Vlatka Lemić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

 DOGAĐANJA / EVENTS 259 23. EBNA konferencija Budimpešta, Maðarska, 10-11. svibnja 2011.   European Board of National Archivists - EBNA je tijelo koje djeluje od 1999. u okviru Europske komisije, okupljaju≥i ravnatelje nacionalnih arhiva država Ëlanica Europske unije, radi razmatranja strateških pitanja arhivske struke i djelatnosti. EBNA se redovito održava dva puta godišnje u organizaciji nacionalnog arhiva države pred-sjedateljice Unije. Tijekom maðarskog predsjedavanja EU, u svibnju 2011. u Budim-pešti je održana 23. EBNA konferencija, popra≥ena sastancima EAG grupe (European Archives Group) i DLM Foruma.  Dvodnevni program kao doma≥in je otvorio Csaba T. Reisz, generalni direktor Maðarskog državnog arhiva, zajedno s Miklósem Réthelyiem, ministrom nacionalnih resursa, Ëiji je pozdravni govor bio usmjeren na važnost informacija i komunikacija u 21. stolje≥u, sugeriraju≥i mogu≥e regulacije i restrikcije vezane uz to podruËje. Nagla-sio je važnost sje≥anja i zaštite elektroniËkih zapisa kao novi izazov za arhive, koji moraju uËiti jedni od drugih i u okviru „Open Method of Coordination“, koje EU ko-risti u edukaciji, kulturi, socijalnim pitanjima i drugim podruËjima.  Program skupa bio je podijeljen u nekoliko cjelina koje su obuhva≥ale izlaga-nja i rasprave na zadane teme: 1. National Portfolio  2. Communicating Archives  3. Rethinking access  4. Preservation 5. DLM Forum and MoReq2010 & The New Rennaissance report. U okviru prve cjeline, tradicionalno namijenjene predstavljanju arhiva i ar-hivske službe države doma≥ina, održana su tri predavanja: The Hungarian Archives' Network, The Digital Transition of the NAH i Quality Assurance. Judit Hammerstein je u izlaganju posve≥enom mreži maðarskih arhiva istaknula da su arhivi postali „te-meljna odrednica demokratskih država te otvorenog i modernog informacijskog dru-štva te da su dva najve≥a izazova za arhive naËelo otvorenosti i usvajanje informacij-skih tehnologija“. Predstavila je postignute rezultate Maðarskog državnog arhiva u odgovoru na suvremene izazove proteklih godina: on-line dostupan registar gradiva, razvoj standardiziranih baza podataka i njihovo ujednaËavanje izmeðu razliËitih ar-hiva, digitalizacija arhivskih publikacija, ažuriranje web stranica, stvaranje zajedniË-kog internet portala i E-Archives projekt, ostvarene uz podršku Ministarstva kulture i Nacionalnog kulturnog fonda. Zoltán Szatucsek predstavio je digitalnu tranziciju Ma-ðarskog državnog arhiva pregledom odgovaraju≥ih projekata u maðarskim arhivima, meðu kojima je najznaËajnije postignu≥e digitalizacija 108.000 srednjovjekovnih po-velja pra≥enih njihovim opisom i kratkim sadržajem. On-line su takoðer dostupni i dokumenti KomunistiËke partije Maðarske te popisi stanovništva i matiËne knjige, a ukupno je sustavno meðusobno povezano 20 baza podataka. Glavna su naËela E-Ar-chives projekta centralizacija, modernizacija, interoperabilnost i suradnja s DLM Fo-rumom i APEnet projektom, s ciljem da se uz minimum troškova omogu≥i dostupnost što više dokumenata. Izlaganje Gábora Breinicha bilo je posve≥eno upravljanju kvali-tetom i prikazalo je natjecanje razliËitih kulturnih ustanova u Maðarskoj za dodjelu 260 Događanja / Events. Arh. vjesn. 55(2012), str. 259-317 financijskih sredstava. Cilj upravljanja kvalitetom je omogu≥iti usporedbu njihovih rezultata na drugaËiji naËin od onog u razdoblju socijalizma, kad su rezultati pri-marno mjereni statistikama.  Drugi blok predavanja otvoren je uvodnim izlaganjem Björna Jordella u ko-jem je naglasio, da je unatoË zajedniËkoj povijesti, kulturi i vrijednostima Europljana, interpretacija pojma „komunikacija arhiva“ zaËuðuju≥e razliËita, kao i promišljanja i prioriteti unutar ovog podruËja. Arhivi žele biti važan i jasno definiran Ëimbenik do-brog demokratskog društva te ve≥ina njih stavlja naglasak na korištenje i iskoristivost gradiva, a zaštita je bila i bit ≥e glavna zada≥a arhiva, no ne može biti sama sebi svrha. EBNA treba razmotriti izvještaj Committee des Sages i Ëinjenicu da ≥e Europeana biti središnje mjesto europskog kulturnog sadržaja on-line, što je za arhivsku zajednicu vrlo dobra prilika da predstavi svoje gradivo i postane uoËljivija. Od arhiva se oËekuje da svoje gradivo predstave na naËin koji ≥e omogu≥iti njegovu lakšu dostupnost, ra-zumljivost i korištenje, a komunikacija arhivskog sadržaja pretpostavlja komunikaciju izmeðu ustanova u standardiziranju i razmjeni metapodataka kako bi ono bilo inter-pretirano i razumljivo u zajedniËkom kontekstu. Nakon tog procesa mogu≥e je stva-ranje kvalitetne i održive interoperabilnosti s drugim domenama kulturne baštine u cilju dosezanja novih skupina korisnika. Priit Pirsko je u Stay-home archives in Esto-nia: the interim results and the future prospects, prikazao osnovne promjene u on-line uslugama, komunikaciji i suradnji s korisnicima u Nacionalnom arhivu Estonije. Pro-ces pove≥anja dostupnosti gradiva odvijao se u nekoliko etapa: otvaranje mrežnog re-gistra gradiva (8,7 milijuna jedinica) 2004. godine, pokretanje novog portala s on-line dostupnim digitalnim sadržajima 2005. (6,3 milijuna digitalnih snimaka) te pokreta-nje Virtualne Ëitaonice kao integralnog i interaktivnog portala za pružanje arhivskih usluga 2009. Kulturnu transformaciju je lako ostvariti, jer ljudi žele jednostavan i jeftin pristup povijesnim izvorima, žele pridonijeti stvaranju novog znanja, rado prenose informacije drugima i sudjeluju u komunikaciji i umrežavanju. Izlaganje Stjepana Δo-si≥a i Vlatke Lemi≥, Building of integrated national archival network in Croatia: con-necting administration, archives and public in practice, objasnilo je razvoj i promjene hrvatske arhivske službe u posljednja dva desetlje≥a te razvoj jedinstvenog nacional-nog informacijskog sustava ARHiNET koji je zapoËeo 2006. Njegovo je uvoðenje omo-gu≥ilo umrežavanje i standardiziranje rada državnih arhiva, jedinstven sustav eviden-tiranja i obrade arhivskih zapisa te integriranje i razmjenu podataka meðu ustano-vama koje Ëuvaju arhivsko gradivo. Europska je komisija 2009. ARHiNET-u dodijelila priznanje Good Practice Label iz podruËja elektroniËke uprave, a u sustavu je trenutno aktivno više od 300 ustanova. Martin Berendse je izlaganjem APEnet v2.0 project and Europeana, otvorio raspravu o modelima budu≥e suradnje europskih arhivskih usta-nova i o definiranju stava o dokumentu „European policy on digital access“ što ga je pripremio Committee des Sages. Takoðer predlaže trodijelnu strategiju: 1) odgovor arhiva na ovaj dokument s najviše razine koji ≥e pripremiti EBNA, 2) nastavak APENet projekta kroz nove europske projekte i osnivanje budu≥e APEnet fondacije i 3) stvara-nje novog europskog arhivskog konzorcija. U raspravi o ovim prijedlozima ve≥ina je zakljuËila da europski arhivi trebaju razvijati Ëvrš≥e i konkretnije oblike suradnje te zajedniËki osmisliti strategiju ukljuËivanja arhivskih sadržaja u Europeanu, no kon-kretne aktivnosti na tom podruËju tek treba osmisliti i definirati.   Tre≥a se tema bavila promišljanjem dostupnosti odnosno, utjecajem politiË-kih i društvenih Ëimbenika te naËela otvorenosti i transparentnosti na rad arhiva i po- Događanja / Events. 261  Arh. vjesn. 55(2012), str. 259-317   litiku dostupnosti arhivskoga gradiva. Hervé Lemoine je u izlaganju Acces to archival information - French experiences, predstavio novi francuski arhivski zakon iz 2008. godine koji olakšava dostupnost arhivskih informacija, a Iván Székely je u The fourth paradigm of archival history: The promise of eternal, universal access, izložio paradi-gmu globalizacije utemeljenu na univerzalnoj dostupnosti u budu≥nosti. KljuËni su elementi univerzalne dostupnosti arhiviranje „svega“, digitalizacija i Ëuvanje „zauvi-jek“, pa se stoga arhivima name≥e pitanje svrhovitosti tradicionalnih funkcija vredno-vanja i odabiranja odnosno, pitanje pam≥enja ili zaborava. Dorin Dobrincu je u Con-trolling document access in Romania before and after 1989. izložio promjene propisa i politika dostupnosti arhivskoga gradiva u razdoblju od II. svjetskog rata i tijekom ko-munistiËkog režima, do važe≥eg arhivskog zakona iz 1996, koji zbog svoje nedoreËe-nosti omogu≥uje razliËita tumaËenja, otežavaju≥i time rad arhiva. Izlaganje Thomasa Aignera Cooperation instead of Competition - The International Centre for Archival Research as a model for meeting archives´ challenges in the digital era, bilo je posve-≥eno djelovanju i projektima ICARUS konzorcija koji trenutno okuplja više od 100 Ëlanova iz 17 europskih država. Detaljnije je prikazan Monasterium projekt, kojim je zapoËela digitalizacija srednjovjekovnih isprava u Austriji i na iskustvima kojega je nastao ICARUS. Cilj ICARUS-a je povezivanje i jaËanje suradnje arhiva i drugih usta-nova putem razmjene znanja i struËnjaka te osmišljavanje i realizacija zajedniËkih projekata koji ≥e olakšati digitalizaciju arhivskoga gradiva i time omogu≥iti lakšu i ve≥u dostupnost arhivskoga gradiva razliËitim skupinama korisnika te promicanje ar-hiva. Tematski blok posve≥en zaštiti sastojao se od tri izlaganja: Building Reposito-ries - The Passive house, Building survey in Finland i Electronic repository evaluation and risk analysis. Sva tri su se bavila standardima arhivskih spremišta i najuËinkoviti-jim naËinima osiguravanja odgovaraju≥ih fiziËkih uvjeta pohrane arhivskoga gradiva. Angelika Menne-Haritz istaknula je važnost zaštite i na primjeru novih arhivskih spremišta u NjemaËkoj prikazala mogu≥nosti korištenja energetskih i tehniËkih rješe-nja u arhivskim zgradama kojima se smanjuju troškovi njihova održavanja. Jussi Nu-orteva prikazao je rezultate istraživanja stanja arhivskih spremišta u Finskoj, na teme-lju kojih se traže rješenja za gradnju novih arhivskih zgrada i osiguranje pohrane di-gitalnih zapisa u budu≥nosti, a István Kecskeméti interpretirao je rezultate testiranja gradiva koje je kao najve≥i problem prikazalo kiselost papira. Lajos Körmendy je go-vorio o problemima u definiranju relevantnih pokazatelja za procjenu spremišta te predstavio program evaluacije arhivskih spremišta Maðarskog državnog arhiva u ok-viru kojeg je razvijen upitnik sa 160 pitanja, dostupan i kao raËunalna aplikacija, Ëime su pove≥ane mogu≥nosti istraživanja i statistiËke obrade razliËitih podataka.   Unutar teme DLM Forum i MoReq2010, Lucie Verachten je izložila nove ak-tivnosti DLM Foruma, ponajviše usmjerene na suradnju s EAG-om i EBNA-om te na razvoj specifikacije MoReq2010. Richard Blake je u izlaganju MoReq2010: relation to other records management standards and its value for archives, detaljnije obrazložio razlike izmeðu MoReq2010 i MoReq2 specifikacija te odnos nove specifikacije prema drugim postoje≥im standardima za upravljanje dokumentacijom. Nadovezuju≥i se na prethodne izlagaËe, Jon Garde je u svom izlaganju Moreq2010: What’s New?, analizi-rao jednostavnost i široku mogu≥nost primjene MoReq2010 specifikacije, naglasio va-žnost interoperabilnosti te prikazao dosadašnje rezultate njezina testiranja i prim-jene.  262 Događanja / Events. Arh. vjesn. 55(2012), str. 259-317 Završetak konferencije bio je posve≥en raspravi na temu The New Renais-sance report, u okviru koje je radna skupina (Angelika Menne-Haritz, Martin Beren-dse, Karel Velle), zadužena za pripremu odgovora arhiva na istoimeni dokument, predstavila nacrt navedenog dokumenta i do sada prikupljene komentare. Usuglaša-vaju≥i predstavljeni tekst svi su se složili s važnoš≥u digitalne dostupnosti europske kulturne baštine i ukljuËenosti arhivskih izvora u projekte i aktivnosti usmjerene prema tom cilju.                                                            Vlatka LemiÊ   

23. EBNA konferencija, Budimpešta, Mađarska, 10-11. svibnja 2011.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia