurđevečkome je pri-mjerice posuđenica aufenger u Sara-jevu poznata kao ofinger; zagrebački germanizam krigl u Sarajevu se izgo-vara krigla, dok se vojvođanska riječ fajrunt u sarajevskome govoru ostva-ruje kao fajront. Četvrto poglavlje Relevantna je-zična obilježja njemačkoga i bosan-skoga jezika podijeljeno je u osam dije-lova. U prvome je dijelu ilustrirana pluricentričnost njemačkoga jezika. U nekim je zemljama njemačkoga go-vornoga jezika njemački jedini služ-beni jezik, u drugima je pak jedan od službenih jezika (primjerice u Švicar-skoj ili Luksemburgu), dok je u Ita-liji njemački službeni jezik samo na području Južnoga Tirola. Drugi dio određuje sociolingvistički okvir au-strijskog njemačkog jezika te njego-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 479–554Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 479–554vu dijalektalnu rasprostranjenost. U trećemu su dijelu obrađena fonološ-ka obilježja austrijskog njemačkog (vokalizam, konsonantizam, supraseg-mentalna obilježja, struktura sloga i fonotaktika), dok četvrti i peti dio do-nose glasovna i morfološka obiljež-ja bavarsko-austrijskog. U šestome se dijelu govori o sociološkim aspek-tima „bosansko – hrvatsko – srpsko-ga“ jezika, a prikazane su i opće ka-rakteristike bosanskoga jezika. Sedmi i osmi dio donose pak glasovna i mor-fološka obilježja bosanskoga jezika na sličan način kako je to ranije pri-kazano za austrijski njemački (vokali-zam, konsonantizam, fonemska distri-bucija i fonotaktika, prozodijska obi-lježja) uz nešto detaljniju morfološku analizu (pregled derivacijske i fleksij-ske morfologije).U petome, šestome i sedmome po-glavlju autor, služeći se Filipovićem kontaktnolingvističkim metodama i pojmovima, analizira posuđenice na trima razinama: fonološkoj, morfološ-koj i semantičkoj. Peto poglavlje Fo-nološka prilagodba posuđenica u pet dijelova detaljno obrađuje fonološku prilagodbu posuđenica, a predstavlje-na su tri procesa – potpuna, djelomič-na i slobodna transfonemizacija. Dru-gi i treći dio iscrpno obrađuju već spo-menuta područja – vokalizam, konso-nantizam, distribuciju fonema i fono-taktiku. Četvrti dio govori o naglasci-ma, a peti s različitih stajališta tumači pitanje pučke etimologije.Šesto poglavlje Morfološka prila-godba posuđenica bavi se morfološ-kim aspektima prilagodbe posuđeni-ca. Na ovoj je razini riječ o procesima transmorfemizacije – nultoj, kompro-misnoj i slobodnoj transmorfemizaci-ji. Prvi dio pokriva područje adapta-cija posuđenica na razini derivacijske morfologije, a drugi se odnosi na flek-sijsku morfologiju. Sedmo poglavlje Semantička pri-lagodba posuđenica ima četiri dijela. Prvi se dio bavi aspektima značenja riječi (spominju se de Saussureove di-hotomije i semiotički trokut Ogdena i Richardsa); drugi dio definira pojam semantičke referencije; treći dio do-nosi prikaz mogućih semantičkih pro-mjena, dok četvrti dio iznosi stupnje-ve semantičke adaptacije: replike s nultom ekstenzijom, suženje značenja ili specijalizacija i proširenje znače-nja. Svi su procesi i pojave u petome, šestome i sedmome poglavlju potkrije-pljeni primjerima iz rječnika što do-datno pridonosi razumijevanju i pre-glednosti analize.Osmo poglavlje Statistička obra-da jezičnoga materijala u pet dijelova donosi statističku obradu posuđenica iz korpusa. Prvi dio pobliže objašnja-va statističke postupke; drugi dio do-nosi sociolingvističko podrijetlo mo-dela, dok treći, četvrti i peti dio iznose statističke podatke za fonološku, mor-fološku i semantičku adaptaciju. Ta-blični prikazi pružaju pregledan uvid u dobivene podatke. Zanimljivo je Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 479–554spomenuti da od 700 analiziranih rije-či čak 75% riječi pripada nestandar-dnome leksiku, a najveći se broj posu-đenica ustalio u području Geschäftsle-ben, Handwerk, Technik (224 riječi), zatim Haushalt und Kleidung (185 rije-či), Menschliches Verhalten, Soziales (123 riječi), te Speisen und Mahlzei-ten (104 riječi).U dodatku se nalazi iscrpan rječnik njemačkih posuđenica u sarajevskome govoru koji je, kako je već spomenu-to, podijeljen u osam područja: Spei-sen, Mahlzeiten (jela i obroci), Haus-halt, Kleidung (kućanstvo i odjeća), Geschäftsleben, Handwerk, Tech-nik (poslovanje, obrtništvo, tehnika), Verwaltung, Justiz, Gesundheitswe-sen, Schule, Militär (uprava, pravosu-đe, zdravstvo, školstvo, vojska), Men-schliches Verhalten, Soziales (ljudsko ponašanje, društvene pojave), Sport, Spiele (sport, igre), Sonstiges (ostalo) te Indeklinabilia (nesklonjive riječi). Riječi su popraćene fonetskom tran-skripcijom. Pored rječnika na samo-me kraju rada u dodatku je i abecedni popis replika.Kao što je vidljivo iz prikaza, riječ je o vrlo opsežnome radu koji uz deta-ljan povijesni i teorijski okvir i prikaz njemačkih posuđenica u govoru Sara-jeva daje i iscrpan opis kako bosan-skoga tako i austrijskoga jezičnoga sustava. Velika mu je vrijednost što se u istraživanju bosansko / hrvatsko / srpsko – njemačkih jezičnih dodira polazi od austrijskog njemačkog kao jezika davatelja, a bogat rječnik vjer-no ilustrira u kojim je sferama sva-kodnevnoga života utjecaj njemačko-ga jezika najočitiji.Aleksandra Ščukanec

Austrijacizmi u govoru grada Sarajeva (Nedad Memić: Austrijacizmi u govoru grada Sarajeva, Peter Lang, Frankfurt/M., 2006.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main