'Faculty of Political Science, University of Zagreb'
Abstract
Autor ukazuje na suvremene tendencije globalizacije trgovine, kapitalskih tokova, medija, informatičke komunikacije, transporta, turizma i ekonomskih migracija. Međutim, kao reakcija na globalizacijske procese raste kulturni partikularizam koji mobilizira arhaične tradicije i dovodi do niza nasilnih sukoba. Politolog Francis Fukuyama upozorio je da su dana glavni izazovi liberalnoj demokraciji različiti oblici partikularizma: vjerski fundamentalizam, ekstremni nacionalizam i fašizam te azijski autoritarni paternalizam. Na konfliktni potencijal etničkog i kulturnog partikularizma upozorava i Samuel Huntington. U tom je kontekstu fenomen "etničkog čišćenja" samo ekstremni oblik tendencije koja je obilježila 20. stoljeće: riječ je o kulturnom homogeniziranju kao odgovoru na probleme multietničkih i multikulturnih zajednica. Autor ipak smatra da ova tendencija ne mora biti prepreka za dijalog i razmjenu među kulturama.The author analyzes the current trends of globalization of trade, capital flow, mass media, communication, transport, tourism and economic migrations. However, there is the backflash to the globalizing processes: cultural particularism which has mobilized archaic traditions and triggered violent outbreaks of hostilities. Political scientist Francis Fukuyama has pointed out that today the key chalenges to liberal democracy are a miscellany of particularisms: religious fundamentalism, extremist nationalism and fascism and Asian authoritarian paternalism. Samuel Huntington also warns about the dangers of ethnic and cultural particularism. Within such a framework, the phenomenon of "ethnic cleansing" is only an extreme form of the trend which has marked the 20th century - cultural homogenization as a reaction to the problems of multiethnic and multicultural communities. The author is of the opinion that this development need not represent an obstacle for the dialogue and communication among cultures
