Virč, Ines

Croatian

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main

PRIKAZI I OSVRTIMali trojezični rječnik(Đuro Blažeka, István Nyomárkay, Erika Rácz: Mura menti Horvát táj-szótár,  Rječnik  pomurskih  Hrvata, Tinta könyvkiadó, Budapest, 2009.) Ove  je  godine  u  izdanju  Tin-ta könyvkiadó, uz financijsku potpo-ru Zemaljskoga fonda za znanstvena istraživanja Mađarske, u Budimpešti izišlo jedno od temeljnih djela za po-murske Hrvate – Mura menti Horvát tájszótár, Rječnik pomurskih Hrvata. U razvitku hrvatske leksikografije kajkavsko je narječje hrvatskoga je-zika bilo bogato zastupljeno. Prvi je rječnik objavljen polovinom 17. sto-ljeća (Habdelić 1671.), a u prvoj po-lovini 18. stoljeća pojavljuju se dva, i za današnja mjerila, velika rječnika: Gazophylacium,  seu  latino-illyirico-rum onomatum aerarium (Belostenec 1740.) i Lexicon latinum interpretati-one illyrica, germanica et hungarica locuples (Sušnik – Jambrešić 1742.). Treći  je  rječnik,  Dikcionar,  sastav-ljen  na  enciklopedijski  način,  naža-lost ostao u rukopisu (Patačić 1779.). Posebno je zanimljiv drugi Rječnik jer uz prijevod latinskih riječi na hrvat-sku  kajkavštinu  donosi  njemačke  te mađarske istoznačnice. Dakle, Hrva-ti su i Mađari rječnik svojih dvaju je-zika  dobili  veoma  rano.  Poznavaju-ći društvene i povijesne okolnosti ži-vota pomurskih Hrvata1 i s njima po-1  V. Edit Kerecsenyi 1982. Povijest i ma-vezanu jezičnu problematiku2, pojava Rječnika pomurskih Hrvata važan je događaj. Totserdahelj (Tótszerdahely), Su-marton  (Tótszentmárton),  Mlinar-ci  (Molnári),  Pustara  (Semjenhaza), Petriba  (Petrivente),  Venta  (Vente), Murski Krstur (Murakeresztúr) i Fi-čehaz  (Fityeház),  mađarska  su  mje-sta koja se nalaze uz granicu s Me-đimurskom  županijom,  a  naseljena su pomurskim Hrvatima. Mjesni go-vor Mlinaraca odabran je kao počet-ni punkt u kojem se prikupljala gra-đa3, a uz njega i mjesni govori Tot-serdahelja i Murskog Krstura. Kako su  govornici  istraženih  mjesta  veći-nom dvojezični, donošenje se mađar-skih tumačenja samo po sebi podra-zumijeva.  Međutim,  uz  mađarski,  u Rječniku su dana značenja i na stan-dardnome hrvatskom i njemačkom je-ziku, kako bi Rječnik bio pristupačan široj javnosti.Knjiga se sastoji od: Elősző (7–9), Predgovora  (9–11),  A  Mura  menti szótar koncepciója (11–16), poglavlja Koncepcija  Rječnika  pomurskih  Hr-vata (16–23) i Szótári rész (23–396), tj. Rječnika. U poglavlju Koncepcija terijalna kultura pomurskih Hrvata. Budim-pešta.2  O mjesnim govorima pomurskih Hrva-ta pisali su: Ivan Brabec, Karlo Gadányi, Stje-pan Ivšić, Stjepan Krpan, Mijo Lončarić, Eri-ka Rácz, Sanja Vulić i dr.3  Kao temelj istraživanja poslužila je gra-đa koju je prikupila Erika Rácz, a ona je pro-širena terenskim istraživanjima koje je proveo Đuro Blažeka.Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 35 (2009.), str. 429–504rječnika Pomurskih Hrvata4 priložen je popis kratica te literatura. Leksiko-grafske se jedinice nižu na više od 350 stranica, tj. obrađeno je više od 7500 arhileksema.  Arhileksemi  su  otisnu-ti velikim tiskanim slovima, neakcen-tirani, pisani fonemima iz hrvatskoga standardnog jezika, tj. pretpostavlje-ni su oblik koji bi neki leksem imao kada bi se fonološki prilagodio fone-mima iz standardnoga jezika. Nakon arhileksema, u uglatoj su zagradi ka-nonski oblik natuknice i genitiv jedni-ne kod sklonjivih riječi, a kod glagola 1. lice prezenta. Primjerice, arhilek-sem PESEM obrađen je ovako:PESEM [p’ẹsem p’ẹsme] f pjesma | ének || Lied ♦ T’o je j’k ž’alsna p’ẹsem. CF. p’ẹsma i n’ofta.Glagol PISATI ima ovakvu obradu:PISATI [p’isat p’išem] impf. pi-sati | ír || schreiben ♦ M’ọram s’ẹstr p’sm p’isat.Određene paradigme možemo vi-djeti u velikom broju navedenih fra-zema  koji  su  od  prethodnog  dijela leksikografskog članka odvojeni po-sebnim grafičkim znakom □. Nakon kanonskog oblika frazema, u zagradi se navodi značenje, a nakon značenja kod nekih frazema i rečenična potvr-da ako je zabilježena u građi, npr.:4  U Rječniku se rabi rješenje za pisanje malih i velikih slova koje je u skladu s pra-vopisnom normom hrvatskoga jezika (pomur-ski Hrvati), ali i rješenje uobičajeno u mađar-skim mjestima koja se nalaze uz granicu s Me-đimurskom županijom, a naseljena su pomur-skim Hrvatima (Pomuski Hrvati).   BIROV  [b’irf  b’irva]  m  sudac | bíró || Richter ♦ Na s’ọd me b’irf spt’val. □ D’ẹc je b’irf pd pl’otm. (Ne smije se miješati u dječje svađe. | nem szabad beleavatkozni a gyerekek veszekedésébe || man darf  sich nicht in den Zank der Kinder einmischen). □ ml b’irf (osoba koja bubnjanjem oglašuje vijesti po selu | kisbíró || Au-srufer, Gemeindediener).U  slučaju  „arhileksemske  homo-nimije“, ali ne i stvarne, samo se ar-hileksem označuje brojčanim oznaka-ma  1,  2. Primjerice, arhileksem MA-MICA obrađen je ovako:MAMICA1  [m’mca  m’mce] f vrtoglavica | szédülés || Schwindel, Schwindelgefühl ♦ Da s s’edem na r’inglš, v’k m je m’mca.MAMICA2  [m’amca  m’amce, V m’amc] f HIP. DEM. < m’ama | anya becézve || Kosename für Mutter, Mutti,  Mütterchen  ♦  M’amc,  d’j m j’nga skr’jca kr’uha!  Ako je riječ o stvarnoj homonimiji, tada se brojčanim oznakama 1, 2 ozna-čuju i arhileksem i kanonski oblik na-tuknice. Primjerice, arhileksem TOK obrađen je ovako:TOK1 [t’ok1 t’oka] m tok | folyás, folyam || Lauf ♦ N’ọt je t’ok M’ure.TOK2 [t’ok2 t’oka] m futrola | tok || Futteral, Etui ♦ Jle s m v t’ok. Rječnik ima i savjetnički aspekt, tj. pojedine se riječi upućuju na one koje su prihvatljivije. Primjerice, za imenicu DVOJKE navodi se:Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 35 (2009.), str. 429–504DVOJKE [dv’ojke dv’ojk] f pl. t. CF. dv’ojka.Znakom CF. upućuje se na natukni-cu dv’ojka koja je obrađena ovako:DIVOJKA  [dv’ojka  dv’ojke]  f blizanka  |  ikerlány  ||  Zwillingsmäd-chen ♦ M’ara je dv’ojka b’ila, s’am j  je  s’ẹstra  fm’rla.  ♦  T’e  s  d’ẹkle dv’ojke. CF. dv’ojke.Velika je vrijednost Rječnika što je osnovnomu leksičkom fondu dodan i veliki  broj  onomastičkih  natuknica. Tako nalazimo: osobna imena (Ana, Beža, Cila); etnike (Belezančan, Hor-vat, Jeđedučan); ojkonime (Fičehaz, Jeđeduta, Kaniža); svetkovine i blag-dane (Jadvent, Jožefovo, Martinje).Rječnik u cjelini, unatoč manjim propustima,  dobro  je  napravljena knjiga, poticajna za daljnje istraživa-nje mjesnih govora pomurskih Hrva-ta. U Predgovoru autori ističu: „Na-mjera je bila da našim skromnim ra-dom bude ‘spašen’ barem jedan dio rječničkog fonda pomurskih govora u jugozapadnoj Mađarskoj, prije svega u općinama Mlinarci (Molnári), Ser-dahelj (Tótszerdahely) i Murski Kr-stur  (Murakeresztúr)“.  U  tome  su  i uspjeli.  Ines Virč

Mali trojezični rječnik : (Đuro Blažeka, István Nyomárkay, Erika Rácz: Mura menti Horvát tájszótár, Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta könyvkiadó, Budapest, 2009.)

Mali trojezični rječnik : (Đuro Blažeka, István Nyomárkay, Erika Rácz: Mura menti Horvát tájszótár, Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta könyvkiadó, Budapest, 2009.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main