Alisa Martek

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

276 Događanja / Events. Arh. vjesn. 55(2012), str. 259-317 Knjiga u muzeju Zagreb, 5-6. listopada 2011.  U Muzeju Mimara održao se 5-6. listopada 2011. dvodnevni simpozij Knjiga u muzeju u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra. U programu je bilo obra-ðeno pet tema: 1.  Knjiga kao kulturno dobro, 2.  StruËna obrada, zaštita i prezentacija knjižne graðe kao muzejskog pred-meta, 3.  Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju, 4.  Muzejske knjižnice kao ishodišta muzejskih zbirki knjižne graðe?  5.  Digitalizacija i web prezentacija knjižne graðe. Prvog dana slušali smo izlaganja na prve tri teme. Prva tema donijela je šest izlaganja od kojih su prva dva bila najzanimljivija baštinskim ustanovama koje žele registrirati svoje knjižniËne zbirke kao kulturno dobro. Tako je Slavko Harni naveo kriterije za utvrðivanje svojstva knjige kao kulturnog dobra, a Ranka SaraËevi≥-Würth je opisala postupak utvrðivanja svojstva kulturnog dobra za knjižnu graðu. Helena Stubli≥ i Žarka Vuji≥ su problematizirale muzealnost knjižne baštine i njezinu pre-zentaciju na izložbama. Andrea Hori≥ je govorila o knjizi kao izložbenom objektu u knjižnici. Tamara Ili≥ Oluji≥ sagledala je umjetniËki oblikovanu knjigu kao dio umjet-niËke zbirke ili knjižniËnog fonda, a Antonija Škrti≥ nas je upoznala sa Šašelovim sli-kama s Orijenta. U drugoj temi bilo je osam izlaganja. Arsen DuplanËi≥ je dao neke primjere iz knjižnice Arheološkog muzeja u Splitu, kad sporedno postane glavno. Vlasta Vlaši≥ Juri≥ je govorila o razlici u pristupu i obradi grafike kao pojedinaËnog lista te kao ilus-tracije u knjigama XVI. i XVII. stolje≥a. Branka Manin je predstavila dvije muzejske zbirke knjižne graðe u Hrvatskom školskom muzeju. Dubravka Dujmovi≥ je proble-matizirala kada i kako otpisati baštinsku knjižnu graðu, Vladimir Magi≥ je govorio o problemima prilikom izlaganja starih i vrijednih knjiga, a Nikola Jakši≥ o problemima prezentacije i Ëuvanja iluminiranih rukopisnih kodeksa u sakralnim zbirkama s primjerima iz Raba, Zadra i Dubrovnika. Želimir Laszlo se u svom izlaganju osvrnuo na najËeš≥e pogreške pri izlaganju knjiga te o mogu≥nostima suradnje izmeðu arhiva, muzeja, knjižnica i konzervatorskih službi, a Sandra KoËevar bavila se specifiËnostima muzejskog posredovanja u izlaganju Otvoriti ili zatvoriti knjigu - pitanje je sad, na primjeru Gradskog muzeja Karlovac. Kroz tre≥u temu vodilo nas je osam izlaganja: Snježana Radovanlija Mileusni≥ i Markita Franuli≥ su analizirale vrste knjižnih zbirki u hrvatskim muzejima, a Marina Vinaj i Žarka Vuji≥ muzealnost knjižnice Prandau-Norman u Muzeju Slavonije Osijek. Renata Bošnjakovi≥ je predstavila Knjižnicu obitelji PejaËevi≥ u Našicama i njezinu muzealnost, a Željka Laza i Daniela Živkovi≥ Zbirku knjiga obitelji Bombelles. Branka Stergar je izlagala o knjizi i dokumentu u ZaviËajnom muzeju Ozalj, a Kristina Kalanj o tehniËkoj knjizi u muzejskom kontekstu te o oblicima tehniËke baštine kroz knjižni fond TehniËkog muzeja u Zagrebu. Jadranka Vinterhalter je prezentirala originalne i digitalizirane Ëasopise Zenit, Gorgona i Bit International. Koraljka JurËec Kos je govo-rila o izložbi „Ilustracija u Hrvatskoj XIX. stolje≥a“.  Događanja / Events. 277  Arh. vjesn. 55(2012), str. 259-317   Drugi dan je zapoËeo Ëetvrtom temom u kojoj smo Ëuli osam prezentacija knjižniËnih zbirki u muzejima i galerijama. Danka Radi≥ je predstavila knjižnicu Lu-bin koja se Ëuva u Muzeju grada Trogira, Indira Šamec Faschar zbirku umjetniËkih knjiga i reprodukcija unutar fonda Knjižnice Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, a Štefka Batini≥ zbirku školskih izvješ≥a Hrvatskog školskog muzeja. Darija Δaleta je prikazala zbirku starih i raritetnih prirodoslovnih knjiga Hrvatskog prirodo-slovnog muzeja, a Tamara Mataija zbirku knjiga Pomorskog i povijesnog muzeja Hr-vatskog primorja. Ivana Kneževi≥ je promišljala muzejsku ulogu ZaviËajne zbirke Es-sekiane u Muzeju Slavonije. Sani Sardeli≥ je predstavila memorijalnu zbirku Petra Še-gedina u osnutku (književnik u muzeju), a Andrea Matokovi≥ ostavštinu –ure Nazora u Muzeju otoka BraËa u Škripu. Peta tema bila je posve≥ena digitalizaciji i prezentaciji knjižne graðe na mreži. Tako su Daniela Živkovi≥, Marko Tot i Breza Salamon-Cindori izlagali o elektroniËkoj knjizi u muzeju. Zdenka Stupi≥ je istaknula dobru suradnju Gradske knjižnice Ozalj i ZaviËajnog muzeja Ozalj kroz projekt digitalizacije Gazophylaciuma, rjeËnika Ivana Belostenca tiskanog u Zagrebu 1740. godine. Jasna Jakši≥ je predstavila projekt Digi-talizacija ideja, koji omogu≥uje dostupnost knjiga umjetnika, umjetniËkih Ëasopisa i arhiva u digitalnom obliku, Vedrana JuriËi≥ i Kristijan Crnkovi≥ Digitalnu zbirku HAZU, a Ismena Mei≥ i Željko Vegh virtualnu izložbu „ZagrebaËke tiskare 17. i 18. sto-lje≥a“. Ovaj dvodnevni simpozij donio je veliki broj izlaganja o svim aspektima knjige, kako u knjižniËnim zbirkama tako i u muzejima (kao izloška), ali i u novom mrežnom okruženju.  Alisa Martek 

Knjiga u muzeju, Zagreb, 5.-6. listopada 2011.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia