Najnegativnije osobine jedni drugima pripisuju Bošnjaci i Srbi: Bošnjaci su za Srbe dvolični, nazadni, neiskreni, ali i spremni pomoći i marljivi, dok su Srbi za Bošnjake hladni, dvolični, agresivni, okrutni

Božo Skoko

Skoko, Božo

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

16 POLITIČKE analizeTema broja: BiH – 15 godina nakon DaytonaBosna i Hercegovini je višenacionalno društvo koje čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, te nacionalne manjine. Premda je prošlo 15 godina od svršetka rata, među-nacionalne napetosti još su očite, suradnja među pripadnicima triju naroda razmjerno je slaba, a nema ni zajedničkih stajališta o prošlosti i budućnosti zemlje. Na posljednjim izborima u listo-padu 2010. nacionalne stranke opet su postigle veliki uspjeh. Socijaldemokratska partija BiH (SDP), koja se predstavlja kao vodeća građanska i multietnička stranka, na tim je izborima progovorila uvelike tipičnom bošnjačkom političkom retori-kom. Stoga će biti vrlo teško provesti dugo najavljivane ustavne reforme i osigurati željeni suživot bez poznavanja prirode odno-sa između triju naroda, te nagomilanih međusobnih stereotipa i negativnih percepcija. Negativna stajališta jednih o drugima, koja često prerastaju u nesnošljivost i mržnju, nemoguće je ignorirati, kao što često čine predstavnici međunarodnih insti-tucija. Analizirajući uzroke raspada Jugoslavije i krvavih ratova koji su uslijedili, MacDonald (2010:376) je ustvrdio da su upra-vo potiskivane traume iz prošlosti pridonijele stvaranju ozrač-ja koje je pogodovalo bujanju negativnih mitova i vjerovanju masa u njih. Ondašnja je država, misli MacDonald, potiskivala sjećanja na traumatična iskustva iz Drugoga svjetskog rata, te su se ona usmenom predajom prenosila s koljena na koljeno i na koncu pridonijela krvavim sukobima. Kako se to ne bi pono-vilo u BiH, građani te države, pripadnici svih naroda, trebaju se suočiti s prošlošću i "ovladati" njome. Stereotipi i mitovi imaju posebnu ulogu u razumijevanju međusobnih odnosa. Obično dolaze do izražaja u vrijeme kriza vrijednosnog sustava, te prije Najnegativnije osobine jedni drugima pripisuju Bošnjaci i Srbi: Bošnjaci su za Srbe dvolični, nazadni, neiskreni, ali i spremni pomoći i marljivi, dok su Srbi za Bošnjake hladni, dvolični, agresivni, okrutniBožo Skoko, docent na Fakultetu političkih znanosti. Predaje odnose s javnošću. Jesenas mu je izašla knjiga Hrvatska i susjedi – kako Hrvatsku doživljavaju u Bosni i Herce-govini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. E-pošta: bskoko@fpzg.hrŠto Bošnjaci, Hrvati i Srbi misle jedni o drugimaBožo Skokobroj 4 - prosinac 2010. 17Božo Skoko: Što Bošnjaci, Hrvati i Srbi misle jedni o drugimai poslije velikih i nasilnih sukoba. Stoga je važno steći uvid u to kako se pripadnici triju konstitutivnih naroda u BiH međusobno percipiraju, koliko su uistinu spremni živjeti jedni s drugima, te kako gledaju na zajedničku državu. Tom problematikom dosad se ozbiljno bavilo tek nekoliko autora.Izdvajam, ponajprije, studiju Psihološke osnove pomirenja iz-među Srba, Hrvata i Bošnjaka (2005) Nebojše Petrovića. U empi-rijskom istraživanju koje je provedeno 2002. na uzorku od 4.824 mladih ljudi iz BiH, Hrvatske i Srbije Petrović je istraživao , među ostalim, i postojanje međusobnih stereotipa u ta tri naroda. Ustanovio je da su Srbi najčešće percipirali Hrvate kao nacio-naliste (28,7%), podle (20,9%), hladne (19,7%), nadmene (19,7%), dvolične (16,9%), ali i kulturne ljude (15,8%). Istodobno, Srbi su Bošnjake vidjeli kao religiozne (42,1%), fanatične (27,2%), fun-damentaliste (19,3%) i nazadne (17,7%), ali i gostoljubive (9,5%). Nitko od srbijanskih ispitanika nije za Bošnjake vezao pridjeve napredni, liberalni i kulturni. Bošnjaci su najčešće percipirali Srbe kao okrutne (33,7%), ratoborne (29,1%), nacionaliste (26,0%), nasilne i agresivne (po 25,3%), te ponosne ljude (7,1%). Najviše je bošnjačkih ispitanika gledalo na Srbe kao na okrutne ljude (29,9%). Bošnjački ispitanici najčešće su kazali da su Hrvati dvo-lični (28,6%), podli (27,9%), lukavi (26,6%), nacionalisti (24,0%), neiskreni (22,7%), ali i kulturni (8,4%). Hrvatski ispitanici najčešće su percipirali Srbe kao ratoborne (29,1%), nacionaliste (21,1%), agresivne (20,0%) i domoljubne (16,0%), a Bošnjake kao religio-zne (33,7%), gostoljubive (22,9%), konzervativne (20,6%), duhovi-te (17,1%), tradicionaliste (15,4%) i vesele (14,9%). Takva percep-cija Bošnjaka iz hrvatske perspektive mogla bi na prvi pogled iznenaditi, ali nalaze objašnjava to što su anketirani ispitanici u Hrvatskoj, a ne u BiH koji mnogo negativnije percipiraju svoje bošnjačke sugrađane.Srđan Puhalo u dva je navrata, 2002. i 2009, na razini BiH istraživao etničku distancu među pripadnicima triju naroda. Uspoređujući nalaze svoja dva metodološki slična istraživanja u knjizi Etnička distanca i (auto)stereotipi građana Bosne i Hercego-vine Puhalo (2009:57) zaključuje kako se etnička distanca Hrvata prema Srbima donekle smanjila u odnosu prema 2002. godini, a uzrok promjena vidi u otvorenoj potpori Srba i njihovih poli-tičkih vođa hrvatskim zahtjevima da se uspostavi treći entitet ili poseban televizijski kanal na hrvatskom jeziku, te činjenici da u proteklom razdoblju nije bilo značajnijih sukoba Srba i Hrvata u BiH. Zanimljivo je, pritom, da Hrvati podjednako prihvaćaju, od-nosno odbacuju i Bošnjake i Srbe. Rezultati Puhalova istraživanja pokazali su da Bošnjaci više prihvaćaju Hrvate nego Srbe. No za-brinjavajuće je to što je etnička distanca Bošnjaka prema drugim narodima povećana u odnosu na prethodno istraživanje. Slično se dogodilo i sa srpskim ispitanicima, a Puhalo (2009:57) uzrok vidi u političkoj radikalizaciji i strahu Srba za opstanak Republike Srpske. Zanimljivo je, nadalje, da su Hrvati i za Srbe najpoželjniji narod. I Bošnjaci i Srbi gledaju na Hrvate kao civiliziran i kulturan narod kojemu se, međutim, ne smije vjerovati, jer su podmukli i zli. Ispitanici su svoje brojne dojmove očito ponajviše temeljili na iskustvima iz proteklog rata koja su ostavila snažan trag na međusobnu percepciju i odnose. Svakako je zanimljivo da ispi-tanici tvrde da političari slabo utječu na stvaranje slike o drugim narodima. Autor, zaključno, tvrdi da su nalazi istraživanja poka-zali da pripadnici triju naroda ne vjeruju jedni drugima, te da su "spremni živjeti jedni pored drugih, a ne jedni s drugima".Agresivni i ponosni Srbi, dvolični i gostoljubivi Bošnjaci, podmukli i kulturni HrvatiU svibnju 2010. u suradnji s Uredom Zaklade Friedrich Ebert u Banjoj Luci proveli smo terensko istraživanje javnog mnijenja na uzorku od tisuću građana BiH. Pored standardnog istraži-vanja stereotipa i imidža, ispitivali smo i uzroke tih pojava, te stajališta građana o proteklom ratu i budućnosti zemlje. Po svemu sudeći, stereotipi se nisu previše promijenili, premda je 2010. u prvi plan izbilo malo više pozitivna potencijala u me-đusobnim odnosima. Pripadnici sva tri naroda o sebi misle da su pošteni, marljivi i gostoljubivi, a negativna svojstva pripisuju drugima. Izolirajući prevladavajuće stereotipe, došli smo do na-laza da su Bošnjaci iz perspektive ukupne populacije (više od 25%) spremni pomoći, marljivi, pošteni i dvolični, Srbi su dvolični, marljivi, pošteni, spremni pomoći, hladni, agresivni i ponosni (više od 25%), a Hrvati su kulturni, marljivi, dvolični i hladni (više od 24%). Najnegativnije osobine jedni drugima pripisuju Bošnjaci i Srbi: Bošnjaci su za Srbe dvolični (52%), nazadni (31%), neiskreni (30%), ali i spremni pomoći (29%) i marljivi (27%), dok su Srbi za Bošnjake hladni (43%), dvolični (43%), agresivni (41%), okrutni (34%), neiskreni (18%), ali i ponosni i marljivi (po 17%). Od pet najučestalijih osobina Bošnjaci Srbima nisu dali nijednu pozitiv-nu. Hrvati su im, pak, dali jednu pozitivnu, jer su Srbi za njih: dvolični (37%), neiskreni (34%), agresivni (32%), hladni (29%), ali Tablica 1. Prevladavajući stereotipi (cjelokupna populacija u %, N=1.000)% Bošnjaci Hrvati SrbiMarljivi 39,2 27,5 26,8Pošteni 37 19,6 25,6Spremni pomoći 45,3 21,4 25,6Kulturni 12,6 49 11,5Tolerantni 21,1 16,9 19,4Hladni 12,6 23,9 25,6Dvolični 28,4 24,9 27,4Okrutni 5,6 6 20Agresivni 5 3,6 25,4Nazadni 17,4 3,5 6,4Ponosni 19,8 22,5 24,8Nadmeni 4,1 21 6,5Gostoljubivi 20,9 22,7 20,4Neiskreni 16,6 18,8 15,5Bez odgovora 1,1 0,4 1,161% Hrvata i 82% Bošnjaka očekuju od Srba da osvijeste svoju krivicu za rat i da se ispričaju za ratne zločine18 POLITIČKE analizeTema broja: BiH – 15 godina nakon Daytonai ponosni (23%) i marljivi (20%). Kod Bošnjaka Hrvati vide dvo-ličnost (36%), spremnost na pomoć (36%), gostoljubivost (32%), neiskrenost (31%), marljivost (28%), ponos (25%) te nazadnost (24%). Da Hrvati imaju najbolji imidž svjedoči i to što su im od "top 5" osobina Bošnjaci pripisali svih pet, a Srbi dvije pozitivne. Naime, Hrvati su u očima Bošnjaka kulturni (52%), marljivi (26%), ponosni (26%), spremni pomoći (25%) i gostoljubivi (23%), a u očima Srba kulturni (45%), hladni (41%), dvolični (35%), neiskreni (27%), marljivi (26%) i nadmeni (22%). Imidž bosanskohercego-vačkih Hrvata znatno se poboljšao, posebice među Bošnjacima, u odnosu prema nalazima prijašnjih istraživanja. To se, prvo, može protumačiti time što Hrvati postaju sve manje važan poli-tički subjekt u toj državi koji se ne nalazi na putu ni Bošnjacima ni Srbima, a što je netko slabiji, obično je drugima simpatičniji. Drugo, porast pozitivne percepcije može se vjerojatno pripisati i poboljšanju slike Hrvatske u BiH nakon 2000. godine.Tko je kriv za rat?Pokušavajući otkriti što bi navelo ispitanike da promijene svoje stajalište o pojedinim narodima i njihovim pripadnici-ma, došli smo do nalaza da Hrvati i Srbi traže od Bošnjaka da ne zlorabe državne i entitetske institucije (više od 50% ispitanika) i da budu manje isključivi prema druga dva naroda (više od 40%). Kako među hrvatskim i srpskim ispitanicima postoji prilična suglasnost o tome, bošnjački političari zacijelo bi morali promijeniti ponašanje ako žele dobiti njihovu potporu u jačanju BiH. Uz to, čak 58% Srba očekuju od Bošnjaka da postanu svjesni svoje krivice za rat i da se ispričaju za ratne zločine. S druge strane, među bošnjačkim i hrvatskim ispitanici-ma postoji priličan konsenzus o srpskoj krivici za ratna stradanja: 61% Hrvata i 82% Bošnjaka očekuju od Srba da osvije-ste svoju krivicu za rat i da se ispričaju za ratne zločine. Osim toga, 72% Bošnjaka i 49% Hrvata očekuju od njih da pokažu više odgovornosti prema BiH. Bošnjaci (59%) više od Hrvata (32%) smatraju da Srbi trebaju biti manje isključivi prema druga dva naroda. Bošnjaci (55%) i Srbi (38%) očekuju da Hrvati po-kažu više odgovornosti prema BiH. Dvostruko više Srba (50%) nego Bošnjaka (26%) smatra da i Hrvati trebaju postati svjesni svoje krivice za rat i ispričati se za nj. No zato dvostruko više Boš-njaka (44%) nego Srba (21%) smatra da Hrvati trebaju prestati zlorabiti državne i entitetske institucije. Zanimljivo je, nadalje, da čak 55% Bošnjaka i 42% Srba očekuje od Hrvata da im omo-guće da zarade za život. Naime, svi su ispitanici uvjereni da su Hrvati u BiH ekonomski najneovisniji i najstabilniji, pa tako 48% bošnjačkih, 47% srpskih i čak 74% hrvatskih ispitanika smatraju da Hrvati imaju najbolji ekonomski standard i da najbolje žive.Kako bi se moglo razgovarati o zajedničkoj budućnosti, nuž-no je postići makar minimalnu suglasnost o nedavnoj prošlosti. Stoga smo istraživali percepciju odgovornosti za nedavna ratna zbivanja. Odgovori su potvrdili kako pripadnici sva tri naroda imaju vlastite poglede na devedesete godine i odgovornost za rat. Srbi najodgovornijom smatraju međunarodnu zajednicu (56,5%) i sve političare u bivšoj Jugoslaviji (52,2%), potom prvog predsjednika BiH i bošnjačkog vođu Aliju Izetbegovića (43,7%) i prvoga predsjednika Hrvatske Franju Tuđmana (36,8%), te na kraju "splet okolnosti" (18,9%) i Slobo-dana Miloševića (16,1%). Za Bošnjake su najodgovorniji za ratna zbivanja u BiH Slobodan Milošević (49,9%) i Srbi (43%), potom svi političari podjednako (31,9%) i Franjo Tuđman posebno (26,1%), te naposljetku međunarodna zajednica (14,7%) i Alija Izetbegović (5,7%). Hrvati u BiH pripisuju najveću odgovornost za rat (57,7%) političarima bivše Jugoslavije, potom Srbima (29,8%), "spletu okolnosti" (28,5%) i Slobodanu Miloševiću (22,5%), a najmanje odgovornima smatraju me-đunarodnu zajednicu (10,8%) i Franju Tu-đmana (6,6%). Usporedimo li te rezultate s nalazima sličnih istraživanja u Hrvatskoj (Skoko, 2010:147), uočit ćemo značajne Grafi čki prikaz 2. Što bi vas navelo da promijenite svoj stav o Srbima u BiH?Grafi čki prikaz 1.  Što bi vas navelo da promijenite svoj stav o Bošnjacima u BiH?broj 4 - prosinac 2010. 19Božo Skoko: Što Bošnjaci, Hrvati i Srbi misle jedni o drugimaHrvati u BiH pripisuju najveću odgovornost za rat (57,7%) političarima bivše Jugoslavije, potom Srbima (29,8%), "spletu okolnosti" (28,5%) i Slobodanu Miloševiću (22,5%)razlike. Građani Hrvatske odgovornost za ratove u Hrvatskoj i BiH uglavnom pripisuju Srbima (53%) i Slobodanu Mi-loševiću (28,6%), znatno manje političa-rima bivše Jugoslavije (9,7%), a u "splet okolnosti" i odgovornost međunarodne zajednice ne vjeruje gotovo nitko. Te su razlike u gledanjima Hrvata u Hrvatskoj i BiH na protekla ratna zbivanja krajnje indikativne i trebalo bi ih dodatno istra-živati.Naposljetku smo ispitivali kako pripad-nici triju naroda doživljavaju BiH kao za-jedničku državu. Ponuđeni su im opisi te države koji su se proteklih godina najčešće pojavljivali u medijima BiH i susjednih ze-malja: multietnička europska država, drža-va triju konstitutivnih naroda, podijeljena država bez budućnosti, islamska država u srcu Europe, država pod paskom međunarodne zajednice. Najviše je suglasnosti iskazano glede toga da je BiH podijeljena država bez budućnosti i država triju konstitutivnih naroda (po 29% od ukupnog broja ispitanika). Gleda li se iz perspektive svakoga od tri naroda posebno, uoč-ljive su značajne razlike. Ukratko, za Bošnjake je BiH ponajprije podijeljena država bez budućnosti, multietnička europska drža-va, te država triju konstitutivnih naroda, za Hrvate podijeljena država, država triju konstitutivnih naroda i država pod paskom međunarodne zajednice, a za Srbe država triju konstitutivnih naroda i država pod paskom međunarodne zajednice. BiH kao islamsku državu doživljava razmjerno mali broj ispitanika, a među njima pred-njače Hrvati (12%). Da je BiH država pod paskom međunarodne zajednice najviše misle Srbi (29%), potom Hrvati (23%), a najmanje Bošnjaci (12%). Da je multietnič-ka europska država vjeruje 26% Bošnjaka, te samo 7% Hrvata i 4% Srba. Da je riječ o državi triju konstitutivnih naroda najviše vjeruju Srbi (34%), potom Bošnjaci (28%), a najmanje Hrvati (18%).Kako BiH učiniti državom u kojoj će sva tri naroda biti zadovoljna? Pokušali smo saznati što bi, prema mišljenju gra-đana, trebalo promijeniti da bi se poboljšali međunacionalni odnosi. Najveći broj ispitanika iz sva tri naroda smatra kako se međusobni odnosi mogu poboljšati izborom boljih političara: to predlaže 49% Bošnjaka, 40% Hrvata i 40% Srba. Kvalitetni-ji i pravedniji zakoni pridonijeli bi poboljšanju odnosa za 20% Srba, 19% Hrvata i 14% Bošnjaka. O ostalim prijedlozima uglav-nom nema suglasnosti. Dok 49% Bošnjaka bolju budućnost vidi u ukidanju entiteta i jačanju jedinstvene države, tako misli samo 7% Hrvata i 3% Srba. Velik broj Hrvata (39%) i Srba (28%) bolju budućnost vidi, naprotiv, u uspostavi triju entiteta – srp-skoga, bošnjačkog i hrvatskog – ali to mišljenje ne podržava gotovo nijedan bošnjački ispitanik. Oko 20% Srba i Bošnjaka smatra kako će se stvari promijeniti na bolje kad BiH uđe u EU, dok u to vjeruje samo 10% Hrvata.Sažimljući nalaze istraživanja možemo zaključiti kako uglav-nom nema konsenzusa među pripadnicima Bošnjaka, Hrvata i Srba ni o prošlosti ni o budućnosti BiH. Prvo, tri naroda očito nemaju zajednički cilj, nego svaki od njih slijedi svoje nacional-ne odnosno partikularne ciljeve i svoje viđenje budućnosti. Dru-go, nema konsenzusa o odgovornosti za protekli rat i u njemu počinjene zločine, a svaki se narod podjednako smatra žrtvom drugih. Treće, nacionalno pitanje ili, bolje rečeno, nacionalna Grafi čki prikaz 3. Što bi vas navelo da promijenite svoj stav o Hrvatima u BiH?Grafi čki prikaz 4. Percepcija BiH (cjelokupna populacija u %, N=1.000)20 POLITIČKE analizeTema broja: BiH – 15 godina nakon Daytonapitanja još nisu "riješena" tako bi sva tri naroda bila zadovoljna. Tome treba dodati i gotovo potpuno odsustvo empatije veći-ne političkih vođa prema potrebama, interesima i kolektivnim osjećajima pripadnika drugih naroda.LiteraturaMacDonald, D. (2010). Suživot ili međusobna mržnja. U: Suoča-vanje s jugoslavenskim kontroverzama. Sarajevo: Biblioteka Memorija.Petrović, N. (2005). Psihološke osnove pomirenja između Srba, Hr-vata i Bošnjaka. Beograd: Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta.Puhalo, S. (2009). Etnička distanca i (auto)stereotipi građana Bo-sne i Hercegovine. Sarajevo: Friedrich Ebert-Stiftung.Puhalo, S. (2003). Etnička distanca građana Republike Srpske i Fe-deracije BiH prema narodima bivše SFRJ – Banja Luka: Friedrich Ebert-Stiftung.Skoko, B. (2010). Hrvatska i susjedi – Kako Hrvatsku doživljavaju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Zagreb: AGM.

Što Bošnjaci, Hrvati i Srbi misle jedni o drugima

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia