Studirala se mogućnost proizvodnje alkohola i vina iz djelomično deproteinizirane sirutke dodatkom saharoze, te vina uz dodatak saharoze. Fermentacija je provedena u anaerobnim uvjetima uz pomoć kvasca Kluyveromyces fragilis pri pH 4,5-5,5 i 32 °C.Production of ethanol and wine from- whey with the addition of sucrose was studied. Fermentations were performed by yeast Kluyveromyces fragilis at 32 °C and pH 4,5-5,5

Karmenka Majdak

Slobodan Grba

Vesna Stehik-Tomas

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

S. G'rba i sur.: Pro izvodnja a l k o h o l a . . . Ml jekars tvo 38 (6) 143—150 Proizvodnja alkohola i vina iz sirutke* (Production of Ethanol and Wine From Whey) Prof. dr. S lobodan GRBA, mr . Vesna STEHLIK-TOMAS i K a r m e n k a MAJDAK, Prehrambeno-b io tehno lošk i fakultet , Zagreb Izvorni znanstveni rad — Original Scientific Paper UDK: 637.344.8 Prispjele: 2'j. 2, 1988. Sažetak Studirala se mogućnost proizvodnje alkoJiola i vina iz djelornično depro-teinizirane sirutke dodatkom saharoze, te vina uz dodatak saharoze. Fermen­tacija je provedena u anaerohnim uvjetima uz pomoć kvasca Kluyveromyces jragilis pri pH 4,5—5,5 i 32 "C. Kvasac K. fragilis uspješno fermentira laktozu iz sirutke i saharozu dodanu u koncentracijama od 5, 10 i 15''/o. S povećanjem koncentracije šećera u podlozi smanjuje se specifična brzina fermentacije i stupanj konverzije sup­strata. Optimalnom količinom inokuluma od 2 g s.tv. L—' postigniLt je stu­panj konverzije ukupnih šećera od 0,52 ml. • g—^ i specifična brzina fermen­tacije od 0,35 ml • g~^ • h~^. Dodatkom diamonij'r'vog hidrogcnfosfata i dia-monijevog sulfata u podlogu pospješuje se kinetika procesa i stupanj kon­verzije supstrata od 10 do 20^Io. Fermentacijom sirutke s dodatkom 15^Io saharoze može se proizvesti vino sirutke s oko 10^1 o etanola. Fermentacija je nešto duža (7 dana) zbog manje početne količine inokuluma u podlozi (1 g s. tv. • L—^). Summary Production of ethanol and wine from- whey with the addition of sucrose was studied. Fervnentations were performed by yeast Kluyveromyces fragilis at 32 »C and pH 4,5—5,5. The yeast K. fragilis successfully ferm,ents lactose from whey and supplemented sucrose in the concentrations of 5,10 and lö'^lo as well. With the increase of sugar concentration in the substrate specific fermentation rate and the substrate yield coefficient depreased. At optimal inoculum concentration of 2 g D.M. X L—^ the yield of 0,52 ml • g—^ and the specific fermentation rate of 0,35 ml • g—^ • h—^ were achieved. If diamonium hydrogen phosphate and diam,onium sulphate were added to the medium kinetic of fermentative process and. substrate yield coefficient increased up to 20^^/0. Wine from whey can be produced in the simmilar process by addition of 15^/o sucrose. At the end of fermentation which lasted 7 days, ethanol con­centration was about lO^/o (vol/vol). Process was carried out at lower arnount of inoculum (1 g • h—^) and at lower temperature (28 ^C). '• Referat održan na XXV'I Simpoziju za mljekarsku industriju, Lovran. 1988. 143 S. Grba i sur.: Proizvodnja alkohola . . . Mljekarstvo 38 (6) 143—150 Uvod U današnje vrijeme energetske krize i porasta cijene nafte potaknut je razvoj alternativnih tehnologija proizvodnje tekućeg goriva. Etanol je prihvatljiva alternativa za poboljšanje snabdijevanja tekućim gorivom. Danas u svijetu komercijala postrojenja za fermentaciju etanola još uvijek kao glavne sirovine upotrebljavaju kukuruz i melasu. Međutim, istra­živači nastoje razviti i druge tehnologije za proizvodnju alkohola iz ekonom­ski opravdanih sirovina (sirak, topinambur, sirutka) te poljoprivrednih i in­dustrijskih otpadaka koji sadrže visok postotak šećera i škroba (K r e t s c h-rn a n, 1955). Kao supstrat za proizvodnju etanola i alkoholnih napitaka sve je zanimljivija sirovina sirutka koja sadrži oko 6^ /o suhe tvari, od čega je tri četvrtine laktoza koju kvasci mogu fermentirati u alkohol (O'L e a r y et al. 1977). Svrha ovog rada bila je da se uz odabrani mikroorganizam za proizvod­nju alkohola iz sirutke odrede optimalni parametri fermentacije, prati kinetika fermentacije uz povećanu koncentraciju šećera u podlozi te razmotri moguć­nost proizvodnje vina iz sirutke uz dodatak saharoze. Materijali i metode Za pokuse je odabran kvasac Kluyveromyces jragilis iz mikrobiološke zbirke Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Zagreb. Kultura kvasca čuvana je na kosom agaru u hladnjaku pri 2 ~ 4 * C . Priprema inokuluma S kosog agara kvasac je precijepljen u epruvete koje su sadržavale po 10 ml tekuće sterilne podloge sastava (g • L~'): glukoza ~ 20, Bacto pepton ~ 10, kvaščev ekstrakt ~ 5, destilirana voda. Nakon inkubacije u termostatu pri 28*0 u toku 24 sata cjepivo je prebačeno u Erlenmeyerove tikvice od 500 ml koje su sadržavale po 100 ml podloge ovog sastava (g • L"~^): laktoza — 20, Bacto pepton — 10, Kvaščev ekstrakt — 5 destilirana voda. Uzgoj je proveden na rotacionoj tresilici (150 "/min) kroz 24 sata pri 30 "C, Tako pri­premljena kultura kvasca poslužila je kao inokulum za pokuse anaerobne fer­mentacije. Priprema osnovnog supstrata Za pokuse je uzeta deproteinizirana sirutka čiji je sadržaj laktoze varirao od 2,5 do 5"/o (tablica 1), uz dodatak različitih koncentracija saharoze (5, 10 i 15*/o), te soli diamonijev sulfat (1 g • L"^) i diamonijev hidrogen fosfat (0,5 g • L-i) . Analitičke metode Sastav deproteinizirane sirutke određen je analitičkim metodama prila­gođenim sirutki ( V a j i ć , 1964). Laktoza se određivala metodom po Luff--Schurlu, dok se saharoza prethodno hidrolizirala kuhanjem (uz dodatak 8 ml 144 S. Grba i sur.: Proizvodnja alkohola Mljekarstvo 38 (6) 143—150 ISVo HCl i 37 ml H2O) u toku 2 sata uz povratno hladilo. Količina proteina računala se iz sadržaja ukupnih dušičnih tvari određenih digestijom po Kjel-dalu ( V a j i ć , 1964). Količina alkohola u fermentiranoj komini određivala se metodom po M a r t i n u i D i e t r i c h u (K o s a r i ć et. al., 1983). Rezultati i rasprava Sastav sirutke uzete kao sirovina za fermentaciju prikazan je u tablici 1. Utjecaj količine šećera u podlozi na iskorištenje supstrata i produktivnost procesa prikazan je na slici 1. U sirutku s 2,5Vo laktoze dodane su koncen­tracije saharoze od 5, 10 i 15"/o, te soli diamonijev sulfat i diamonijev hidrogen fosfat uz početnu količinu inokuluma od 2 g • L~^. I§ B •*» •I 9 m o o 3 a II ]8 15-10 5-vrijeme (sati) time (hoan) Slika 1. Fermentacija sirutke uz dodatak različitih količina saharoze i početnu količinu inokuluma (2 g • LT^) I'igure 1. Fermentation of Whey With Addition of Different Amounts of Sucrose and an Initial Inoculum Content (2 g • L~') -X—X— .0—0— 15''/o saharoze lOVo saharoze 50/0 saharoze < • • — " • — 150/0 sucrose X—X— I0*/o sucrose 0—0— 5^ /0 sucrose 145 S. Grba i sur.: Proizvodnja alkoho la . . Mljekarstvo 38 (6) 143—150 Tablica 1. Sastav đeproteinizirane sirutke Table 1. Composition of Deproteinizeđ Whey Komponente g- L-Suha tvar Dry matter Organska tvar Organic matter Anorganska tvar Anorganic matter Laktoza Lactose Ukupni proteini Total proteins Ukupni fosfati Total phosphate 50,9—63,0 44,6—51,2 5,2— 5,31 25,0—50,4 1,5— 5,9 0,13— 0,19 Rezultati prikazuju da je najbolji stupanj konverzije sups t ra ta u etanol 1 specifična brzina fermentacije (0,3 ml • g~^ h~^) post ignuta ukol iko je u podlogu dodano S'^ /o saharoze (slike 1 i 4). Sl ika 2 prikazuje utjecaj povećane ko l ičine i n o k u l u m a (5 g • L~^) na k ine­t iku fermentacije . fl li II •TijAB« (aat l ) tiJtm (houzB) Slika 2. Fermentacija sirutke uz dodatak različitih količina saharoze i početnu količinu inokuluma (5 g • L"^ ) Figure 2. Fermentation of Whey With Addition of Different Amounts of Sucrose and an Initial Inoculum Content of (5 g • L.~^ ) -X—X— -o—o— ISVo saharoze lO**/» saliaroze 5"/o saharoze • — - • — 15"/o sucrose X—X— lOO/o sucrose o—o— 5"/o sucrose 146 S. Grba i sur.: Proizvodnja alkohola . . . Mljekarstvo 38 (6) 143—150 S povećanjem količine inokuluma znatno se skraćuje vrijeme fermen­tacije, ali se specifična brzina fermentacije ne povećava nego je čak nešto niža (0,23 ml • g • ~^ h~^). Fermentacijom u podlozi uz dodatak 5<'/o saharoze postignut je najbolji stupanj konverzije supstrata u etanol (0,45 ml • g~"^ ). Ukoliko se fermentacija provodi u podlozi s povećanom količinom šećera, veća količina inokuluma može znatno skratiti vrijeme procesa (M a i o r e l l a et. al., 1984). Utjecaj dodatka soli diamonijevog sulfata i diamonijevog hidrogen fosfata u podlogu koja sadrži 5^/o laktoze prikazuje slika 3. I, II u a o o S đ • • vr i jcM ( s a t i ) tima (hoazB) Slika 3. Kinetika sirutke s dodatkom amonijevih soli Figure 3. Whey Fermentation With or Without Addition of Ammonium Salt -X—X— Dodatak soli —X—X— -O—O— Bez dodatka soil (kontrola) —O—O— Adition of salt Without addition of salt (control Iz slike se vidi da je specifična brzina fermentacije veća u podlozi koja sadrži soli, a i količina alkohola na kraju procesa je veća. Ako se fermentacija želi ubrzati, potrebno je dodati određenu količinu (NHi)2 SO^ i (NH^)2 HPOt. U tom se slučaju kvasac razmnožava brže, povećava se prosječna koncentra­cija kvasca u komini i aktivnost kvaščevih stanica. 147 S. Grba i sur.: Proizvodnja alkohola Mljekars tvo 38 (6) 143—150 Ovisnost s tupnja konverzi je šećera u a lkohol i specifične brzine fe rmen­tacije o koncentraci j i šećera u podlozi p r i op t ima ln im uvje t ima (pH i temp.) i početnoj količini inokuluma od 2 g s. tv. • L~^ pr ikazu je slika 4. 60 II li SS 4» 9 30 0.^ +» «JU -rta OO PPi • a 20 konemi trao l j« S e ^ r « (9() e m i e e s t r a t l o o oi sa^ur {%) Slika 4. Utjecaj koncentracije šećera u podlozi na stupanj konverzije i specifičnu brzinu fermentacije Figure 4. Influence of Sugar Concentration in tlie Medium on Substrate Yield Coefficient and Specific Fermentation Kate -O—O— Specifična brzina fermentacije —O—O— -X—X— Iskorištenje supstrata —X—X— Speoific fermentation rate Substrate yield coefficient Iz s l ike se vidi da su s tupanj konverzi je sups t r a t a i specifična brz ina fer­mentaci je najbolji u podlozi s nižom koncent rac i jom šećera. Zato bi ise procesi, u koj ima se upo t reb l java veća koncentrac i ja šećera u podlozi, moral i voditi s p r i tokom supst ra ta , da se izbjegne inh ib i to rn i uč inak visoke koncentraci je 148 S. Grba i sur.: Proizvodnja alkohola . . . Mljekarstvo 38 (6) 143—150 šećera. Provedena je i fermentacija sirutke obogaćene solima i dodatkom ISVo saharoze s 1 g s. tv. • L~^ kvaščevih stanica, u svrhu dobivanja vina iz sirutke. o • o §*§ « 4» s m f» « t;o M n O O 9 3 •Ö «0 »4 S 20 16 • I I-* O §8 20 100 120 UO vr i j eM ( sa t i ) t ime (hooze) Slika 5. Proizvodnja vina iz sirutke uz dodatak 15^ /o saharoze Figure 5. Production of Wine From Whey With Addition of 15"/o Sucrose —O—O— Koncentracija alkohola u komini —e—e— Koncentracija šećera u komini —O—O— Ethanol concentration in medium —e—e— Sugar concentration in medium Iz slike je vidljivo da je na kraju fermentacije količina alkohola bila za­dovoljavajuća (cea 10°/o). Međutim, vrijeme fermentacije bilo je dugo (140 sati). Stupanj konverzije šećera u etanol bio je 0,5 ml • g~^, a specifična brzina fermentacije 0,397 ml g~^ • h~^ Vrijeme fermentacije bi se smanjilo ukoliko bi se povećala količina inokuluma u podlozi, što dokazuje dijagram 2. Tako proizvedeno vino iz sirutke ne zadovoljava u potpunosti organoleptička svoj­stva (okus i miris). Poboljšanje arome dodatkom voćnih sokova opisali su J a n g i sur. (1977). Naši rezultati proizvodnje vina iz sirutke uz dodatak sa­haroze u skladu su s rezultatima drugih autora (K o s i k o w s k i, 1981; Y o o, et. al., 1969). 149 S. Grba i sur.: Proizvodnja alkohola . . . Ml jekars tvo 38 (6) 143—150 Zakl jučak Na temel ju pr ikazanih rezu l ta ta zaključuje se da kvasac Kluyveromyces jragilis uspješno fe rment i ra laktozu iz s i ru tke , te saharozu dodanu u koncen­t rac i jama 5, 10 i 15Vo. Fermentac i jom s i ru tke uz doda tak 5 % saharoze i po­četnom količinom inoku luma od 2 g s. tv . • L~^ pos t ignu t je najviši s tupanj konverzi je sups t ra ta i specifična brz ina fermentac i je . Povećanjem količine početnog inoku luma na 5 g s. tv. • L~^ skraćuje se v r i j eme fermentacije, ali se ne povećava specifična brz ina fermentaci je i p r inos alkohola. Dodatkom soli d iamoni jev h idrogen fosfat i d iamoni jev sulfat u podlogu pospješuje se k ine t ika fermentaci je . Dodatkom 15"/o saharoze u s i r u tku može se dobit i vino s i ru tke s oko lO^/o etanola. Tako proizvedenom vinu s i ru tke po t r ebno j e poboljšat i organolept ička svojstva (okus, miris) dodacima kao što su voćni sokovi , voće, umje tne arome. Literatura KüSIKOVVSKI F. V. (1981): Potential Value of Whey Drinks, Technique Laitiere, N« 925, 93, 95, 97. KRETSCHMAN H.: Hefe und Alkohol Springer-Werlag, Berlin-Heidelberg, 597—600, 1955. KOSARIC N; WIEIZORELE A; CASENITINO G; MAGGEL J. and PUNASIE E. (1983): Ethanol Fermentation in Biotechnology (ured. Rehm, Reed i J. Prenosil) 3 (257—385). MAIORELLA B. L. and CASTILLO F. J.: Ethanol, Biomass and Enzime Production for Waste Abatement, Process Biochem. 157—161, 1984. O'LEARY V. S.; GREEN R.; SULLIVAN B. C. and HOLSINGER V. H. (1977): Alcohol Production by Selected Yeast Strains in Lactase-Hydrolyzed Acid Whey, Biotechnol. Bioeng. 19 1019—1035. VAJIC B.: Živežne namirnice — određivanje osnovnih sastojaka, (Skripta) Sveuči­lište u Zagrebu, 1964. YANG H. Y.; BODYFELT F. W.; BERGGREN K. E. and LARSON P. K.: Utili­zation of Cheese Whey for Wine Production EPA-600/2-77-106, Enviromental Protection Technology Series, National Technical Information Service, Spring­field, Virginia 22161, 1977. YOO B. W. and MOTLICH J. F. (1969): Utilization of Acid and Sweet Cheese Whey in Wine Production, J. Dairy Sci. 52, 900. 150 

Production of ethanol and wine from whey

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia