U okviru suvremenih sistematizacija, fragmentacija i podjela u znanosti, prilagodba metodologije znanstvenog istraživanja nameće se kao imperativ u očuvanju geografske tradicije i izvornosti unutar interdisciplinarnog područja i prema komplementarnim znanstvenim disciplinama. Intenzivan društveni razvoj, napredna informatizacija i tehnologija te potrebe hrvatskog društva pokretački su faktori potencijalnog razvoja i etabliranja geografije na znanstvenoj, obrazovnoj i društvenoj razini. Preduvjeti suvremenog razvoja i napretka geografije u Hrvatskoj proizlaze iz jasno definiranih teorijskih načela struke i razvoja specifičnih metoda i tehnika rada (GIS analize, terenska istraživanja i kartiranja, tematska kartografija, prostorno modeliranje itd.) kojima bi se primarno kvantificirali sadržaji, procesi, veze i odnosi u geografskom prostoru. U radu se razmatra reorganizacija postojećih studijskih programa, predlaže osnivanje novih stručnih i nastavničkih studija te naglašava nužnost definiranja istraživačkih projekata, koji se, u skladu sa strateškim potrebama Hrvatske, izvode iz kompleksnih, sinteznih i intenzivnih geografskih istraživanja, a ne iz ekstenzivnih, tzv. znanstvenih ”hobističkih” aktivnosti.Within the frame of contemporary systematizations, fragmentations and divisions in science, methodological adjustment of scientific research intrudes as an imperative in preserving geographical tradition and authenticity within the interdisciplinary field and among complementary scientific disciplines. Intense social development, advance informatization and technology and the requirements of Croatian society are push-factors for potential development of geography, as well as for its confirmation on a scientific, educational and public level. Preconditions for contemporary geographical development and improvement in Croatia arise from clearly defined theoretical principles of the geographical field and from development of specific research methods and techniques (GIS analysis, field research and mapping, thematic cartography, spatial modelling...), which can primarily quantify contexts, processes, relationships and links in geographical space. This work aims to examine the reorganization of existing study programmes, to suggest the establishment of new expert and teaching studies and to single out the necessity of defining research projects, which, according to the strategic demands of Croatia, derive from complex, synthetical and intense geographical research and not from extensive and so-called hobby activities
