'Faculty of Teacher Education, University of Zagreb'
Abstract
The first part of the article deals with the characteristics of ability grouping and its impact on pupils’ learning outcomes, the importance of teaching differentiation and individualization as well as their advantages and limitations. The second part of the article presents the results of a study that attempted to examine the organizational characteristics of ability grouping in Slovenian and Mathematics in Slovenian primary schools, call attention to the role of the sociocultural environment when dividing pupils into levels and analyze the performance of ability-grouped pupils, on the one hand, and pupils from heterogeneous groups, on the other, on the National Assessment of Knowledge. The research comprised 1,454 ninth-grade pupils from 41 Slovenian primary schools. The study has shown that approximately three-quarters of schools implement ability education; the majority offer classes at three and the rest at two difficulty levels. Pupils’ school grades and socio-cultural background play an important role in the ranking of pupils into levels. The results showed a medium-to-high grade statistical correlation between pupils’ levels in Mathematics and Slovenian language, on the one hand, and their mother’s and father’s education and their average grades for Slovenian and Mathematics in the 7th , 8 th and 9th grades, on the other hand. This result indicates that social background significantly influences pupils’ learning performance. In addition, the study has shown that ability grouping can be effective only if teachers adjust both the teaching methods and learning materials to the pupils at each individual level.Prvi dio članka opisuje značajke grupiranja učenika prema sposobnostima i učinak grupiranja na ishode učenja, važnost diferencijacije i individualizacije nastave, kao i njihove prednosti i ograničenja. Drugi dio članka prikazuje rezultate istraživanja kojim su se pokušale ispitati organizacijske značajke grupiranja prema sposobnostima u Slovenskom jeziku i Matematici u slovenskim osnovnim školama, skrenuti pozornost na ulogu društvenokulturnog okruženja na podjelu učenika prema sposobnostima i analizirati uspjeh na državnoj maturi učenika grupiranih prema sposobnostima s jedne strane i učenika iz heterogenih skupina s druge strane. Istraživanjem je obuhvaćeno 1,454 učenika devetih razreda iz 41 slovenske osnovne škole. Rezultati su pokazali da se u otprilike tri četvrtine škola provodi obrazovanje prema sposobnostima; većina škola nudi nastavu diferenciranu prema tri, a ostale prema dvije razine težine.
Ocjene učenika i društveno-kulturno okruženje imaju značajnu ulogu u rangiranju učenika prema razinama. Rezultati su pokazali srednju do visoku statističku korelaciju između učeničkih razina u Matematici i Slovenskom jeziku s jedne strane te obrazovanja njihovih majki i očeva kao i njihove prosječne ocjene iz Slovenskog jezika i Matematike u 7., 8. i 9. razredu s druge strane. Dobiveni rezultati pokazuju da društveno okruženje značajno utječe na uspješnost učenja kod učenika. Osim toga, istraživanje je pokazalo da grupiranje prema sposobnostima može biti djelotvorno samo ako učitelji usklade metode poučavanja i učenja, kao i materijale prema svakoj individualnoj razini učenika
